Inicijativa za priključenje Hrvatske Europskom sveučilišnom institutu

Antonia Bekavac | 3 min | 22.06.2019

O politici

Republika Hrvatska je 2013. godine postala članica Europske unije, te je tako ostvarila svoj najvažniji gospodarski i politički cilj. Međutim, nespremnost i nedovoljna prilagođenost novim gospodarskim uvjetima rezultirala je zaostajanjem za ostalima, zemljama Članicama. Kao ključni element prilagodbe gospodarstvu EU te ostvarenja gospodarskoga rasta određena su ulaganja u istraživanje i razvoj.

 

Republika Hrvatska, premda je kao ključni cilj proklamirala ostvarenje ekonomije znanja, još uvijek ima vrlo niske razine ulaganja u istraživanje i razvoj, nepovoljnu obrazovnu strukturu te nedovoljnu komercijalizaciju produkata ulaganja u istraživanje i razvoj. Također, produkti obrazovanja nisu potpuno stavljeni u funkciju postizanja gospodarskog boljitka. Navedena situacija usporava ostvarivanje daljnjega rasta hrvatskoga gospodarstva te smanjenje zaostajanja u odnosu na razvijene zemlje Članice EU.

 

Mnoga  istraživanja ističu  važnost sveučilišta kao nositelja gospodarskoga rasta, stvaranja radnih mjesta te ostvarivanja međunarodne konkurentnosti. Znanstvenici naime imaju sklonost pokretanja poduzetničkih aktivnosti kroz koje komercijaliziraju vlastite inovacije.

 

Europski sveučilišni institut jedinstveni je međunarodni centar za doktorske i postdoktorske studije  te istraživanje osnovan od strane članica Europske unije 1972 godine s ciljem da postane europsko središte istraživanja i izvrsnosti u području  društvenih znanosti. Institut se nalazi u Firenci te ima 4 glavna odjela koje se odnose na područje povijesti civilizacije, prava, ekonomije te socijalnih i političkih znanosti. Zahvaljujući Europskom istraživačkom institutu mladi znanstvenici te studenti iz više od 60 zemalja imaju mogućnost pohađati doktorski studiji te se dodatno usavršavati.

 

Europski sveučilišni institut u međunarodnom okruženju omogućava mladim znanstvenicima jedinstveni obrazovni trening te neprocjenjivo obrazovno iskustvo i iznimne prilike za akademski razvoj koje pomiču granice znanstvenih disciplina, ali i osobne granice svakog pojedinca. U sklopu Europskog iz sveučilišnog instituta nalazi se i povijesni arhiv Europske unije koji pruža najveći mogući uvid u povijest i rad Europske unije, njenih institucija  te zbog količine znanstvene građe koju posjeduje privlači desetke istraživača iz cijelog svijeta.

 

Republika Hrvatska nalazi se među rijetkim članicama Europske unije koje još nisu potpisale Konvenciju o osnivanju Europskog  sveučilišnog instituta. Neslužbene informacije kažu kako je glavni razlog za nepotpisivanje navedene Konvencije visoka članarina koju na godišnjoj razini  plaćaju članice Instituta iako je u mnogim istraživanjima dokazano kako su upravo ulaganja u istraživanja i inovacije ona koja donose najveći povrat. Nepristupanje Europskom sveučilišnom institutu se opravdava i manjkom interesa hrvatskih istraživača i studenata za boravak i obrazovanje u navedenoj instituciji.

 

Važno je napomenuti kako se hrvatski znanstvenici i studenti koji se žele obrazovati na ovoj prestižnoj europskoj instituciji susreću i s problemom u nemogućnosti dobivanja državnih stipendija za  u željeno obrazovanje te se mnogi od njih ukoliko se žele obrazovati na ovoj instituciji moraju oslanjati na vlastite financijske izvore koji uglavnom nisu dostatni kako bi pokrili troškove obrazovanja odnosno usavršavanja na toj instituciji.

 

Iz navedenih razloga  inicijativa za priključivanje Hrvatske Europskom sveučilišnom institutu  žali putem online peticije prikupiti minimalno 1000 potpisa za pristup Europskom sveučilišnom institutu.

 

Online peticiju je moguće potpisati putem sljedećeg linka: https://www.change.org/p/inicijativa-za-priključenjem-hrvat…

 

Nevjerojatno je da zemlja  kojoj je jedan od glavnih proklamiranih ciljeva da postane društvo znanja smatra kako je članstvo u Europskom sveučilišnom institutu nešto što nije njezin prioritet. To je otprilike kao da se tvrdi da među studentima i istraživačima prirodnih znanosti nema interesa za priključivanjem CERN-u. Nepristupanje Europskom sveučilišnom institutu onemogućuje hrvatske znanstvenike i doktorske studente da sudjeluju  u važnim znanstvenim projektima na području društvenih znanosti i tako gospodarsko razvojni jaz Hrvatske naspram razvijenih članica Europske unije još više raste.

 

Republika Hrvatska, premda je kao ključni cilj proklamirala ostvarenje ekonomije znanja, još uvijek ima vrlo niske razine ulaganja u istraživanje i razvoj, za njih se prema podacima državnog zavoda za statistiku u 2017. godini izdvajalo samo 0,86 nacionalnog BDP-a dok  je prosjek europske unije 2,5 posto odnosno prema strateškom dokumentu EU-a Europa 2020 cilj je do 2020 taj udio podići na 3%. Također, osjetna zaostajanja su vidljiva i prema ulaganjima u istraživanje i razvoj po glavi stanovnika, naime, Republika Hrvatska je u 2015. godini u tu svrhu  ulagala otprilike 88,7 eura po stanovniku, dok je ta vrijednost na razini EU iznosila 587,7 eura.

 

Nadalje, Republika Hrvatska, a što je značajka i ostalih zemalja sličnih obilježja, veliki udio ulaganja u znanstveno-istraživačke djelatnosti ostvaruje iz javnih izvora. S druge strane, ulaganja sektora visokog obrazovanja su za gotovo 50 % niža od prosjeka EU. Upravo na tim ulaganjima te njihovoj učinkovitoj tržišnoj implementaciji, a sukladno mišljenjima relevantnih teoretičara počiva budući razvoj gospodarstva.

 

Ocjena ulaganja u istraživanje i razvoj u pojedinoj zemlji  se može dati i temeljem broja istraživača na milijun stanovnika. Na razini EU, na milijun stanovnika je u 2015. godini „djelovalo“ 3.426 istraživača Među novim zemljama članicama EU, najveće razine ostvaruje Slovenija (4.216), a nakon koje slijede Estonija (3.338) te Češka (3.249). Republika Hrvatska se nalazi na samome dnu ove skupine zemalja (1.528), odmah nakon Cipra (775) i Rumunjske (944).

 

Kako bi se situacija popravila nužno je raditi na poboljšanju suradnje sveučilišta i gospodarstva u procesu komercijalizacije inovacija. kao veliki problem na tom putu često se  ističe zatvorenost samih znanstvenih sustava, tj. slaba mobilnost znanstvenika, nastavnoga i ostaloga osoblja te studenata, međunarodna disperzija rezultata istraživanja, kao i nedovoljna suradnja institucija s relevantnim međunarodnim partnerima. Navedeno je rezultiralo pojavom dva negativna procesa, tj. brain draina (odljeva mozgova) i brain vastea (napuštanja poslova u istraživačkome sektoru te odlazak na bolje plaćena radna mjesta).

 

Upravo kako bi se spriječili navedeni negativni trendovi te smanjilo zaostajanje Hrvatske za prosjekom Europske unije na ovom području Studentski zbor  Sveučilišta u Zagrebu odlučio je javno podržati priključenje Hrvatske Europskom sveučilišnom institutu i pozvao studente da svoju podršku navedenoj inicijativi koja je pokrenuta na Fakultetu političkih znanosti, izraze davanjem potpisa  navedenoj peticiji.

 

Važno je također napomenuti kako je  Europska komisija u svojim preporuka od 5. lipnja  2019. Preporučila Hrvatskoj da svoju investicijsku politiku usmjeri u  istraživanja i inovacije koje mogu doprinijeti njenom gospodarskom rastu.

 

Također EUROPA 2020 kao  temeljna desetogodišnja, razvojna strategija EU, čiji je ključni cilj  učiniti Europu najbrže rastućim i najkonkurentnijim gospodarstvom svijeta koje je temeljeno na znanju kao jedan od ključnih naglasaka navodi pametan rast koji podrazumijeva razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju i inovacijama. Održiv rast teži ostvarenju gospodarstva koje učinkovito koristi resurse, dok je uključiv rast usmjeren ka postizanju visokih stopa zaposlenosti, u funkciji ostvarenja društvene i teritorijalne kohezije.

 

Sukladno preporuci Komisije potrebna su ulaganja u istraživačke i inovacijske kapacitete te primjenu naprednih tehnologija da bi se potaknule inovacije i ubrzao rast produktivnosti, koji je usporen zbog rascjepkanosti i neučinkovitosti politika u području istraživanja i inovacija. Hrvatska svojom strategijom „pametne specijalizacije” za razdoblje 2016.–2020. namjerava potaknuti inovacije, prevladati rascjepkanost sustava i osigurati provedbu aktivnosti istraživanja i razvoja usko povezanih s najvažnijim gospodarskim prioritetima, ali  nužno je ubrzati njezinu provedbu. Ulaganjima bi se mogla potaknuti suradnja sveučilišta i poslovnog sektora radi lakšeg prijenosa tehnologije i komercijalizacije rezultata istraživanja te bi se moglo poboljšati upravljanje znanstvenim institucijama čemu znatno može doprinijeti i pridruživanje Hrvatske Europskom sveučilišnom institutu.

 

 

Portal mimladi.hr također poziva svoje čitatelje da potpišu peticiju za priključenje Europskom sveučilišnom institutu jer tvoja budućnost je ujedno i tvoja odgovornost.

Antonia Bekavac

Magistrica socijalne politike i studentica pravnog studija koja za sebe kaže da je  dvadesetšestogodišnja djevojčica u duši zaljubljena u more, sunce, ljude, životinje, knjige, pisanje i putovanja. Ljubiteljica dobrih knjiga i sporta, a uz to voli i pisati. 

Pročitaj više:

Disruptivni poslovni modeli i njihovi policy problemi

Pojavom novih tehnologija na tržište nadiru i tzv. disruptivni poslovni modeli. Zašto su disruptivni i s kakvim se regulatornim problemima suočavaju? Saznajte u članku.

Očekivanja ubijaju

„Kada imaš očekivanja, pripremi se na razočaranje.“ – Ryan Reynolds

Prilike za mlade u EU - prvi dio

Što članstvo Hrvatske u Europskoj uniji znači za mlade i kakve mogućnosti im otvara? Doznajte u članku! 

Ovaj tjedan u bioetici: 22. 2. 2021. - 28. 2. 2021.

Saznajte više o prvom slučaju eutanazije u Peruu, povećanju medicinski potpomognutih samoubojstava u Švicarskoj te novoj aplikaciji za otkrivanje boli u bolnicama. Također, donosimo i vijesti o uzgoju organoida mozga u laboratoriju te o curenju podataka o zdravlju gotovo 500 000 pacijenata u Francuskoj.

Pero ® – tvrtka koja se bavi proizvodnjom sredstava za čišćenje bez otrovnih kemikalija

pero® je baš za vas ako ste već umorni od sredstava za čišćenje koje imaju štetne sastojke i želite prijeći na proizvode koji neće štetiti vama, vašoj obitelji i prirodi. Više o samome brendu, njihovim proizvodima i o tome kako je sve krenulo, saznajte u nastavku članka. 

Svjetski savez mladih Hrvatska donosi posljednji dio velike analize dvaju prijedloga zakona o pobačaju

Obilježavajući četvrtu godinu otkada je Ustavni sud RH Vladi RH naložio donošenje novoga zakona, Svjetski savez mladih Hrvatska donosi analizu dvaju prijedloga zakona o pobačaju. U nastavku pročitajte drugi dio analize.


Pogledaj još iz povezanih kategorija: