Donosimo Vam četvrti dio analize o uvođenju eura kao službene valute Republike Hrvatske. U trećem dijelu pokušali smo odgovoriti na pitanje zašto Češka, Mađarska, Poljska i Švedska ne žele uvesti kao svoju službenu valutu. U četvrtom dijelu pokušavamo dati odgovor hoće li i koliko, uvođenje eura utjecati na kretanje cijena.
Utjecaj uvođenja eura na kretanja potrošačkih cijena [1]
Uvođenjem eura dolazi do tehničke konverzije nacionalne valute u euro po dogovorenom tečaju. Porast cijena prilikom konverzije posljedica je zaokruživanja cijena naviše kako bi se dosegla nova atraktivna razina [2], prelijevanje troškova konverzije na potrošače [3] i nastojanja nekih poduzeća da povećaju profit u situaciji kada se građani privikavaju na novu valutu. Istraživači Aucremanne, Cornille i Folkertsma su 2001. godine ocijenili da bi u najpesimističnijem scenariju zaokruživanja svih cijena u Belgiji, odnosno Nizozemskoj, kako bi one dosegle novu atraktivnu razinu u eurima, učinak na porast cijena iznosio 0,7%. Naknadna analiza provedena nakon uvođenja eura procjenjuje utjecaj konverzije na rast cijena u Nizozemskoj između 0,2% i 0,4%, pri čemu se dvije trećine odnose na učinak zaokruživanja naviše, a ostatak na prijenos troškova konverzije na potrošače. Analize koje se bave ocjenom intenziteta konverzije upućuju na zaključak da su učinci konverzije na porast cijena svih zemalja EU koje su prve uvele euro 2002. bili mali (oko 0,3%) i jednokratni.
Izrazitiji porast cijena zabilježen je kod manjeg dijela proizvoda, pretežito uslužnog sektora (restorani, kafići, frizerske usluge, rekreacijske usluge i sl.). Njihov je udio u ukupnoj košarici za izračun potrošačkih cijena relativno mali, tako da je učinak spomenutih poskupljenja na ukupni indeks bio blag. Porast cijena u restoranima nakon konverzije najveći je bio u Nizozemskoj (3,5%), Njemačkoj (2,2%) i Finskoj (2,0%), dok je najmanji bio u Austriji, Belgiji i Grčkoj (0,2% do 0,5%). Restorani su specifični po tome što su cijene rigidne te su njihove promjene rijetke. Trošak promjene cijena prvenstveno obuhvaća trošak tiskanja novih jelovnika, no zbog konverzije, veći dio restorana će koncentrirati promjene cijena u mjesecu početka konverzije u euro, dok su u normalnim uvjetima takve promjene raspoređene u dužem intervalu. Zbog toga dolazi do rasta inflacije u prva dva mjeseca nakon konverzije, vidljiva na Slici 1. Osim toga, stopa rasta cijena u restoranima u mjesecima koji su prethodili konverziji niža je od dugogodišnjeg prosjeka zbog postojanja mogućnosti prilagodbe cijena u trenutku konverzije.
Izrazitiji je rast cijena zabilježen kod dobara koja se češće kupuju kao npr. pekarski proizvodi, koji su relativno jeftini, tako da je zaokruživanje njihovih cijena dovelo do znatnog poskupljenja. Cijene robe veće vrijednosti zaokružuju se naniže, što se pripisuje znatnoj konkurenciji na tržištima i tehničkom napretku.
Važna pojava u kontekstu konverzije je takozvana percepcija inflacije. Percepcija inflacije je subjektivni dojam o kretanju cijena u javnosti. Nastaje na osnovi percipiranja cijena od strane potrošača preko medija ili tijekom kupnje te se na osnovu te percepcije stvaraju vlastita iskustva o inflaciji. Percipirana inflacija računa se na osnovi anketa o pouzdanju potrošača koje se provode mjesečno [4]. Na Slici 2 možemo jasno zamijetiti da su stope percipirane inflacije i službene inflacije prije konverzije bile korelirane i usklađene. Početkom 2002. dolazi do razilaženja stopa te stopa percepcije inflacije raste više od stope stvarne inflacije, pri čemu se maksimalna razlika događa 2003. godine. Nakon toga, ponovno dolazi do korelacije kretanja stvarne i percipirane stope inflacije. Ukupno gledajući, godišnja inflacija mjerena HICP[5]kretala se u europodručju od 2002. do 2004. u uskom rasponu od oko 2,2%. Na Slici 3 prikazan je trend kretanja službene i percipirane inflacije prije i neposredno nakon uvođenja eura kod novih država članica euro područja. Izrazita razlika percipirane i službene stope inflacije vidljiva je kod Slovenije, dok od sredine 2007. dolazi do rasta službene i percipirane stope inflacije pretežito zbog poskupljenja sirove nafte na svjetskim tržištima.
Najvažniji činitelji koji su mogli utjecati na povećanje percipirane inflacije nakon konverzije su: kretanje cijene proizvoda koji se često kupuju, asimetrični utjecaj rasta odnosno pada cijena [6], smanjena transparentnost cijena, očekivanja o kretanju cijena nakon konverzije, količina vijesti o inflaciji u medijima te usporedba tekućih cijena sa zastarjelim cijenama u nacionalnoj valuti.
Procjena HNB-a je da bi učinak konverzija na porast cijena u Hrvatskoj mogao iznositi oko 0,2% odnosno oko 0,37% na povećanje HICP-a. Konverzija bi imala izraženiji učinak na ukupnu inflaciju mjerenu HIPC-om ponajviše zbog većeg udjela smještaja u tom indeksu. Tako bi najveći doprinos ukupnom porastu cijena trebale dati usluge smještaja i ugostiteljske usluge te rekreativne i kulturne usluge. Uvođenje eura moglo bi izraženije utjecati na građane s višom razinom dohotka zato što je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti u njihovoj potrošačkoj košarici, veći. S druge strane, građani slabije razine dohotka u manjoj bi mjeri trebali osjetiti porast cijena uslijed konverzije kune u euro.
Na Slici 4 prikazani su rezultati istraživanja provedenog od strane Europske komisije u svibnju 2017. Vidljivo je da preko 80% ispitanika u Hrvatskoj smatra da će prilikom konverzije doći do zlouporabe pri određivanju cijena na štetu potrošača. Takav je strah prisutan i u drugim državama koje su obvezne uvesti euro. Efikasan način sprječavanja rasta potrošačkih cijena jest obvezno isticanje cijena u trgovinama u staroj i novoj valuti, određeno vrijeme prije i nakon prelaska na euro uz izradu detaljne upute za zaokruživanje cijena kojih bi se poduzeća trebala pridržavati.
[1] Andreja Putnik (2017)
[2] Bezalkoholno piće u ugostiteljskom objektu dođe 20 kn, ako je tečaj kune prema euru 7,5345, tada će cijea pića iznositi 2,65 eura, no ugostitelj može radi lakoće vraćanja ostatka novca, zaokružiti cijenu na 2,70 eura. Tim “bezazlenim” činom, cijena bezalkoholnog pića porasla je 1,88%
[3] Troškovi promjena cjenika u papirnatom i digitalnom obliku
[4] Objašnjenje metodologije izračuna “bilance odgovora” https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/dp038_en.pdf, stranice 13-14
[5] Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) jest ekonomski pokazatelj koji mjeri promjenu u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavljaju, koriste se njima ili plaćaju kućanstva te kao takav predstavlja skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunanih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, Europskoj uniji, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje (Izvor HNB)
[6] Potrošači više percipiraju gubitak nastao rastom cijena nego dobitak nastao padom cijena
Literatura
Andreja Putnik (2017). Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatska narodna banka
