Kriptovalute, fascinantan fenomen koji je preplavio internetske mreže 2021. godine, obećavajući revoluciju u načinu transakcija i stjecanja, mijenjaju perspektivu rasprava koje nisu pozitivno povezane s njima. U tom kontekstu, kriptovalute su izuzetno važne jer svojim postojanjem doprinose unapređenju ekonomske znanosti pružajući različite primjere nespojivosti dugoročnog vlasništva s nepredvidljivim oscilacijama vrijednosti. Putem kvalitetnih analiza takvih utjecaja, kako globalno ekonomski tako i u osobnim financijama, paradigme ekonomskog znanja će se nadopuniti kako bi se izbjegli propusti koji su doveli u pitanje budućnost kriptovaluta.[1] Dakako, važni uvidi u pitanja necentraliziranog platnog prometa te samoorganiziranih valuta bez pokrića, koje su još manje stabilne od fiducijarnog novca, proizlaze iz fenomena kriptovaluta.
Naravno, ignorirajući znanstvenu perspektivu te fokusirajući se na pojedinca, laička percepcija prema kriptovalutama značajno se promijenila u nedavno vrijeme, ponajviše zbog upitnosti ulaganja u njih kao sredstvo štednje ili čak razmjene. Bitno je istaknuti da neuspjeh kriptovaluta u ispunjavanju navedenog proizlazi iz njihove inherentne volatilnosti i sklonosti prevari, a ne samo iz učestalosti kapitalnog gubitka, iako taj faktor također utječe na percepciju javnosti.[2] Stoga, popularnost kriptovaluta uvjerljivo opada proporcionalno s povjerenjem koje ljudi imaju prema njima.
Prikazani grafikon prikazuje interes za Bitcoin putem internetskih pretraga koristeći Google Trends. Budući da je Bitcoin najpoznatija kriptovaluta i najistaknutiji aspekt blockchain tehnologije, interes za njega se može povezati s općim interesom za kriptovalute. Trend jasno pokazuje pad interesa uz povremena povećanja povezana s velikim događanjima unutar kripto sfere, međutim, ti utjecaji su kratkotrajni te ne mijenjaju trajektoriju.
Pad interesa može se povezati s opadanjem povjerenja u kriptovalute općenito. Donji grafikon prikazuje postotak američkih generacija koji bi se osjećali ugodno ulagati u kriptovalute. Nije iznenađujuće da je ovdje otpad drastično veći, ponekad čak i do 40%, i to unutar samo jedne godine.
Podaci koje smo naveli jasno pokazuju pad, a sljedeća faza ovog članka je analizirati razloge zašto kriptovalute nisu uspjele postati valjana alternativa suvremenoj valuti. Postoji mnogo razloga, ali fokus će biti na objektivnim atributima, dakle subjektivne dobiti i gubitci pojedinaca neće se smatrati razlogom.
Vrijednost koja se temelji na vlastitoj percepciji
Kada se raspravlja o bilo kojoj vrsti imovine, ključni su faktori likvidnost i stabilnost. Iako su kriptovalute visoko likvidne, stabilnost njihove vrijednosti je izuzetno nepredvidljiva. Kriptovaluta je spekulativna imovina. Razlog tome je što se vrijednosti kriptovaluta ne temelje na poslovnim uspjesima ili politikama, već isključivo na javnoj percepciji njihove vrijednosti. Popularnost kriptovaluta proizlazi iz uzbuđenja zbog mogućnosti brze i velike zarade. Zbog toga su te valute bile tražene jer su kasniji kupci očekivali isti uspjeh kao rani investitori. Kada je trend koji je privukao rane investitore počeo opadati, kupci su izgubili povjerenje, počeli su prodavati svoje valute, što je rezultiralo naglim padom cijena jer kriptovalute nemaju nikakvo stvarno pokriće. “Izbjegavajte to. To je zapravo privid. Što se tiče kriptovaluta općenito, mogu gotovo s sigurnošću reći da će završiti loše.” – Warren Buffett
Nedostatak pokrića
Kriptovalute nisu podvrgnute regulaciji na način na koji su tradicionalne valute. Centralne banke ne pružaju jamstvo vrijednosti kriptovaluta kao što čine s klasičnim valutama. Ta činjenica znači da kriptovalute mogu naglo dobiti na vrijednosti preko noći, ali isto tako i izgubiti veći dio ili čak cijelu svoju vrijednost. To ih čini izrazito nepredvidivima i čini ih lošim sredstvom za štednju. Iskustva ljudi I kompanija koji su nakon ostvarenja dobiti izgubili sva uložena sredstva nisu rijetkost; naprotiv, češće su pravilo nego iznimka.[3]
Sklonost prevarama
Budući da su kriptovalute i općenito kripto sustavi decentralizirani, postoji ograničena pravna regulativa koja utječe na transakcije i poslovanje s njima. Pravni propisi koji obično uređuju odnose između kupaca i prodavatelja nisu prisutni u istoj mjeri kao u konvencionalnijim poslovnim transakcijama. Ovo praktično znači da je mogućnost prevare neizmjerno veća zbog nedostatka regulacije i transparentnosti. Uz navedeni nedostatak pravne zaštite, moguće je održati visok stupanj anonimnosti. Prodavatelj jednostavno ne mora koristiti svoje fizičko ili pravno ime, već može koristiti pseudonim, internetni nadimak ili avatar, čime postaje spreman za poslovanje. Stoga, učestalost prevara u obliku “pump and dump” shema, Ponzi shema, phishinga i sličnih je izuzetno visoka na kripto tržištu.
Naposljetku se mora istaknuti da uz sve ove mane, a i još neke koje nisu navedene, kriptovalute jednostavno nisu praktične. Nisu zaštićene, nisu predmet monetarne politike, izuzetno su volatilne, a primarni razlog zašto pojedinci ulažu u njih nije radi same svrhe ulaganja, nego zbog brze zarade. Takav sustav nije održiv. Zahtijevaju određene informatičke vještine koje nisu dostupne ili pristupačne svima, što rezultira isključenjem značajnog dijela populacije. Sama kreacija kriptovaluta iziskuje izuzetno velike resurse, a praktična korist kriptovaluta osim u području internetskog trgovanja (uglavnom day trading) gotovo da ne postoji.
[1] Paul Stringer. The Lessons of Crypto. Priowealth. Dostupno na: https://priowealth.com/the-lessons-of-crypto/ (Pristupljeno: [25.11.2023.]).
[2] Cryptocurrency Risks. Connecticut Department of Banking – Consumer Education. Dostupno na: https://portal.ct.gov/DOB/Consumer/Consumer-Education/Cryptocurrency-Risks
[3] Ari Levy. MacKenzie Sigalos. CNBC. Crypto peaked in Nov 2021, investors lost more than $2 trillion since. [Online]. Dostupno na: https://www.cnbc.com/2022/11/11/crypto-peaked-in-nov-2021-investors-lost-more-than-2-trillion-since.html
