Iz drugih zemalja članica EU stanovništvo isto iseljava (1. tvrdnja).
Trend iseljavanja iz Hrvatske nije ništa neuobičajeno (2. tvrdnja).
Depopulacija se dogodila i drugim bivšim socijalisičkim zemljama nakon ulaska u Europsku uniju (3. tvrdnja).
Hrvatska ima iste demografske probleme/izazove kao i druge zemlje članice Europske unije (4. tvrdnja).
Jeste li ikada čuli neku od ovih tvrdnji?
Kad se u javnom prostoru govori o demografskim procesima u Hrvatskoj, redovito se znaju izreći upravo takve tvrdnje s ciljem poistovjećivanja istih s onima u drugim europskim zemljama. Najčešće to izgovaraju političari. Je li to doista tako? Trebamo li ih ipak preispitati?
1. Iz drugih zemalja članica EU stanovništvo isto iseljava.
Nećemo pogriješiti ako kažemo da iz drugih europskih zemalja stanovništvo iseljava. Kao da kažemo da u drugim zemljama stanovištvo isto radi ili plaća porez. Međutim, Hrvatska je prema migracijskom saldu (razlika između doseljenih i odseljenih) među najlošijima u EU. U prilog tome dovoljno je posegnuti za službenom statistikom Eurostata i uvjeriti se da je Hrvatska sa stopom neto migracije (razlika između doseljenih i odseljenih na 1.000 stanovnika) od -0,21 među četiri zemlje u EU koje su u 2020. imale negativne vrijednosti ovog pokazatelja. Valja naglasiti da je to godina COVID-19 pandemije kada su u velikoj mjeri smanjenje migracije između zemalja EU, no i u takvim okolnostima Hrvatska je imala negativnu stopu neto migracije. Dakle, iako iz svih zemalja članica EU stanovništvo iseljava, u velikoj većini su one u koje stanovištvo ipak više useljava.
2. Trend iseljavanja iz Hrvatske nije ništa neuobičajeno.
Može se reći da su migracije nešto uobičajeno, svojstveno ljudima oduvijek. Osim toga, poznato je da Hrvatska jest tradicionalno emigracijska zemlja. Međutim, kada se to tvrdi u vremenu desetljetnog negativnog migracijskog salda započetog 2009.2, nezabilježenog od samostalnosti i nezavisnosti Hrvatske, onda je riječ o relativiziranju. Takve tvrdnje govore i o nerazumijevanju ove problematike. Još kada to govore političari, tad je to i neprikladno jer oni svojim izravnim i/ili neizravnim djelovanjem mogu biti među čimbenicima koji utječu na nečiju odluku o iseljavanju iz Hrvatske i useljavanju u neku drugu zemlje.
3. Depopulacija se dogodila i drugim bivšim socijalističkim zemljama nakon ulaska u Europsku uniju.
Opće je poznato da su bivše socijalističke zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe slabije razvijene od ostalih europskih zemalja te da su se nakon ulaska u EU suočile s emigracijom slabijih ili jačih razmjera. Međutim, usporedba pokazatelja među pojedinim zemljama je otežana jer su zemlje iz ove skupine pristupile u EU u različitim vremenskim, političkim i ekonomskim kontekstima. Stoga odabir bilo koje godine neće biti idealan. Ipak, zbog nepostojanja podataka prije 2010. godine, izbjegavanja vremena recesije i preskakanja popisne godine, uzmimo za primjer 2019. godinu.
U toj godini Hrvatska je imala negativnu stopu ukupne promjene stanovništva (-4,4), kao i Bugarska (-7,0), Latvija (-6,4), Rumunjska (-4,4), Poljska (-0,4) i Mađarska (-0,3). Nije neočekivano da su ove zemlje suočene s ukupnom depopulacijom, no postoje i one koje bilježe suprotne demografske procese, poput Slovenije (7,2) i Češke (4,1)1. Iako je vrlo teško izravno usporediti sve ove zemlje zbog razlike u datumu pristupanja u EU, iz ovih podataka je jasno da i niz godina poslije ulaska u EU emigracija i mortalitet nadmašuju imigraciju i natalitet u Hrvatskoj. U političkoj retorici je, dakle, lakše opravdati se determinističkom tvrdnjom da se to dogodilo i drugima nego započeti preokretanje negativnih procesa i trendova, nalik onima u Sloveniji i Češkoj, priznanjem da je Hrvatska doista među zemljama s najlošijim demografskim pokazateljima.
4. Hrvatska ima iste demografske probleme/izazove kao i druge zemlje članice Europske unije.
Potvrda da druge zemlje članice EU nemaju iste demografske probleme je činjenica da Hrvatska ima istovremeno ukupnu, prirodnu i mehaničku depopulaciju. Takve demografske procese imaju još samo Latvija, Rumunjska i Italija. Osim već istaknute opće stope neto migracije, Hrvatska je prema stopi ukupne promjene broja stanovnika (razlika ukupnog broja stanovnika u odnosu na prošlu godinu na 1.000 stanovnika) u 2020. bila četvrta najlošija u EU (-5,4), odnosno među devet zemalja koje imaju ukupno smanjenje broja stanovnika1. Kad je riječ o stopi prirodne promjene (razlika između živorođenih i umrlih na 1.000 stanovnika), Hrvatska je šesta najlošija (-5,2), odnosno među 19 zemalja koje imaju prirodno smanjenje broja stanovnika1.
Mađarska, primjerice, ima istovremeno ukupnu i prirodnu depopulaciju, dok Austrija i Slovenija, između ostalih, imaju samo prirodnu depopulaciju. Među zemlje koje ne bilježe nijednu komponentu depopulacije ubrajaju su, pored ostalih, Danska i Irska. Tako izgleda demografska slika EU.
Ako ni to nije dovoljno, dodajmo na samom kraju i podatak o koeficijentu dobne ovisnosti starih (broj stanovnika u dobi 65 i više godine na 100 stanovnika u dobi od 15 do 64 godine) koji govori o ubrzanom starenju europskog stanovništva. Iako 16 od 27 zemalja članice ima ovaj pokazatelj veći od prosjeka (30,7), Hrvatska je u samom vrhu s 35,6. Ispred Hrvatske samo su još Italija (37,5), Finska (37,4) i Portugal (37,2)3. Najpovoljniji koeficijent dobne ovisnosti starih imaju Irska (23,1) i Luksemburg (21,3). Usporedimo li Hrvatsku sa Slovačkom (26,1) ili Poljskom (29,3) , uočit ćemo da imamo više razloga za zabrinutost oko budućnosti tržišta rada, zdravstvenog i mirovinskog sustava.
Sve navedeno ni približno ne odgovara političkoj retorici o istovjetnosti demografskih procesa među europskim zemljama. Depopulacija neupitno ugrožava budući razvoj zemlje. K tome, ubrzano starenje stanovništva stavlja dodatne izazove pred socijalnu državu. Takvo stanje nije potrebno relativizirati. Jednako štetno bilo bi isto pogoršavati. Treba realno sagledati demografsku sliku Hrvatske jer kao iskrivljena samo može nastaviti voditi prema manjku političke volje u angažiranju oko politike demografskog razvoja.
Izvori
1 Eurostat, 2023: Population change – crude rates of total change, natural change and net migration plus adjustment, https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/TPS00019/default/table?lang=en&category=demo.demo_ind
2 Državni zavod za statistiku, 2018: Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2017. , https://web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2018/07-01-02_01_2018.htm
3 Eurostat, 2023: Old-age-dependency ratio, https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/TPS00198/default/table?lang=en
