U prošlom smo se članku upoznali s poslovnom i ekonomskom klimom koja je vladala u trećem kvartalu ove godine. I kao što smo naveli, krećemo s analizom našeg rudarsko-naftnog sektora predvođenog INA-om i JANAF-om.
Sektor rudarsko-naftne industrije – INA Grupa [1]
Poslovanje INA-e organizacijski je obilježila afera “Škugor”, kojom je prema navodima USKOK-a, INA oštećena za 1,046 milijardi kuna. Afera je dovela do ostavke tadašnje uprave predvođene Sandorom Fasimonom i imenovanja nove pod Peterom Rataticsom.
Na razini poslovanja, iza INA-e je izvrstan kvartal s neto dobiti u iznosu od 2,769 milijardi kuna, što je cca. 152 % veća dobit nego u istom razdoblju prethodne godine. Neto prihod od prodaje na razini grupe veći je za 68 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i iznosi 27,233 milijardi kuna. Tome su prvenstveno pridonijele cijene ugljikovodika u tom periodu. Cijena nafte tipa Brent od oko 90 dolara po barelu i prirodnog plina koji kratko čak prelazi razinu od 200 Eur/MWh. Rashodi su porasli za 67 % na 27,475 milijardi kuna, pri čemu je najveći rast zabilježen u stavci nabavna vrijednost prodane robe i to za 125 % na 9,736 milijardi kuna i to uslijed većeg uvoza za osiguranje potreba tržišta. Nadalje, stavka “Troškovi sirovina, materijala i energije” bilježi rast od 51 % na 11,162 milijardi kuna, uslijed različitih cijena i potreba dinamike prerade.
Segment Istraživanje i proizvodnja nafte i plina može se pohvaliti rastom prihoda od prodaje u iznosu od 109 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine na 5,4 milijardi kuna, uz rast dobiti od 222 % na 3,322 milijardi kuna. Više cijene rezultirale su s 2,601 milijardi kuna višim prihodima, pri čemu je viša cijena plina imala pozitivan utjecaj na prihode u iznosu od 1,729 milijardi kuna, viša cijena nafte rezultirala je sa 718 milijuna kuna, dok je viša cijena ostalih proizvoda doprinijela sa 154 milijuna kuna. Viši prihodi u segmentu ostvareni su iako je proizvodnja nafte pala za 3 %, a prirodnog plina za 6 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Proizvodnja nafte raste u Angoli za 21 % zbog većeg udjela INA-e u koncesiji uslijed izlaska partnera, a prirodnog plina za 4 % u Hrvatskom podmorju.
Segment rafinerije i marketinga ostvario je porast prihoda od prodaje za 68 % na 26,697 milijardi kuna i dobiti za 31 % na 697 milijuna kuna. Ukupna rafinerijska prerada pala je za 12 % na 1.969 kt, a prodaja rafinerijskih proizvoda za 13 % na 2.803 kt. Najveći pad prodaje zabilježen je u Italiji za 70 % te u kategoriji Ostala tržišta za 51 %. Razlika između rafinerijske prerade i prodaje nadomještena je uvozom gotovih prerađevina. Najveće kapitalno ulaganje je modernizacija rafinerije Rijeka teško 1,306 milijardi kuna, koje bi trebalo biti završeno tijekom 2024. godine.
INA Grupa ostvarila je snažne rezultate potpomognuta visokim cijenama derivata, uz nisku zaduženost s omjerom duga i kapitala od 13,1 %. Strukturne slabosti poput pada proizvodnje nafte i plina te pada rafinerijske prerade ostaju otvoreni izazovi kojima je potrebno pronaći rješenje u vidu novih ulaganja u istraživanje i razvoj te realizaciji obnove rafinerije Rijeka koja je u tijeku. Negativni utjecaj na poslovanje imale su i ograničene marže na naftne derivate, dok će regulirana prodaja prirodnog plina HEP-u po fiksnoj cijeni imati negativan utjecaj na poslovanje koji se očekuje u četvrtom kvartalu 2022.
Sektor rudarsko-naftne industrije – JANAF [2]
Kao i INA, JANAF je profitirao ovim periodom povišenih cijena naftnih derivata. Ukupni prihodi veći su za 17,1 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a 27,3 % veći nego što su bili planirani, i iznose 661,7 milijuna kuna. Ukupni rashodi veći su 5,3 % i iznose 342,6 milijuna kuna, dok je ostvarena neto dobit razdoblja veća 33,3 % i iznosi 261,7 milijuna kuna.
Prihodi od prodaje u zemlji i inozemstvu odnose se na prihode iz temeljne djelatnosti transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata. Prihodi od prodaje u zemlji čine 32,4 % poslovnih prihoda i manji su 0,5 % u odnosu na prethodnu godinu, a prihodi od prodaje u inozemstvu čine 67,1 % poslovnih prihoda i veći su 28 % u odnosu na prethodnu godinu.
Od transporta nafte, ostvareno je 63,6 % prihoda iz temeljne djelatnosti, od skladištenja nafte 25,9 %, a od skladištenja derivata 10,5 %.
Uz ugovorene, a neizvršene, radove u iznosu od 147,9 milijuna kuna, JANAF i dalje nastavlja biti nisko zaduženo trgovačko društvo s omjerom obveza i ukupne imovine u iznosu 0,03, što otvara veliki prostor za apsorpciju potencijalno slabijih poslovnih godina u budućnosti.
Pozitivno poslovanje INA-e i JANAF-a u ovoj godini u skladu je s pozitivnim poslovnim rezultatima iskazanim od strane drugih velikih međunarodnih kompanija iz tog sektora. Naravno, korelacija nije izravna jer INA i JANAF posluju u srednje razvijenim državama Europe što se ogleda u poslovnim rezultatima i profitnim maržama. U idućem nastavku na redu je pregled poslovanja Podravke i Atlantic Grupe.
[1] https://www.ina.hr/app/uploads/2022/10/FR_Grupa_Q3_2022_HRV.pdf
