Svjetski savez mladih Hrvatska (dalje: SSMH) je danas, 23. lipnja 2021., održao konferenciju za medije povodom Izjave predstavnika akademske zajednice i civilnog društva o tzv. Matićevom izvješću koju je podržalo 117 predstavnika akademske zajednice, predstavnika civilnoga društva i liječničkih udruženja, zastupnika u Hrvatskome saboru i pojedinaca – liječnika, pravnika, farmaceuta i drugih. Izjava je dostavljena hrvatskim i drugim zastupnicima u Europskom parlamentu, koji su pozvani da sutra, u četvrtak 24. lipnja 2021. godine, na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta glasuju protiv usvajanja Prijedloga Rezolucije o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena, izvjestitelja Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost EP-a (FEMM) Predraga Freda Matića (S&D).
Ivana Grahovac, dr. med., predsjednica SSMH, istaknula je da je nositelj inicijative SSMH, udruga mladih koji prepoznaju važnost zaštite neotuđivog ljudskog dostojanstva i temeljnih ljudskih prava te su predani izgradnji pravednog i slobodnog društva kroz kontinuiranu društvenu angažiranost i kulturu demokratskog dijaloga. Objasnila je kako je SSMH analizom navedenog Prijedloga Rezolucije ustanovio da se ista upliće u područje nacionalne zdravstvene politike te da pogrešno predstavlja temeljna ljudska prava i poziva na smanjenje dosega i ukidanje međunarodno priznatog prava na priziv savjesti, čime se ponajprije ugrožavaju prava i slobode zdravstvenih djelatnika.
Dijana Kovačević, voditeljica zagovaranja u SSMH, izložila je i obrazložila najproblematičnije dijelove Prijedloga Rezolucije, upozoravajući kako nije riječ o opsežnom izvještaju o stanju zdravlja žena u Europskoj uniji, kako bi to sugerirao sam naziv, već tekstu kojim se nastoje promicati ideje i želje određene grupacije, i to neznanstvenim pristupom i pristranim pogledom na tzv. seksualna i reproduktivna prava. Voditeljica zagovaranja SSMH tako je istaknula kako se Prijedlogom Europski parlament miješa u isključivu nadležnost država članica, protivno Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, kako poziva na ograničenje temeljnih ljudskih prava, u prvom redu prava na slobodu savjesti, nazivajući institut priziva savjesti preprekom kojom se uskraćuje zdravstvena skrb. Dodala je kako se Prijedlogom arbitrarno i pogrešno tumače temeljna ljudska prava, tako što se, uz relativiziranje značaja međunarodnim pravom zajamčene slobode savjesti, tzv. seksualnim i reproduktivnim pravima daje status prava, iako niti jedan međunarodni ugovor takva prava ne spominje niti definira. Izvješće k tome, naglasila je, suprotno dogovorima postignutim u međunarodnim sporazumima (ICPD, 1994.) poziva države članice da uklone prepreke usluzi pobačaja i da se protiv njih bore, preprekama nazivajući ograničenja utvrđena nacionalnim zakonima koji uređuju uslugu pobačaja i eksplicitno kao prepreku navodeći priziv savjesti. Upozorila je kako je priziv savjesti pravni, a ne kvazipravni institut kakvim ga ovo Izvješće naziva, utemeljen u međunarodnom pravu na slobodu savjesti i vjeroispovijesti i zajamčen čl. 40. Ustava Republike Hrvatske. Očuvanje instituta priziva savjesti, naglasila je, pitanje je zaštite intrinzičnog ljudskog dostojanstva, očuvanja civilizacijskih dostignuća i temeljnih vrijednosti na kojima počiva i Europska unija. Navela je kako, iako pravo na seksualni odgoj i obrazovanje ne postoji, Izvješće apelira na države članice da svim osnovnoškolcima i srednjoškolcima, kao i djeci koja ne pohađaju školu, osiguraju opći pristup sveobuhvatnom seksualnom odgoju, izostavljajući pri tome ulogu roditelja kao primarnih edukatora i onih koji prije svih imaju odgovornost, pravo i dužnost brinuti se o svojoj djeci i odlučivati o njihovu obrazovanju. Dodala je kako “sveobuhvatno seksualno obrazovanje” u mnogočemu ne obuhvaća zdravstvene ili medicinske teme, već učenje o vrijednostima, kao i da su roditelji oni koji trebaju biti konačni arbitar vrijednosnog sadržaja koji njihova djeca primaju. Napomenula je kako svi ljudi, bez iznimke, imaju pravo na zdravlje i kako zdravlje žena u vezi s njihovim reproduktivnim sustavom treba biti promicano i zaštićeno, a ne instrumentalizirano i zanemareno nauštrb nezdravstvenih usluga poput pobačaja, koji je uključen u tzv. seksualna i reproduktivna prava. Za kraj je podsjetila kako Matićevo izvješće o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja nije inovacija, već reciklaža Izvješća Estrela kojega je 2013. predstavila portugalska zastupnica Edite Estrela i koje je na koncu palo, a proturezolucija, kojom je potvrđeno kako pitanje zdravlja žena spada u nadležnost država članica, bila izglasana.
Stoga je SSMH sastavio Izjavu kojom se izražava zabrinutost zbog miješanja u područje nacionalne zdravstvene politike, promicanja praksi protivnih dogovorenima u međunarodnim sporazumima, pogrešnog predstavljanja temeljnih ljudskih prava te pozivanja na ograničenje i ukidanje međunarodno priznatih prava, poput prava na priziv savjesti. Predsjednica SSMH Ivana Grahovac istaknula je kako je navedenu Izjavu potpisom podržalo 117 predstavnika akademske zajednice i organizacija civilnoga društva, pritom ističući potpise 49 doktora znanosti, od čega 32 sveučilišnih profesora i docenata, a posebno bitnom i značajnom u kontekstu ove problematike izdvaja podršku onih s Pravnih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Splitu i Rijeci te Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i potporu Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatskog liječničkog zbora te Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju Hrvatskog liječničkog zbora. Naglasila je kako je pozitivno što su stručna tijela prepoznala opasnost koja stoji iza prihvaćanja javnog diskursa u kojem se profesionalizam nastoji odvojiti od etičkih normi nauštrb poštivanja moralnog integriteta pojedinca.
Doc. dr. sc. Morana Brkljačić, dr. med., s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatskog liječničkog zbora, u ime liječnika izrazila je nesuglasnost s tzv. Matićevim izvješćem. Naglasila je kako pravo na priziv savjesti predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava te je zaštićeno Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Rezolucijom 1763 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o liječništvu Republike Hrvatske prema kojem se radi svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja liječnik ima pravo pozvati na priziv savjesti. Zaključuje kako je riječ o zaštićenom pravu liječnika i poručuje da to pravo ne može nitko prozivati kao nešto na što se poziva kada se ne želi pomoći očuvanju ljudskog zdravlja.
Problematičnim ističe i dio izvješća vezan uz reproduktivnost žene, a u kojem se govori da svatko i u svakom trenutku ima pravo na abortus. Naglasila je kako se prilikom namjernog prekida zdrave trudnoće stavlja pravo jednog života ispred prava drugog života te izražava žaljenje što se na taj način ne štiti pravo na život nerođenog djeteta u utrobi majke.
Boris Ujević, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije te dopredsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL), istaknuo je kako Matićevo izvješće ima više spornih dijelova, no kako je HUBOL-u najspornije prikazivanje priziva savjesti kao postupka koji ugrožava život i zdravlje. Naglasio je kako priziv savjesti ne ugrožava niti zdravlje niti život žena te je istaknuo kako Izvješće ne nudi dokaze za izrečeno, stoga zaključuje da je riječ o lažnom prikazivanju priziva savjesti. Podsjetio je kako, prema hrvatskim zakonima, u slučajevima ugroze života i zdravlja, priziv savjesti nije dozvoljen. Nazivanje priziva savjesti takozvanim prizivom savjesti pogrešno je i zlonamjerno te mu je, smatra ginekolog Ujević, krajnji cilj kriminalizacija priziva savjesti. Podsjeća kako su u Europi prvi zakoni koji reguliraju priziv savjesti u medicini doneseni 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća paralelno s dekriminalizacijom pobačaja, odnosno kada su prve europske države dozvolile pobačaj. Podsjeća i na izjavu francuske ministrice zdravstva Simone Veil iz 1975. godine koja je prilikom ozakonjenja pobačaja ustvrdila kako je „očigledno da nijedan liječnik ili medicinski tehničar neće ikada biti obavezan izvršiti pobačaj.“ Ginekolog Ujević zaključuje kako smo prošli put od toga da nitko neće biti prisiljen izvršavati pobačaje do toga da postoji opasnost da oni koji odbiju raditi pobačaje budu kažnjavani.
Konferencija je, u ime potpisnika Izjave predstavnika akademske zajednice i civilnoga društva o tzv. Matićevom izvješću, zaključena pozivom zastupnicima u Europskom parlamentu da sutra glasuju protiv spornog Prijedloga Rezolucije kako bi zaštitili suverenitet država čiji su predstavnici i kako bi očuvali civilizacijsku stečevinu kakva institut priziva savjesti jest i čije je očuvanje pitanje očuvanja ljudskih prava, zaštite dostojanstva ljudske osobe te slobodnog društva koje poštuje temeljne slobode svojih građana.
Snimka konferencije za medije dostupna je na poveznici:
https://www.facebook.com/WorldYouthAllianceHrvatska/videos/421123992192131
Izjava predstavnika akademske zajednice i civilnoga društva
o tzv. Matićevom izvješću
21. lipnja 2021.
Zagreb
Poštovani zastupnici,
u četvrtak, 24. lipnja 2021. godine Europski će parlament na plenarnoj sjednici glasovati o Prijedlogu Rezolucije o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena (2020/2215(INI)). Rezolucija se temelji na Izvješću Predraga Freda Matića, izvjestitelja Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost EP-a (FEMM).
Rezolucija je, kao i Izvješće, problematična iz nekoliko razloga, koji čine najveći dio njezina sadržaja i koje ne bi trebalo zanemariti. Rezolucija se miješa u područje nacionalne zdravstvene politike, ujedno u pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite, koje je prema Ugovoru o funkcioniranju EU-a u isključivoj nadležnosti država članica, istovremeno promičući prakse suprotne dogovorenima u međunarodnim sporazumima: protivno Programu djelovanja (ICPD 1994.) na koji se referira, poziva države članice da dekriminaliziraju pobačaj i uklone “prepreke” legalnom pobačaju. Rezolucija pogrešno predstavlja temeljna ljudska prava i poziva na smanjenje dosega i ukidanje ostalih međunarodno priznatih prava: priziv savjesti zdravstvenih djelatnika označava ranije spomenutom “preprekom” koju treba ukloniti. Posebno opasnim smatramo poziv iz Obrazloženja Rezolucije: “Kako bi se ostvario napredak, to bi pitanje trebalo rješavati kao uskraćivanje liječničke skrbi, a ne kao takozvani prigovor savjesti.”
Rezolucija također želje odraslih predstavlja kao prava pa tako slobodu odlučivanja o broju i vremenskom razmaku između djece označuje “pravom na dijete”; premda ne postoji međunarodni ugovor o ljudskim pravima koji spominje seksualna ili reproduktivna prava, Rezolucija potonje eksplicitno ističe kao zaštićena ljudska prava. U svrhu promicanja ideološki obojanog pogleda na seksualno obrazovanje, reproduktivna prava i pobačaj, Rezolucija poziva na instrumentalizaciju fondova Europske komisije i fondova EU-a, a uvjete za pristup sigurnom i legalnom pobačaju unutar neliberalnih nacionalnih zakonodavstava naziva oblikom „rodno uvjetovanog nasilja“.
Uz sve to, Rezolucija se koristi konstrukcijama koje bi trebale izazvati navale subjektivnih osjećaja, te se ni ne trudi pokazivati tolerantnom, koristeći izraze poput: „nazadovanje koje sprečava ostvarivanje prava“, „potkopavanje europskih vrijednosti i temeljnih prava“, “borba protiv nazadovanja“ i sl.
Cijenjeni zastupnici, mi vas, dolje potpisani, pozivamo da se svojim glasom protiv ove Rezolucije zauzmete za suverenitet naše države u europskoj zajednici i da se, protiveći se degradaciji ljudskih prava i zauzimajući se za zdravlje i prava djece i žena u Europskoj Uniji, izjasnite za budućnost kakvu ste obećali svojim biračima.
- prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Ana Štambuk, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Hrvoje Sikirić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Nenad Hlača, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
- prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozić, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu
- prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb
- prof. dr. sc. Jasenka Markeljević, KBC Sestre Milosrdnice, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Karmela Barišić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Mladen Parlov, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu
- prof. dr. sc. Pavo Barišić, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, član Europske akademije znanosti i umjetnosti
- prof. dr. sc. Jerko Valković, pročelnik Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta
- prof. dr. sc. Pavel Kobler, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- prof. dr. sc. Ante Ćorušić, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za ginekologiju i opstetriciju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, KBC Zagreb
- izv. prof. dr. sc. Ivan Šimović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- izv. prof. dr. sc. Dubravko Habek, Klinička bolnica Sveti Duh, Hrvatsko katoličko sveučilište
- izv. prof. dr. sc. Ivica Šola, Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- izv. prof. dr. sc. Krešimir Šimić, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- izv. prof. dr. sc. Suzana Vuletić, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
- izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić, Hrvatsko katoličko sveučilište
- izv. prof. dr. sc. Trpimir Vedriš, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- doc. dr. sc. Anto Čartolovni, Hrvatsko katoličko sveučilište
- doc. dr. sc. Marta Čivljak, Hrvatsko katoličko sveučilište
- doc. dr. sc. Boris Havel, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
- doc. dr. sc. Morana Brkljačić, dr. med., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatskog liječničkog zbora
- doc. dr. sc. Sofia Ana Blažević, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- doc. dr. sc. Dalibor Renić S.J., Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
- doc. dr. sc. Boris Beck, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
- doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak, dr. med., Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”
- doc. dr. sc. Mate Car, Hrvatsko katoličko sveučilište
- dr. sc. Dan Đaković, Fakultet filozofije i religijskih znanosti
- dr. sc. Josip Markotić, Hrvatsko katoličko sveučilište
- mr. art. Đuro Tikvica, red. prof. art., Muzička akademija u Puli
- dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo, Institut Ruđer Bošković
- dr. sc. Josip Balabanić, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
- dr. sc. Jakov Žižić, Hrvatsko katoličko sveučilište
- dr. sc. Marija Sertić, Hrvatsko katoličko sveučilište
- Boris Ujević, prim. dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije, dopredsjednik Hrvatske udruge bolničkih liječnika
- prof. dr. sc. Miroslav Kopjar, prim. dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije, član Glavnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora
- Valentina Ević, mag. chem., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Marija Cvetnić, mag. chem., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Nikolina Valjak, mag. biol. exp., stručni suradnik, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
- Ratko Cvetnić, hrvatski književnik i publicist, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
- Ivana Grahovac, dr. med., predsjednica Svjetskog saveza mladih Hrvatska
- Kristina Pavlović, predsjednica udruge Glas roditelja za djecu – GROZD
- Miljenko Marić, prof. filozofije i sociologije, predsjednik Udruge obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja
- Marko Paradžik, mag. iur., glavni urednik časopisa Obnova
- Kristijan Šimičić, mag. oec., osnivač i direktor Edukos – Centar znanja d.o.o.
- Hrvatsko katoličko liječničko društvo
- Hrvatski katolički zbor MI
- Ivan Đorđić, predsjednik udruge Studenti za život
- Silvio Puljić, mag. ing. arch., Forum Plus Hrvatska
- Klub zastupnika Domovinskoga pokreta
- Predsjedništvo Mosta
- Klub mladih Mosta
- Ivan Vidiš, mag. pol., predsjednik Mladeži Hrvatske demokratske zajednice
- izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, zastupnica u Hrvatskom saboru
- izv. prof. dr. sc. Nino Raspudić, zastupnik u Hrvatskom saboru
- dr. sc. Stephen Nikola Bartulica, zastupnik u Hrvatskom saboru
- prim. mr. Maja Grba Bujević, dr. med., zastupnica u Hrvatskom saboru, potpredsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog Sabora
- Davor Ivo Stier, dipl. politolog, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Marijana Petir, dipl. biolog, dipl. teolog, zastupnica u Hrvatskom saboru
- Božo Petrov, dr. med., zastupnik u Hrvatskom saboru
- Nikola Grmoja, prof. povijesti i sociologije, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Marin Miletić, dipl. teolog, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Ante Kujundžić, dipl. teolog, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Zvonimir Troskot, dipl. oec., zastupnik u Hrvatskom saboru
- Kristina Bakula, mag. iur., zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba
- Marko Sladoljev, dipl. katehet, zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba
- Josip Šarić, dipl. inženjer prometa, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Stipan Sašlin, dipl. ing., zastupnik u Hrvatskom saboru
- Ljubica Lukačić, dipl. pravnica, zastupnica u Hrvatskom saboru
- Nevenko Barbarić, dipl. inženjer građevine, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Hrvoje Šimić, dr. med., spec. fizijatar, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Ankica Zmaić, zastupnica u Hrvatskom saboru
- Nikolina Baradić, zastupnica u Hrvatskom saboru
- Marin Mandarić, dipl. ekonomist, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Darko Sobota, inženjer poljoprivrede, zastupnik u Hrvatskom saboru
- dr. sc. Zlatko Hasanbegović, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Radoje Vidović, profesor povijesti i zemljopisa, dipl. novinar, zastupnik u Hrvatskom saboru
- mr. sc. Josip Begonja, dipl. ekonomist, zastupnik u Hrvatskom saboru, gradonačelnik Grada Drniša
- Mario Kapulica, struč. spec. rel. publ., zastupnik u Hrvatskom saboru
- Nikola Mažar, mag. iur., zastupnik u Hrvatskom saboru
- Nadica Dreven Budinski, zastupnica u Hrvatskom saboru
- Marija Jelkovac, mag. iur., zastupnica u Hrvatskom saboru
- Anamarija Blažević, bacc. admin. publ., zastupnica u Hrvatskom saboru
- Krunoslav Katačić, dipl. pravnik, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Nada Murganić, dipl. socijalna radnica, zastupnica u Hrvatskom saboru
- Gari Cappelli, inženjer pomorskog prometa, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Miro Totgergeli, dipl. ing. el. techn., zastupnik u Hrvatskom saboru
- Žarko Tušek, univ. bacc. oec., zastupnik u Hrvatskom saboru
- dr. sc. Miroslav Škoro, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Daniel Spajić, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Ružica Vukovac, dipl. iur., zastupnica u Hrvatskom saboru
- Davor Dretar, zastupnik u Hrvatskom saboru
- Ante Prkačin, zastupnik u Hrvatskom saboru
- dr. sc. Vesna Vučemilović, zastupnica u Hrvatskom saboru
- Marin Piletić, mag. educ. philol. croat. et hist., zastupnik u Hrvatskom saboru
- Anita Pocrnić-Radošević, dipl. oec., zastupnica u Hrvatskom saboru
- Tomislav Klarić, zastupnik u Hrvatskom saboru, gradonačelnik Grada Bakra
- dr. sc. Lea Galunić Bilić, dr. med., specijalist iz radioterapije i onkologije, KBC Rebro
- dr. sc. Petar Bilić, dr. med., spec. psihijatrije, subspec. biologijske psihijatrije, stalni sudski vještak, Klinika za psihijatriju Vrapče
- dr. sc. Trpimir Goluža, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije
- dr. sc. Danijela Rupčić
- dr. sc. Josip Stjepandić
- dr. sc. Anita Ruso
- Don Markušić, dipl. pravnik, odvjetnik
- Nedjeljko Marković, dipl. socijalni radnik
- Dario Čehić, dipl. pravnik, odvjetnik
- Matija Štahan, mag. litt. comp.
- Lucija Ćorić, mag. iur., odvjetnica
- Ana Pećar, dipl. ing. arh., Hidroenerga
- Ana Dukić, mag. pharm.
- Marija Burazer, mag. pharm.
- Katarina Peročević, mag. iur.
- Ana Marija Caktaš, mag. pharm., univ. mag. pharm.
- Martina Miličević, dr. med
