Diljem svijeta Orašar je jedno od najomiljenijih baletnih djela u vrijeme adventa. Ova baletna bajka ujedno je i najljepše baletno umjetničko djelo skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog. Obožavana od strane djece, svake je godine neizostavni dio kazališnog božićnog programa. U glavnoj je ulozi djevojčica Klara i njezin drveni Orašar s kojim odlazi u svijet mašte, šarenila, plesa i pustolovine.
Kazališni prosinac u većini je nacionalnih kazališta u znaku najljepše božićne predstave – baleta Orašar. Ove su se godine ulaznice počele prodavati već u studenome, a gužve u redu za blagajnu dovoljno govore o popularnosti ove izvedbe. Zagrebačko Hrvatsko narodno kazalište za svoje je posjetitelje pripremilo čak 12 termina Orašara tijekom prosinca i siječnja 2022., splitsko i riječko Hrvatsko narodno Kazalište šest termina dok je u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu Orašara moguće pogledati u tri termina. Plesne probe traju oko dva mjeseca dok priprema bogate scenografije i prekrasne raskošne kostimografije može potrajati i do godinu dana.
Petar Iljič Čajkovski i nastanak Orašara
Balet Orašar jedno je od tri najpoznatija djela ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog, prvi puta izveden 18. prosinca 1892. u St. Petersburgu u Rusiji. Petar Iljič Čajkovski najznačajniji je ruski skladatelj i prvi ruski kompozitor rođen 1840. Bio je prvi polaznik tadašnjeg glazbenog Konzervatorija, što je ujedno bila i prva ustanova za glazbenu naobrazbu u cijeloj Rusiji. Najveću slavu donose mu baleti Labuđe jezero, Trnoružica i Orašar na temelju kojih Poznansky i Žmegač smatraju Čajkovskog umjetnikom koji je revolucionarizirao baletni žanr te ga izdignuo na razinu simfonijske glazbe.
Balet Orašar temelji se na priči Orašar i kralj miševa koju je 1816. napisao njemački autor E. T. A. Hoffmann. Osim Čajkovskog koji je napisao glazbu, značajnu ulogu u stvaranju baleta imao je i Marius Petipa stvarajući libreto za balet. U dovršenju baleta sudjelovao je i Lev Ivanovič Ivanov, baletni majstor Carskih kazališta St. Petersburga, koji je osmislio najpoznatije plesne točke Orašara – Ples pahuljica, Valcer cvijeća i cijeli drugi čin koji su kasnije prozvani remek djelima baleta. Iako je pri prvom gledanju bilo proglašeno promašajem, ovo baletno djelo svoj je vrhunac dosezalo postepeno, najviše šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.
Sama priča o Orašaru smještena je u vrijeme Božića, a u glavnoj ulozi nalazi se djevojčica Klara (ili u nekim verzijama priče Marija ili Marie) koja od kuma na poklon dobiva drvenu igračku – Orašara, odnosno drobilicu za orahe. Uz pomoć Orašara i čarolije Badnjaka, djevojčica Klara odlazi u čudesan svijet snova u kojima upoznaje lutke, miševe i vojnike. Nakon borbe s miševima, Orašar se pretvara u mladog princa te zajedno s Klarom uživa u plesu snježnih pahuljica na putu do zvijezde na vrhu božićnog drvca. Na tom ih putu ponovno napadaju miševi i vojska, a princ Orašar ih savlada. Nakon što se probudi pored božićnog drvca, djevojčica Klara shvaća da je to bio san.
Prva izvedba u Hrvatskoj
Balet Orašar u Hrvatskoj je prvi puta izveden u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu 1931., iako su se već 1923. izveli samo neki od prizora. Uz kraće stanke tijekom pedesetih godina, balet Orašar se od 70-ih redovito izvodi u zagrebačkom kazalištu, a bilježi i više od 300 izvedbi na pozornicama diljem Hrvatske. Ove je godine HNK u Zagrebu u rekordnom roku rasprodalo čak 14 000 ulaznica što dovoljno govori o popularnosti ove prekrasne božićne baletne bajke.
