Iseljavanje te starenje stanovništva su negativni demografski procesi koji obilježavaju Republiku Hrvatsku, a u javnosti se često navodi kako su nam potrebne kvalitetne demografske mjere, poput primjerice onih da se hrvatske iseljenike potakne na povratak i život u domovini. Pojam demografskih mjera, kao i demografske revitalizacije je već nekoliko godina snažno prisutan u društvenom i političkom životu Hrvatske. O tome što su te što bi trebale biti, kao i koliko su učinkovite se raspravlja na različitim razinama društva, u akademskoj zajednici, političkim strukturama, medijima, ali i u svakodnevnim razgovorima među građanima.
No, je li demografska mjera u potpunosti prikladan pojam? Kada se govori o demografskim mjerama, treba reći kako se ne radi o nekim izoliranim mjerama, nego o mjerama koje su sastavni dijelovi već postojećih javnih politika. Javne politike se jednostavno mogu objasniti kao mjere/politike kojima se želi postići dobrobit u zajednici u kojoj žive ljudi.
One odgovaraju na stvarne potrebe i rizike koji postoje u nekom društvu. Postoji nekoliko osnovnih područja javnih politika kao što su klasični državni resori, ekonomske, socijalne, posebne sektorske te ostale politike1. Uz navedene politike, postoje još i ostale politike poput religijske, kulturne i sportske politike1. Primjerice, kako bi mlade zadržali u državi te time ublažili smanjenje ukupnog broja stanovništva, potrebno je ulagati u programe stambenog zbrinjavanja koji bi učinili stanovanje pristupačnijim svima, posebno mladima.
Ako pogledamo tablicu 1., vidljivo je kako mjera stambenog zbrinjavanja spada u područje stambene politike i urbanog planiranja. Stoga, prije možemo govoriti o javnim politikama u području demografije, nego o demografskim mjerama. Kroz različite javne politike se može utjecati na demografsku sliku nekog društva, od primjerice zdravstvene politike pa sve do politike zapošljavanja ili pak stambene politike.
Države EU i demografija
Što europske zemlje smatraju pojmom javnih politika u području demografije, odnosno o kojim je mjerama zapravo riječ? U tablicama su navedene tri europske zemlje koje se dijelom međusobno razlikuju s obzirom na mjere koje provode. Također, bitno je napomenuti kako se ovdje ne navode javne politike koje se provode na regionalnim i lokalnim razinama, dok neke od njih izgledaju apstraktno. Ipak, primjeri ovih javnih politika daju jasan presjek postojećih mjera koje se provode u području demografije.
U tablici 2. se prikazuju javne politike u području demografije u Španjolskoj2 koje su usmjerene na zaštitu obitelji, pa se sufinanciraju troškovi vrtića te se dodjeljuju dodatne novčane potpore za roditelje s većim brojem djece. Osim toga, zanimljivo je vidjeti kako ulažu značajne napore da slabije naseljene i nerazvijenije krajeve države učine poželjnim za život, pri čemu ističu važnost ulaganja u seoske žene i mlade poljoprivrednike. Općenito, na razini države provode politike kojima se žele unaprijediti unaprijediti radni uvjeti na tržištu rada za mlade.
Nadalje, od javnog interesa je povratak iseljenika u Španjolsku koji su potražili bolji život u zemljama Europe i svijeta. Na kraju, smatraju bitnim da se starijima i nemoćnima omogući dostojanstven rad i život jer politike u području demografije koje uzimaju u obzir potrebe ove društvene skupine su u skladu su suvremenim demografskim izazovima. One zaista odgovaraju na stvarne potrebe i rizike svih dobnih skupina, pa tako i starijih koji su nerijetko slabije uključeni u društvo.
U sljedećem prikazu (tablica 3.) se navodi niz mjera u području demografije u Njemačkoj2, a mogu se istaknuti politike kojima se nastoji poboljšati obrazovni sustav, kao i osnovnu infrastrukturu. Također, potiče se koncept višegeneracijskog stanovanja među mladima te uključivanja ranjivih skupina u društvo, s naglaskom na osobe s invaliditetom te useljenike. Posebnu pažnju države uživaju obitelji s većim brojem djece jer je usklađivanje rada i obiteljskog života u današnjem društvu sve teže ostvariti. Osim toga, odlazak iz seoskih područja smatraju ozbiljnim problemom, pa čine mnogo napora da takve okoline čine privlačnim za građane, a najviše za mlade. Specifičnost Njemačke u kontekstu javnih politika u području demografskih izazova je ta što žele poboljšati rad javnih službi kako bi građanima postao pristupačniji.
U odnosu na prethodne države, u Poljskoj2 (tablica 4.) su ove javne politike nešto više usmjerene na obitelji, posebno one s većim brojem djece te majke. Tako postoje različiti oblici novčanih naknada za djecu i sufinanciranja troškova za vrtić i školovanje. Isto tako, provode se programi za starije i nemoćne kako bi ih uključili u svakodnevni život. Kao i u nekim drugim zemljama, ovdje se ulaže puno napora da se privuče strane kvalificirane radnike kako bi se ublažio problem nedostatka radnika na tržištu rada.
Kakve su nam javne politike potrebne?
U Hrvatskoj postoje brojni primjeri dobre prakse u provođenju javnih politika, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini. Da bi javne politike postigle određene rezultate, potrebno je bolje razumijevanje osnovnih pojmova i problematike u području demografije te javnih politika, s naglaskom na socijalne i ekonomske politike. Demografski izazovi u Hrvatskoj, kao i problem neodgovarajućih javnih politika se ne mogu tek tako rješavati „preko noći“, nego je potrebno imati znanstven i sustavan pristup prema istome.
Javne politike koje su usmjerene na sve dobne skupine u društvu, te koje uzimaju u obzir različitosti životnih stilova u društvu, mogu se smatrati suvremenim, odgovarajućim javnim politikama. U tekstu su dani prikazi toga što se sve smatra „demografskim mjerama“ u europskim zemljama. Javne politike u kontekstu demografije u tim zemljama dijele mnogo zajedničkih obilježja, no neke od njih su ipak više usmjerene na određene skupine i demografske izazove karakteristične za tu zemlju.
Literatura:
- Petek, A., 2012. Što su hrvatske javne politike? (Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/209520)
- Demography on European agenda: Strategies for tackling demographic decline, 2020. (Dostupno na: file:///C:/Users/katar/Downloads/EPRS_BRI(2020)651939_EN%20(3).pdf)
