U Zagrebu je od 25. studenog do 29. studenog 2019. godine održan 7. Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska pod nazivom Uspon do slobode ili slobodan pad.
Tjedan Svjetskog saveza mladih Hrvatska je središnja konferencija u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska (dalje: SSMH) koja jednom godišnje okuplja preko 500 mladih, poduzetnike, političare, stručnjake, predstavnike akademske zajednice kroz niz javnih događaja poput okruglih stolova, tribina i radionica.
Ovogodišnja konferencija odvila se pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar Kitarović, te je aktualizirala temu slobode kroz niz događaja na kojima smo tražili autentičnu definiciju slobode i raspravljali o aktualnim društvenim temama poput: očuvanja okoliša, zapošljavanja mladih, kulturi, transhumanizmu i modernim tehnologijama.
U ponedjeljak 25. studenog 2019. godine s početkom u 18 sati otvorili smo 7. Tjedan SSMH okruglim stolom Perspektiva u stečaju“na kojem su Božo Petrov, Ivan Vidiš, Luka Zrinski i Marko Burčul govorili o povećanju zapošljavanja mladih u Hrvatskoj. Navedeni govornici predstavili su mjere i poticaje za samozapošljavanje i zapošljavanje mladih te stavili naglasak na važnost ekonomskih sloboda za mlade u hrvatskom društvu. SSMH je na navedenom okruglom stolu predstavio rezultate istraživanja o zapošljavanju mladih unutar projekta Kompas koje je proveo u svibnju 2019. godine. Rezultati pokazuju kako većina ispitanika istraživanja nije upoznata s aktualnim mjerama zapošljavanja i samozapošljavanja te 70% mladih nije upoznato s pojmom društvenog poduzetništva. Svi govornici su se složili oko toga da se Hrvatska treba suočiti s budućnošću koja donosi velike promjene na tržištu rada zbog razvoja tehnologije, ali i kako u Hrvatskoj postoji bolja perspektiva za život ako se zajednički za nju potrudimo i za budućnost adekvatno pripremimo mlade.
Drugi dan konferencije rezervirali smo za umjetnost. Tribina prigodnog naziva Ulaz slobodan – od djela do zajedništva je u utorak 26. 11. u 19 sati okupila stručnjake iz različitih umjetničkih područja koji su mladima osvijestili presudni značaj umjetnosti za doživljaj ljudskog dostojanstva. Miroslav Mićanović, Anita Ruso, Iva Šverko i Melita Omeragić govorili su o ulozi umjetnosti u oblikovanju ljudskog zajedništva i potaknuli mlade na ostvarenje izvrsnosti kroz vlastita umjetnička djela. Govornici su se složili kako nas umjetnost uči da budemo otvoreni bez skupa umjetničkih pravila i očekivanja u kojima nas je teško manipulirati i staviti u okvire. Osim toga, trebamo poticati mlade na ozbiljno bavljenje kulturom koja nije rezervirana za odabrane. Također, govornici su poručili kako je mladim umjetnicima važno pružiti priliku za promociju kroz manje, specijalizirane i neprofitne medije. Naglasak je stavljen na prezentaciju umjetnosti koja bi trebala pratiti suvremene prilike, interaktivne, animirane izložbe jer drugačija prezentacija starih djela na njih može baciti novo, zanimljivije svjetlo. Kao ključnu osobinu za umjetničke preferencije navedena je otvorenost prema iskustvima te istaknuta činjenica kako kreativni ljudi percipiraju sve vrste umjetnosti izrazito snažno.
U srijedu 27. 11. na okruglom stolu Transhumanizam – sloboda bez odgovornosti? s početkom u 18 sati raspravljali smo o izazovima modernih tehnologija i transhumanizma s Krešimirom Mišakom, Bojanom Jerbićem i Odilonom Singboom. Stručnjaci iz tehničkih i humanističkih znanosti analizirali su prednosti i potencijalne prijetnje razvoja modernih tehnologija i umjetne inteligencije u budućnosti. Govornici su se složili kako zasad ne postoje roboti koji mogu razmišljati i koji imaju svijest. S obzirom na to da tehnologija nije vanjska sila, već nešto što mi stvaramo, opravdan je i potreban oprez u korištenju tako moćnog alata kao što je umjetna inteligencija kako ne bi došlo do zloupotreba nauštrb ljudskog dostojanstva i ljudske slobode. Zaključeno je da je stalni napredak realnost suvremenog društva, ali da se taj napredak nikada ne smije okrenuti protiv čovjeka. Tehnologija treba biti u službi čovjeka dobra pa problem nastaje kad se prednost daje tehnološkom napretku u odnosu na dostojanstvo čovjeka. Govornici su istaknuli kako područje robotike kroz najnovija dostignuća mogu doprinjeti poboljšanju čovjekova života i zdravlja. Zbog toga razvoj robotike i umjetne inteligencije treba usmjeriti u ka očuvanju zdravlja i života čovjeka.
Tema posljednjeg okruglog stola naslova Održivost ekoloških frustracija bila je zaštita okoliša i ekološki aktivizam. U četvrtak 28. studenog s početkom u 18 sati su govorili Vladimir Paar, Ante Bagarić, Branko Grisogono i Lidija Srnec ponudili različito shvaćanje klimatskih promjena i utjecaj ekološkog aktivizma na društvo, ekonomiju i politiku. Vruću raspravu dodatno su ugrijala pitanja o ekološkom aktivizmu mlade Grete Thunberg o kojoj govori cijeli svijet. Govornici su se složili kako je dobro što se ova tema aktualizirala i kako bismo trebali činiti sve što možemo u zaštiti okoliša. Istaknuta je i važnost edukacije mladih o ekološkim pitanjima i propitkivanja različitih mjera koje se predlažu. Govornici su potvrdili kako djeca imaju pravo javno govoriti o svim temama, ali moramo biti oprezni jer za djecu, koja su u procesu emocionalnog razvoja, javni nastup može predstavljati veliko emocionalno opterećenje i pritisak koji je teško izdržati. Djecu je važno štititi od manipulacija, a klimatski problemi su prekompleksni da bi ih djeca razumjela i za njih predlagala konstruktivna rješenja. Zaključeno je kako klimatski modeli kojima preko kompleksnih jednadžba opisujemo klimatske procese u atmosferi nisu savršeni, ali su jedini način na koji možemo simulirati klimu.
Tjedan SSMH uspješno smo zatvorili u petak 29. studenog 2019. godine u 19 sati dONatorskom večerom na kojoj je svečani govor uzvanicima održala predsjednica SSMH Jelena Slavić Miljenović. Za ugodnu atmosferu i pregršt smijeha pobrinuo se stand-up komičar Vlatko Štampar te mnoštvo osvojenih nagrada. Uz kratku prezentaciju ostvarenih uspjeha u 2019. godini, SSMH je najavio projektne ciljeve za 2020. godinu, a jedan od njih je i Ljetna škola bioetike i ljudskih prava 2020. godine. Zbog toga će se prikupljena sredstva na dONatorskoj večeri iskoristiti se za stipendiranje sudionika našeg projekta: Ljetne škole bioetike i ljudskih prava 2020. godine.
