Tijekom mirnih prosvjeda u južnoafričkom gradu Sharpeville 1960. godine ubijeno je 69 ljudi od strane policije. Upravo u spomen tog tragičnog događaja Opća skupina Ujedinjenih naroda 1966. godine uvela je Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije u sjećanje na prosvjed protiv tzv. aparthejdskih zakona. Zahvaljujući Ujedninjenim narodima, 21. ožujka svake godine obilježava se Međunarodni dan za eliminaciju rasne diskriminacije.
O povijesti
Opća skupina Ujedninjenih naroda prihvatila je i usvojila program aktivnosti kojim će pružiti otpor protiv svih oblika rasizma i rasne diskriminacije. Južna Afrika prekida sa svim oblicima apartheida, što se postepeno počinje događati i u ostalim zemljama svijeta. Najzaslužnija za borbu protiv rasizma svakako je Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije. Prema Konvenciji, rasna diskriminacija odnosi se na „svako razlikovanje, isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva koji se zasnivaju na rasi, boji, precima, nacionalnom ili etničkom porijeklu i koji imaju za svrhu ili za rezultat da unište ili da ugroze priznavanje, uživanje ili vršenje, pod jednakim uvjetima, prava čovjeka i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom polju ili na svakom drugom polju javnog života“.
Suzbijanje rasne diskriminacije u Hrvatskoj
Republika Hrvatska ima nekoliko sustava i zakona koji rade na suzbijanju i zabrani diskriminacije od kojih su najistaknutiji Ustav Republike Hrvatske i Zakon o suzbijanju diskriminacije.
Pučka pravobraniteljica odgovorno je tijelo za suzbijanje svih vrsta diskriminacije u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Ureda Pučke pravobraniteljice, u pritužbama građana najčešće se spominje upravo rasna ili etnička diskriminacija. Kako bi građanima olakšali prepoznavanje diskriminacije, Ured Pučke pravobraniteljice osmislio je i Vodič pomoću kojega građani mogu otkriti diskriminaciju, ali i potražiti zaštitu.
Prema podacima istraživanja Ureda pučke pravobraniteljice za 2022. godinu u kojem je sudjelovalo 1000 ispitanika, velik broj građana Hrvatske, točnije njih 11%, nije upoznat sa zakonima koji zabranjuju diskriminaciju niti znaju kome se mogu obratiti kada primijete ili na svom iskustvu osjete bilo kakav oblik diskriminacije. Isto istraživanje pokazuje kako su upravo Romi kao nacionalna manjina najdiskriminiranija grupa, što je odgovorila petina ispitanika.
Osim podataka iz Hrvatske, niti podaci iz ostatka Europe nisu obećavajući. Europska je Komisija osmislila Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025. u kojem iznosi mjere kojima će se sve članice EU pozvati na suradnju u jačanju borbe protiv rasizma, ali i pružanje potpore i pomoći žrtvama rasizma i diskriminacije.
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana borbe protiv rasne diskriminacije osmišljena je oko obilježavanja 75. obljetnice od usvajanja Opće deklaracije o ljudskim pravima. Ta se Deklaracija odnosi na pravo svakog pojedinca na slobodu bez obzira na rasne, vjersne, nacionalne ili bilo koje druge razlike.
Povjerenik Ujedinjenih Naroda za ljudska prava, Volker Türk uputio je poziv svim državama da se uključe u obilježavanje 75. obljetnice Opće deklaracije te da se još snažnije nastave boriti protiv rasne diskriminacije, a posebice u donošenju zakona koji ju zabranjuju. Cijelu poruku Volkera Türka možete pročitati ovdje.
