Nakon preispitivanja izbornih rezultata i nemilih događaja na Capitol Hillu, Joe Biden je 20. siječnja ipak i službeno preuzeo kormilo (još uvijek) najveće sile suvremenog svijeta. Uz Bijelu kuću, Demokrati su uzeli i Predstavnički dom Kongresa te Senat. U oba doma imaju vrlo tijesnu većinu, pogotovo u Senatu gdje dužnost predsjednika Senata po pravilu obnaša potpredsjednik SAD-a, u ovom slučaju potpredsjednica Kamala Harris. Harris je time donijela Demokratima većinu za samo jednog zastupnika. Uzevši i izvršnu i zakonodavnu vlast, Demokrati se nalaze u vrlo povoljnoj situaciji.
Ovakav razvoj događaja nagnao je poslovni sektor na određene korekcije u svojim strategijama lobiranja. Dolaskom novog predsjednika, dolazi i do promjena unutar samog lobističkog sektora jer neki lobisti ulaze u administraciju s novim predsjednikom ili u osoblje Kongresa, drugi lobisti bliski Bidenu dobivaju na cijeni, a oni bliski Trumpu gube na značaju. Nadalje, uz ovako tijesnu kompoziciju Kongresa, raste potražnja za tzv. bipartisan lobističkim tvrtkama, odnosno tvrtkama bliskim objema glavnim strankama. Kod ovakvog sastava Kongresa ne možete biti sigurni koliko ruku i čije ruke će odlučivati o vašem slučaju pa se iskusne kompanije dodatno osiguraju angažiranjem bipartisan lobista.
Primjerice, CNBC navodi kako je niz Wall Street tvrtki, poput Blackstone grupe, Discovera ili Members Exchangea, angažirao bipartisan lobiste uslijed najava da će Bidenova administracija dodatno regulirati financijsku industriju. Te signale potvrđuju i imenovanja nekih kritičara Wall Streeta na ključne financijske pozicije u administraciji. Kad smo kod imenovanja, kao i mnogi predsjednici prije njega, Biden nije propustio odati priznanje lobističkoj profesiji te je imenovao Louisu Terrell i Stevea Ricchettija u svoju administraciju. Terrell je bivša lobistica Yahoo!-a i Facebooka koja već ima iskustvo rada u Obaminoj administraciji, a sada će voditi Bidenov Ured za zakonodavstvo. Ricchetti je imenovan kao savjetnik, on je također bivši lobist čija je obiteljska tvrtka Ricchetti & Assoc zastupala imena poput Novartisa, Dow Chemicals te Eli Lilly & Co.
Nova politička realnost SAD-a nije donijela samo neformalne promjene za lobiste, već i neke formalne. Naime, na sam dan inauguracije Biden je donio niz izvršnih uredbi, a jedna se izravno odnosi na lobiste. Ideja koja stoji iza te izvršne uredbe je obvezati imenovane dužnosnike da potpišu izjavu o etičnosti. Slične uredbe imali su i Trump i Obama. Ipak, Bidenova je uredba uvela dodatne obveze koje prijašnje uredbe nisu imale te su trpjele kritike zbog toga.
Potpisivanjem izjave o etičnosti svi imenovani dužnosnici izvršne vlasti obvezuju se da neće primati poklone od registriranih lobista tijekom svog mandata. Također, unutar prve dvije godine svog mandata, potpisnik ne smije raditi na predmetima koji su izravno i značajno vezani za bivšeg poslodavca ili klijenta. U slučaju da je potpisnik bio registriran kao lobist unazad dvije godine od stupanja na dužnost, uz prijašnje ograničenje se veže i zabrana rada na predmetima koje je lobirao unazad dvije godine te se brani i zapošljavanje u agencijama koje je unazad dvije godine lobirao. U slučaju odlaska s dužnosti, potpisniku je zabranjeno lobirati bivše kolege u administraciji unutar dvije godine od prestanka dužnosti, a u slučaju lobiranja u ime stranih država ili stranaka, zabrana vrijedi ili dvije godine od prestanka dužnosti ili do kraja trajanja te administracije, što god je dulje.
Velika novost je i pokušaj reguliranja tzv. Shadow lobiranja. Ova zabrana se odnosi na visoke i vrlo visoke imenovane dužnosnike na izlasku. Naime, prema zakonu zvanom Lobbying Disclosure Act, svatko tko za određenu kompenzaciju ostvari više od jednog kontakta s institucijom u jednom kvartalu primoran je registrirati se kao lobist. Visokim i vrlo visokim dužnosnicima je prema Kodeksu SAD-a zabranjeno godinu dana uspostaviti kontakt s bivšim kolegama kako ne bi utjecali na njih. Bidenova izvršna uredba zabranjuje im i pomaganje i savjetovanje drugih aktera u ostvarivanju kontakata koji su njima zabranjeni, odnosno zabranjuje se Shadow lobiranje (lobiranje bez direktnog kontakta) na godinu dana. Doduše, ukoliko dužnosnik ne ostvari direktan kontakt s bivšim kolegom u administraciji, nije primoran registrirati se kao lobist i navesti taj kontakt. Valja vidjeti kako će se ova zabrana provoditi s obzirom da se Shadow lobisti nemaju obvezu registrirati pa neće biti ni službene evidencije o lobiranju.
Na kraju, Bidenova uredba, kao i Obamina, zadržava mogućnost izdavanja izuzeća od navedenih zabrana. Razlika jest ta što se Biden obvezuje javno objaviti ta izuzeća unutar deset dana od potpisa. Ipak, razina diskrecije je i dalje visoka. Izuzeće se može dodijeliti ako se procijeni da je to značajno za javni interes, a javni se interes odnosi na značaj naspram nacionalne sigurnosti, ekonomski značaj, javnozdravstveni značaj ili pak značaj naspram zaštite okoliša. Ostaje za vidjeti koliko će široko Bidenova administracija shvaćati ove javne interese i hoće li često koristiti diskrecijsko pravo davanja izuzeća. Vjerujem da će Bidenova izvršna uredba u primjeni biti vrlo slična uredbama prijašnjih predsjednika te neće donijeti značajne promjene u Revolving Door fenomenu. U svakom slučaju, bit će zanimljivo pratiti razvoj Bidenovog odnosa prema lobiranju.
