Prije nešto više od mjesec dana mali opaki virus COVID-19 sve nas je pospremio u kutke naših domova i od tada, glavni i odgovorni u suzbijanju pandemije osmišljavaju različite načine koji bi rasteretili zdravstveni sustav, zdravstvenim djelatnicima omogućili što bržu i efikasniju komunikaciju s građanima te građanima pružili mogućnost dobivanja potrebne brige i informacija u svakom trenutku.
4. travnja predstavljen je digitalni asistent Andrija, dobivši ime po vodećem hrvatskom liječniku 20.stoljeća Andriji Štamparu. Dva tjedna prije, 2. travnja Hrvatski zavod za javno zdravstvo u javnost je izišao s automatskim Facebook chatbot-om koji su nazvali Nada. Oba pristupa su izrađena i dana na upotrebu kako bi se smanjio pritisak na telefonskim linijama, istovremeno pritisak na liječnike, epidemiologe, kao i način bržeg dolaska do građana kako bi ih se osvijestilo o stvarnim izazovima ovog virusa, ali pomoć građanima oko bilo kakvih pitanja ili nedoumica. Međutim postoji nekoliko razlika između ova dva pomagača u borbi protiv virusa. Prije svega, osnovna je razlika u nositelju projekta te platformi na kojoj se usluga pruža. Projekt Andrija je djelo, doprinos i donacija poduzetnika umjetne inteligencije, tvrtke Mindsmiths, Neos i Oracle Hrvatska u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom uprave i Središnjeg državnog ureda za digitalno društvo te se može kontaktirati preko platforma koronavirus.hr i WhatsApp aplikacije koja se može preuzeti i na računala i na mobilne telefone, a Nada je djelo Hero Factory-a, tima usluga internetskog marketinga, a dostupna je na aplikaciji Facebook – messenger. Nada je osmišljena kako bismo saznali sve o osnovnim simptomima, točnim i kvalitetnim informacijama, dostupna u bilo koje vrijeme klikom „Započnite“ na poveznici.Asistent Andrija je pak osobni virtualni savjetnik, dostupan na već rečenoj aplikaciji WhatsApp slanjem poruke „Pozdrav“ na broj +385 99 775 3049 koji je potrebno najprije spremiti u imenik, ali i klikom na poveznicu.
On postavlja pitanja koja bi i postavili liječnici u ordinaciji, a i ne staje samo na tome već daje upute sukladno vašem zdravstvenom stanju, dakle nije automatiziran već nudi osobna rješenja. Također, osmišljen je tako da se neprestano razvija, da svaki dan upija nove informacije koje je dobio od korisnika usklađene sa Stožerom i Vladom. Nadalje, pruža općenite informacije o simptomima zaraze i omogućuje građanima da dojavljuje bitne informacije iz svojih domova i pomažu epidemiolozima u sastavljanju zaštitnih mjera.
Bitno je dakako spomenuti da su danas mobilni telefoni dostupni skoro svim ljudima, i da se najviše komunicira upravo preko ovakvih aplikacija, pa s time povezujem kako je olakšan pristup i starijim osobama koje imaju privilegiju mladih ljudi kraj sebe koji im u par koraka mogu saznati sve informacije koje ih zanimaju, ali i pomoći u otkrivanju simptoma. Onima pak koji nemaju tu privilegiju će se liječnici više moći posvetiti preko telefonskih linija, upravo zbog ovakvog olakšanja Andrije i Nade.
Bili protivnici digitalizacije, novih tehnologija, kibernetike, umjetne inteligencije, ili zagovaratelji ovakvog pristupa, Hrvatska je napokon ušla u doba digitalizacije o kojoj se toliko priča, a malo provodi u sektorima te po prvi put je u prednosti u odnosu na ostale europske države po ovakvom inovativnom i kreativnom pristupu u otkrivanju razvijanja ovog virusa. Također, važno je spomenuti da se planira u daljnji razvitak ovakvog digitalnog pristupa koji će omogućiti što bržu i kvalitetniju komunikaciju državnih tijela te građana, poduzetnika.
