Rođeni i umrlih u Hrvatskoj u 2022.
Državni zavod za statistiku obavio je podatke o rođenim i umrlim osobama u Republici Hrvatskoj u 2022. godini po upravnim gradovima i općinama.
Vitalna statistika u 2022. bilježi ukupno 33.883 živorođenih1, od kojih 17.255 (50,9 %) muške djece i 16.628 (49,1 %) ženske djece. Time je broj živorođenih pao za 2.625 (7,2 %) u odnosu na prethodnu godinu. Ujedno je to rekordno najmanji broj živorođenih otkad se prati službena statistika. Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 8,8.
Istovremeno je zabilježeno 56.979 umrlih, od kojih 27.915 (49,0 %) muških osoba i 29.064 (51,0 %) ženskih osoba. Broj umrlih smanjen je za 5.733 osoba (9,1 %) u odnosu na prethodnu godinu, kada je umrlo najviše osoba otkad se prati službena statistika (62.712). Stopa mortaliteta (umrli na 1 000 stanovnika) u 2022. iznosila je 14,8.
Valja spomenuti da je prošle godine nažalost umrlo 139 dojenčadi, što je 0,24% od ukupnog broja umrlih, pri čemu ih je 86 ili 61,9% umrlo u prvim danima života (od 0 do 6 dana starosti). Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1 000 živorođenih) u 2022. iznosila je 4,1.
Kada se sagledaju obje strane vitalne statistike, stopa prirodnog prirasta u prošloj godini bila je negativna i iznosila je -6,0 (-23.096), dok je vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) iznosio 59,5.
Rođeni u umrlih po županijama, upravnim gradovima i općinama u 2022.
U svim županijama zabilježen je negativni prirodni prirast, a najveći u Primorsko-goranskoj (-2.186). Također, u Hrvatskoj je zabilježen vitalni indeks od 59,5, što znači da na jednu živorođenu osobu imamo približno dvije umrle osobe. Po županijama, najniži vitalni indeks imaju Karlovačka (39,8) i Vukovarsko-srijemska, dok najviši imaju Grad Zagreb (77,4) i Međimurska (71,4).
Što se tiče upravnih gradova i općina, pozitivan prirodni prirast ima samo njih 24 (4,3 %) od 556. Radi se o općinama: Zadvarje, Jasenice, Podstrana, Sveti Filip i Jakov, Donja Motičina, Pribislavec, Đulovac, Galovac, Mala Subotica, Beretinec, Orehovica, Viškovo, Proložac, Župa dubrovačka, Vratišinec, Dugopolje, Bale – Valle, Klis, Štefanje i Klakar, te upravnim gradovima: Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski.
Budući da se radi o manjim apsolutnim brojevima, valja istaknuti da među njima najveću razliku između živorođenih i umrlih imaju Podstrana (58), Dugo Selo (36) i Solin (33).
Očekivano, najnepovoljniju razliku između živorođenih i umrlih imaju Zagreb (-2.180), Rijeka (-1.064) i Split (-964).
Isto je i s vitalnim indeksom. Samo 24 ih ima veći od 100,0. Najviši imaju Zadvarje (300,0), Jasenice (183,3), Podstrana (181,7) i Sveti Filip i Jakov (160,0), a najniži Majur, Skrad (po 4,0), Žumberak (4,2) i Ervenik (4,8). Zanimljivo je da je više jedinica lokalne samouprave koje imaju vitalni indeks manji od 20,0 (34) nego što ih je s većim od 100,0. Takvo stanje dovoljno govori o razmjerima depopulacije.
Imaju li novčane potpore za novorođenu djecu pozitivan utjecaj na demografska kretanja?
Država ih isplaćuje svima u jednakom iznosu (HZZO za svako rođeno dijete isplaćuje jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 309.01 eura2), dok isti variraju kada ih dodjeljuju županije, gradovi i općine. Kod nekih i ne postoje, primjerice u Brodsko-posavskoj županiji. Ipak, gdje god postoje svaki roditelj će ih rado prihvatiti kao simbolični poticaj za pokrivanje troškova koji se znatno povećavaju pred rođenje djeteta, a posebno nakon rođenja.
Imaju li novčane potpore uopće pozitivan utjecaj na demografska kretanja? U Hrvatskoj ne postoji znanstveni dokaz za to, no može se pretpostaviti da imaju jako mali ili nemaju. Naime, današnji roditelji odgajaju djecu u socio-ekonomski zahtjevnijim vremenima nego prije te su danas ljudi općenito podložni odgađanju odluke o roditeljstvu zbog neizvjesnosti, ali i vlastitog komoditeta. Rezultat toga je i manji broj djece po obiteljima nego u prošlosti. Stoga novčani poticaj predstavlja manji priljev sredstava obiteljskom proračunu (posebno onaj od HZZO-a) te zbog svoje jednokratne prirode vjerojatno ne može imati utjecaj na demografska kretanja države, županije, grada ili općine. Odstupanja se eventualno mogu dogoditi u malim općinama u pojedinim godinama. U konačnici, iako je za odluku o roditeljstvu potrebna sigurnost, ona je u sebi intrizično motivirana kod svake osobe te je novčana potpora ne uvjetuje.
Što ako neke jedinice lokalne samouprave isplaćuju izdašne novčane potpore? Zašto bi to uopće činile? Nabrojimo samo neke primjere. Općina Sali za rođenje svakog djeteta isplaćuje čak 7.963 eura, Općina Pašman za rođenje drugog djeteta isplaćuje 3.185 eura, Općina Lovreć za rođenje trećeg djeteta isplaćuje 9.290 eura, Općina Blato za rođenje četvrtog djeteta isplaćuje 9.556 eura, dok Općina Vir za peto i svako sljedeće dijete isplaćuje čak 25.482 eura3.
Izuzev Općine Lovreć koja ima periferni geografski položaj na kopnu, riječ je o otočnim općinama koje imaju jako nepovoljnu dobnu strukturu stanovništva, izrazito negativne demografske trendove i manjak životnih mogućnosti zbog svoje otočnosti. Navedeno potvrđuju vitalni indeksi: 37,2 u Općini Sali, 36,4 u Općini Pašman, 38,7 u Općini Lovreć, 54,0 u Općini Blato, 35,7 u Općini Vir.
Budući da je u spomenutim općinama takvo razvojno stanje, a da su to jedinice lokalne samouprave koje svoje prihode ostvaruju i na temelju turizma, ondje su lokalne vlasti spremne pod svaku cijenu zadržati ili privući mlade stanovnike. Ostaju pitanja kako u tim područjima osigurati zaposlenje, stanovanje, zdravstvene usluge, prometnu povezanost i dr. Treba istaknuti da je među njima jedino Vir s kopnom povezan mostom, ali ondje su stanovnici suočeni s infrastrukturnim i okolišnim problemima zbog masovnog turizma i apartmanizacije. U svakom slučaju, iako te novčane potpore doprinose blagostanju pojedinih obitelji, gotovo je nemoguće preokreti izrazito nepovoljne vitalne indekse tih krajeva.
Postoje li veći gradovi koji isplaćuju izdašnije novčane potpore? Možemo spomenuti Grad Split koji za rođenje trećeg i svakog idućeg djeteta isplaćuje čak 7.300 eura. Iako je to iznenađujuće, treba ipak imati na umu da je u velikim gradovima sve manje obitelji ima troje i više djece. U Hrvatskoj je prema Popisu stanovništva 2021. bilo 12,4 % (95.173) obitelji s troje i više djece4. Znamo i da Split ima ogromne probleme sa stanovanjem zbog manje ponude stanova i velike turističke potražnje. Stoga je ovakva izdašnost novčane naknade kojoj se želi zadržati obitelji s troje i više djece doista pohvalna.
Kada bi se takvi izdašni iznosi u gradovima isplaćivali za rođenje prvog djeteta, dogodio bi se nagli porast broja živorođenih, ali bi to bilo neodrživo za lokalne proračune. Čak kad bi takva novčana potpora bila i široko rasprostranjena, ne znači da bi dugoročno ublažila negativni demografski momentum. Ona bi periodički izazivala ekstreme. Navodi to na već ranije poznat zaključak da treba postojati paleta demografskih i drugih mjera javnih politika koje će jamčiti sigurnost i blagostanje mladih obitelji u dugoročnim okvirima. Novčane potpore roditeljima sigurno znače i treba ih pozdraviti, ali same po sebi ne mogu riješiti nacionalni ili regionalni problem depopulacije.
Možemo li smanjiti umiranje?
Upitno je možemo li ga i usporiti. Sjetimo se vitalnog indeksa (59,5) koji govori da se u Hrvatskoj približno rađa jedna osoba na dvije umrle, da nijedna županija nema pozitivan prirodni prirast te da svega 24 jedinice lokalne samouprave ima pozitivan prirodni prirast. Državi, županijama, upravnim gradovima i općinama zato preostaje smisleno ulagati u kvalitetu života ljudi, posebno u životni standard i zdravlje te u obiteljsku i stambenu politiku. Nama mlađim generacijama preostaje povećati radnu učinkovitost i usvajati zdrave životne navike kako bismo mogli raditi dugovječno. Rađanje očito ne može nadmašiti umiranje pa će depopulacija nužno dovesti do značajnih promjena socijalne države.
Izvori
1 Državni zavod za statistiku, 2023: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2022.
2 Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2023: Novčana potpora za novorođeno dijete
3 Središnji državni ured za demografiju i mlade, 2023: Demografske mjere na lokalnoj i županijskoj razini
4 Državni zavod za statistiku, 2023: Statistika u nizu, Obitelji s djecom prema tipu obitelji i broju djece prema starosti po županijama, Popis 2021.
