Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci mogli smo naići na razne članke koji nose naslove Što čitati u karanteni, Najbolje knjige koje možete pročitati tijekom karantene, Top 10 knjiga za čitanje u karanteni i slično. No nitko ne progovara o knjigama čija se radnja odvija tijekom karantene ili samoizolacije, upravo zato vrijedi dati pregled ponekih knjiga čiji su se likovi našli u karanteni ili samoizolaciji.
Popis valja započeti jednim svjetskim klasikom iz doba renesanse – Dekameronom. Zbirka je to novela jednog talijanskog pisca i pjesnika.
Giovanni Boccaccio – Dekameron
Iako se unutar Dekamerona radnja ne odvija direktno u karanteni, ona je njome potaknuta i ona je njezina glavna okosnica. Naime, Dekameron je zbirka novela koja se sastoji od 100 novela koje priča deset likova – sedam mladića i tri djevojke. Tih je desetero likova odlučilo otići u jednu vilu u Fiesoli gdje su odlučili boraviti dva tjedna jer je Firenzom harala kuga, odnosno crna smrt. Kako bi skratili svoje vrijeme unutar karantene, odlučili su da će svakoga dana jedni drugima pričati priče.
Albert Camus – Kuga
S druge strane, u romanu Kuga radnja se izravno odvija u karanteni i to 194*. u Oranu, alžirskom gradu. Karantena je u Oranu određena nakon što su po gradu ljudi počeli viđati mrtve štakore, a zatim su i ljudi počeli umirati – nastupila je epidemija kuge, grad je proglasio izvanredno stanje i njegova su gradska vrata zatvorena. Vrata grada bila su zatvorena, nije bilo redovnih prometnih sredstava s drugim dijelovima zemlje, zabranjeno je svako dopisivanje, obustavljeni su međugradski telefonski razgovori, ograničeni su na tzv. hitne slučajeve, ostali su samo telegrami. Nakon zatvaranja gradskih vrata možemo pratiti glavnog junaka doktora Rieuxa i ostale likove koji pokušavaju naći način da se kuge što prije riješe i počnu živjeti normalnim životom.
John M. Berry – The Great Influenza
Još jedna knjiga koja progovara o pandemiji kuge. Knjiga je izašla 2004. godine, ali opisuje kugu koja je 1918. godine harala svijetom, njen početak, njeni učinci i to sve s medicinske strane. Vrlo zanimljiva knjiga koja vjerno prati i opisuje tijek pandemije koji se dogodio u vrijeme Prvoga svjetskoga rata.
Mary Shelly – The Last Man
Roman The Last Man (odnosno Posljednji čovjek) prvi je veliki postapokaliptični roman u književnosti, smješten je u 2100. godinu te je narativni okidač kuga koja počinje harati svijetom. Ovaj nam fikcijski roman prikazuje Lionela Varneyja kao posljednjeg preživjelog čovjeka u pandemiji koja je zahvatila svijet. On odlučuje istražiti ima li još ljudi koji su preživjeli bolest te kreće na putovanje na kojemu će dobiti odgovor na to pitanje.
Jose Saramago – Ogled o sljepoći (Blindness)
Roman je to koji progovara o pandemiji sljepoće u jednome neimenovanome gradu. Bolest nastupa iznenada, a svi zaraženi stavljeni su u karantenu – u jednu staru i prljavu zgradu. Zgrada nije prilagođena slijepim osobama, a vlada ih počinje tretirati kao životinje i držati ih podalje od ostalih stanovnika grada kako se bolest ne bi proširila. Ovaj roman progovara o pesimizmu i obiluje simbolikom te prikazuje jednu drugačiju vrstu pandemije. Jose Saramago je ubrzo nakon izlaska Ogleda o sljepoći dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Možemo zaključiti kako knjige i filmovi često progovaraju o onim stvarima kojih se ljudi boje. Tako i ove knjige prikazuju razne bolesti, ono što je prošlo i što ne želimo da se ponovi. Iako govorimo o teškim temama, možemo se složiti da su iz fikcijske perspektive vrlo zanimljive, posebice u ovome razdoblju. Kuga je bolest koja je plašila mnoge pa se o njoj zapravo najviše piše, a tko zna, možda kroz nekoliko godina na police knjižara stignu i romani u kojima će se opisivati pandemija koronavirusa.
