Više od sedamdeset godina od potpisivanja Opće deklaracije
Na današnji dan, davne 1948. godine, potpisana je Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, čime obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava. Tisućama godina od postojanja čovječanstva napokon je priznato pravo na život, slobodu i sigurnost svakog čovjeka. Temeljna prava sadržana u Općoj deklaraciji uključuju prava, kao što su: „sva se ljudska bića rađaju slobodna, jednako vrijedna i imaju ista prava“ te „imaju pravo uživati sva prava i slobode“[1]. Osim njih Deklaracija uključuje ekonomska, socijalna, kulturna, građanska i politička prava.
Zaštita ljudskih prava kroz povijest
Od potpisivanja Deklaracije promicanje i zaštita općih ljudskih prava postaje standard i mjerilo svim ljudima i nacijama. No, povijest pokazuje da je to sklisko područje na kojem se neprestano događaju borbe. Na tim klizalištima istaknula su se imena kao što su Mahatma Gandhi, Martin Luther King Jr. i Nelson Mandela čiji su doprinosi u borbi za ljudska prava za mnoge bili od životne vrijednosti i važnosti. U kliznim ili kriznim razdobljima u povijesti, kao što je i današnje, potrebno je prisjetiti se načina na koji su oni djelovali jer premda su druga vremena, susrećemo se sa sličnim problemima.
Nagrada Saharov
Nekoliko država u kojima su aktivisti za ljudska prava najviše prisutni jesu Kanada, Danska, Švedska i Nizozemska, ali ima onih koji su poznatiji na nacionalnoj i internacionalnoj razini [2]. Europski parlament dodjeljuje nagrade i stipendije aktivistima za ljudska prava. Ono postaje priznanje za hrabro promicanje i zaštitu ljudskih prava, temeljnih sloboda, vladavine prava i demokracije. Nazvana po dobitniku Nobelove nagrade za mir Andreju Saharovu, dodjeljuje se pojedincima, skupinama ili organizacijama koji su se posvetili promicanju i zaštiti ljudskih prava mirnim putem. Svake godine zastupnici u Europskom parlamentu nominiraju potencijalne pobjednike, a parlamentarni odbori za vanjske poslove i razvoj odlučuju koja će tri kandidata ući u uži izbor. Pobjednik dobiva nagradu od 50 000 eura i izravan pristup mreži zastupnika u Europskom parlamentu i nevladinih organizacija. Neki od dobitnika nagrade prijašnjih godina su Asma Kaouech i Lorent Sahel. [3]
Temeljno pravo na slobodu
Ljudska prava službeno su zajamčena Općom deklaracijom, no u stvarnost je to nešto drugačije. U stvarnosti se ono tek treba oživotvoriti. Na sceni je prisutno veličanje slobode, a iza kulisa postoje skrivena ropstva u koja se pojedinac uvlači sam ili mu je nametnuto izvana. To je vidljivo sve od dužničkog ropstva i seže do pitanja gdje je sloboda ako rezultira nesposobnošću mnogih boriti se za temeljna prava. Što je sloboda bez odgovornosti? Međutim, pojedinac ne može pobjeći od sebe, bez obzira kakvim se prikazivao na sceni. Deklaracijom se postigao prvi korak, a svi ostali koraci u provođenju iste uključuju angažman i djelovanje. Pisana riječ ima malo značenje ako se čovjek ne mijenja kao individua. Ono što nije napisano je to da bi ta promjena prvotno trebala doći iznutra i ako u slobodi ne prepoznamo odgovornost onda ona nije prisutna niti na papiru.
[1] Universal Declaration of Human Rights | United Nations
[2] The 10 Countries That Care the Most About Human Rights, Based on Perception | Best Countries | US News
[3] Borci za ljudska prava – uzor svima nama | European Youth Portal (europa.eu)
