U novom tjednom pregledu vijesti iz bioetike donosimo: “putovnice za imunitet”, smjernice za poticanje razvoja umjetne inteligencije, nove politiku prema COVID-19, benzodiazepin i ektopična trudnoća, Eye Robot, istraživanje dugoročnih zdravstvenih učinaka krize prouzrokovane virusom korona.
1.”Putovnice za imunitet” mogu učiniti više štete nego dobra
(NPR) “Putovnice za imunitet” predložene su kao jedan od načina za ponovno pokretanje gospodarstava nakon pandemije korona virusa. U teoriji bi se odobrenje “putovnica za imunitet” oslanjalo na pozitivne rezultate testa antitijela u prikupljenom uzorku krvi. Prisutnost protutijela na korona virus nakon oporavka od infekcije, moglo bi značiti imunost na buduću infekciju te bi osobe s prisutnim protutijelima stoga mogle biti ovlašteni djelovati u društvu bez opasnosti za sebe ili druge. Međutim, takva ideja u praksi bi mogla stvoriti puno više štete nego dobra, tvrdi Natalie Kofler, predavačica bioetike na Medicinskoj školi na Harvardu.
2. Startupi nisu pekarnice, stoga trebaju imati drukčiji zakonodavni okvir
(Večernji list) Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) ovog tjedna je u Zagrebu predstavila svoje smjernice za poticanje razvoja umjetne inteligencije u Europi kao osvrt na Bijelu knjigu o umjetnoj inteligenciji Europske komisije, koja je u javnoj raspravi još tjedan dana.
Mislav Malenica, predsjednik udruge CroAI i direktor firme Mindsmiths, smatra kako Hrvatska ima šansu postati lider u primjeni umjetne inteligencije: “Naše stajalište predstavlja lako razumljive i primjenjive mjere koje su bitne za cijelu Europsku uniju, a Hrvatska bi fokusom na umjetnu inteligenciju kao područjem od nacionalnog interesa mogla postati prepoznatljiva AI sila u svijetu.”
3. Vlade i Svjetska zdravstvena organizacija promijenile su politiku prema COVID-19 na temelju sumnjivih podataka malene američke tvrtke
(The Guardian) Svjetska zdravstvena organizacija i niz nacionalnih vlada promijenile su politike prema COVID-19 na temelju manjkavih podataka iz malo poznate američke zdravstvene analitike, dovodeći u pitanje integritet ključnih studija objavljenih u nekim od najprestižnijih svjetskih medicinskih časopisa. Istraga u časopisu The Guardian otkriva kako je američka tvrtka Surgisphere koja zapošljava mali broj ljudi, a za koju između ostalog rade i pisac znanstvene fantastike te model za odrasli sadržaj, dostavila podatke za više studija o COVID-19, ali do sada nije na primjeren način objasnila svoje podatke ili metodologiju.
4. Benzodiazepin je povezan s povećanim rizikom od ektopične trudnoće
(New York Times) Žene koje uzimaju benzodiazepin (kao što su Valium ili Xanax) prije trudnoće mogu biti pod povećanim rizikom od ektopične trudnoće, otkriveno je novim istraživanjem. Ektopična ili izvanmaternična trudnoća je ona u kojoj fetus raste izvan maternice, često u falopijskoj cijevi, što je opasno po život. Fetus se u situacijama ektopične trudnoće često odstranjuje lijekovima ili kirurškim zahvatom. Benzodiazepin se propisuje u brojnim slučajevima propisanim za tjeskobu, probleme sa spavanjem i napadajima. Novo istraživanje je koristilo bazu podataka osiguranja od 1 691 366 trudnoća za praćenje recepata benzodiazepina kroz 90 dana prije začeća. Gotovo 18 000 žena koristilo je navedeni lijek, a znanstvenici su izračunali kako su kod tih žena 47% veće šanse da će imati ektopičnu trudnoću nego onih koje nisu koristile navedeni lijek.
5. Eye Robot: Umjetna inteligencija dramatično poboljšava točnost klasičnog ispita za oči
(Science) Klasični pregled očiju bi uskoro mogao biti unaprijeđen. Istraživači su razvili internetski pregled vida potaknuti razvojem umjetne inteligencije (AI) koji daje puno precizniju dijagnozu od popisa velikih slova u koje gledamo pri klasičnom pregledu očiju još od 19. stoljeća. Ukoliko se ovakav pregled očiju usavrši, također bismo mogli pomoći pacijentima s bolestima oka u praćenju razvoja bolesti kod kuće.
6. Tisuće ljudi pomoći će znanstvenicima u praćenju dugoročnih zdravstvenih učinaka krize prouzrokovane korona virusom
(Nature) Svakih petnaestak minuta tri maskirane osobe u dva istraživačka centra u predgrađu Bonna u Njemačkoj pomažu sudjelovanjem u studiji koja utvrđuje imaju li ljudi protutijela na korona virus te koji su dugoročni zdravstveni učinci spomenutog virusa.Epidemiologinja Monique Breteler vodi jedno od nekoliko dugoročnih kohortnih istraživanja koje su prvotno bila usredotočena na druge bolesti, ali su brzo prebačena na proučavanje Covid-19 virusa. Prilikom istraživanja prikupljaju se genetske, zdravstvene i životne informacije od tisuća ljudi tijekom godina ili čak desetljeća kako bi se otkrilo koji genetički i okolišni čimbenici utječu i povećavaju rizik od bolesti.
