1. Pandemija je slomila brigu o kraju života
(The Atlantic) Palijativna skrb je pružanje svake vrste skrbi o pacijentima koji su ozbiljno bolesni, uključujući i one koji su blizu smrti. Prije pandemije korona virusa, tim deLima Thomas je radio s pacijentima koji boluju od raka, zatajenja srca ili bolesti bubrega, ali ovog proljeća počeli su raditi s bolesnicima koji boluju od COVID-19 i počeli raditi u jedinicama intenzivne skrbi. Poseban naglasak u palijativnoj skrbi je stavljen na moć zagrljaja, brižnu ruku i osmijeh. Drugim riječima, virus korona posebno otežava pružanje palijativne skrbi zbog specifičnosti virusa koji se dodatno širi putem ljudskog kontakta.
2. Skupine stanica oponašaju neviđenu fazu razvoja ljudskih embrija
(Science) Nakon što se ljudski spermij i jajašce ujedine, novi embrij provede prvih nekoliko tjedana nalikujući na malen grumen. Bez vidljivog vrha ili dna i bez jasnih naznaka koje stanice će se razviti u koji dio tijela. Nakon otprilike 14 dana embrij se izdužuje, počinje formirati slojeve iz čega se može naslutiti plan za cijelo tijelo. Međutim, ova dramatična transformacija ljudskih embrija, nazvana gastrulacija, nikada nije izravno promatrana. Upravljati rast ljudskih embrija do ove faze u laboratoriju tehnički je zahtjevno i etički upitno. Zahvaljujući skupinama stanica i strukturama iz ljudskih matičnih stanica, koje oponašaju neka obilježja embrija nakon gastrulacije, možda bismo mogli otkriti kako genetske mutacije i kemijska izloženost mogu dovesti do rizika od pobačaja ili prirođenih mana.
3. Cyber bitka između Izraela i Irana
(Večernji list) Cyber bitka između Izraela i Irana odvila se tijekom pandemije korona virusa. U cyber napadu iranskih snaga kao cilj stajala je vodoopskrbna mreža u Izraelu koja je zadužena za desalinizaciju morske vode.
Izrael je potom napao lučki terminal Bandar Abbas na jugu Irana što je poremetilo brodski promet zbog čega naftni tankeri nisu bili u mogućnosti dostaviti naftu na odredište.
Stručnjaci govore kako je cyber ratovanje jedno od novih načina ratovanja, a napad na vodoopskrbni sustav jedno od ključnih pitanja za normalno funkcioniranje država, posebice za vrijeme pandemije virusa korona.
4. Kompleksna problematika pobačaja svedena na “srednjaka”
(Večernji list) Pri samom početku predizborne kampanje u Hrvatskoj, pobačaj je, kao jedna od najsloženijih bioetičkih tema, užario hrvatsku političku scenu. Izjava Miroslava Škore kako bi se žena, ako zatrudni nakon silovanja morala dogovoriti sa obitelji što će učiniti, te sugestija Nine Raspudića, kako se pobačaj ne bi trebalo dozvoliti ni silovanim ženama, izazvale su žestoke i vulgarne reakcije. U obliku reakcije javile su se brojne istaknute žene i pojednostavile problem pobačaja na pokazivanje srednjeg prsta. Brojne javne osobe, poput Kolinde Grabar Kitarović i Žane Gamoš, pokazale su srednji prst u znak potpore “svim ženama koje ovim “nepristojnim” činom pokazuju svoj stav” i time dodatno polarizirale složenu problematiku pobačaja u društvu na one “za” i one “protiv”. O kompleksnim temama poput pobačaja bismo trebali moći raspravljati argumentima utemeljenim na činjenicama, a pokazivanje srednjeg prsta sigurno ne vodi znanstvenoj raspravi o potlačenom statusu žena u hrvatskom društvu ili ontološkom statusu ljudskog embrija. Društvu, a posebno mladima, ne smijemo ostaviti kulturu komunikacije koja poziva na nasilje, sadrži vulgarizme, pojednostavljuje složenu problematiku i ne poštuje sugovornika. U raspravama složene problematike, poput pobačaja, svi javni akteri moraju se strogo ograditi od poziva na nasilje, vulgarizama i zastrašivanja te apelirati na odgovornost, moral i savjest pojedinaca koji svojim riječima i djelima utječu na javno mnijenje.
5. Broj osoba testiranih na virus korona u Hrvatskoj drastično pao
(Jutarnji list) Pitanje koje često spominjemo u kontekstu pandemije virusa korona glasi: testira li se u Hrvatskoj premalo ljudi na virus korona?
Do sada je u Hrvatskoj testirano 72.478 osoba, od toga 276 u posljednja 24 sata. Broj testiranih u Hrvatskoj je manji nego u nizu europskih zemalja. Prema podacima portala Worldometer, najviše testiranih na milijun stanovnika bilježe arapske zemlje Ujedinjeni Arapski Emirati (307.301 ) i Bahrein (267.479), dok u Europi prednjače Luksemburg (211.802) i Danska (151.314).
