Vjerojatno ste svi upoznati s velikom stigmom koja nadlijeće nad mentalnim zdravljem. Odlazak psihologu nije nešto što se baš preporučuje dok ste s ekipom na kavi, no možda bi se trebalo početi prakticirati. Mentalno zdravlje je jednako važno kao i fizičko. Nalazimo se u društvu gdje stres postaje sve masovniji tihi ubojica, gdje su napadi panike sve učestaliji među mlađom populacijom. Stoga, kanaliziranje toga što osjećate i mislite postaje od jednake važnosti kao i toalet papir u doba Corone. Stres nije nešto veliko i eksteriorno što je izvan našeg dosega moći. Osim ako ga mi sami ne pretvorimo u to. Što radite kada ste gladni? Ne razmišljate o tome, “joj ne zašto sam sebi dopustio da ogladnim, što ću sada”. Odete se zasititi, znači napravite nešto po tom pitanju. Ista stvar sa stresom. Nemojte razmišljati “joj ne zašto sam pod stresom, kako sam to mogao spriječiti”. Da, dogodilo se. Da, svima se dogodi. Ljudi smo i to nije ništa što se ne može riješiti. U nastavku donosimo 7 praktičnih preporuka Jaya Shettya, motivacijskog govornika i bivšeg redovnika, za jačanje vašeg mentalnog zdravlja.
1. Fokusirajte se na uklanjanje savršenstva – perfekcionizam može uzrokovati veliku količinu dodatnog stresa u vašem životu. Naravno to ne znači da ste lijeni ili da se ne trudite, već da ste voljni naučiti iz svega što radite. Kako biste si olakšali život osvrnite se na to što dobro radite, primijetite utjecaj koji imate na vaše bližnje. Primjerice upitajte prijatelje da vam kažu koji pozitivan utjecaj ste imali na njihov život (ako su vam pravi prijatelji, neće imati problema da vam to kažu). Time možete saznati koje su to stvari koje vi već dobro radite, a da ih niste ni svjesni.
2. Single-tasking vs. multi-tasking – doživljavamo mir kada ono što radimo, kažemo i mislimo su ujednačeni. Odvajanje od onoga što radimo, osjećamo i mislimo na dnevnoj bazi uzrokuje stres i anksioznost u svakodnevici. Ako vas muči misao da ćete time biti manje produktivni, to je uistinu zadnja stvar koja vas treba brinuti. Zapravo ako se fokusirate samo na jednu stvar tada pospješujete ne samo svoju produktivnost, već i efikasnost i kreativnost.
3. Gradite odnose temeljene na ranjivosti, dubini i mogućnosti da budete svoji, tko vi uistinu jeste (bez pretvaranja) – dobri odnosi nas čine sretnima i zdravijima. Vašem živčanom sustavu pomaže da se opusti ako imate nekoga na koga se možete osloniti. To omogućuje mozgu da dulje ostane zdrav te čak reducira emocionalnu i fizičku bol i traumu. Zapamtite usamljenost možete iskusiti i kada ste u društvu s nekom osobom i/ili cijelom ekipom! Nije bitan broj ljudi koje znate, ni koliko vas ljudi zna ako s nikim od njih nemate dubinu odnosa. A ako ne znate o čemu pričam kada kažem dubina, onda se zapitajte postoje li osobe u vašem životu s kojima dijelite izazove i vaše bolne točke? Najveća greška je od jedne osobe očekivati sve. Najbolje je pronaći jednu stvar u nekoliko ljudi.
4. Saznajte što vas uistinu opušta – maženje sa psom, kupka, trčanje i sl. U tolikom planiranju naših rasporeda zaboravimo si pružiti dane za odmaranje.
5. Fokusirajte se na edukacijske sadržaje više nego na zabavne sadržaje – ne uvijek, ali većinom zabavan sadržaj je konstruiran da vam zatupljuje um. Slušanje podcastova, audio knjiga, čitanje knjiga, informativnih sadržaja vas podiže (elevate), čini vas proaktivnima. Takvi sadržaji vas osvješćuju. Tako da kada se vratite rutini života, u kojoj se susrećete s izazovima, da se ne nosite samo s njima, već da i rastete s njima. I nemojte me krivo shvatiti nije loše gledati zabavne sadržaje. Samo pritom morate biti svjesni da li bježite od realnosti ili se podižete. Ako predugo bježite, sprječavate sebe od pronalaska alata koji vam omogućuju da se nosite sa svakodnevnim izazovima života. Stoga zapamtite više je riječ o sadržaju koji konzumirate nego o mediju kojim taj sadržaj konzumirate.
6. Mentalno i fizičko zdravlje su povezani – istraživanja pokazuju da čak i male količine vježbanja mogu prevenirati depresiju i anksioznost. Vježbanje nije samo teretana. U današnje vrijeme postoji toliko različitih opcija za fizičkom aktivnošću. Moja preporuka je odaberite nešto što vas uveseljava, pa će vam samim time vrijeme brže proći.
7.Pomaganje drugima, volontiranje – pomaganje drugima utječe na ispuštanje endorfina koji su povezani s povjerenjem, ugodom i socijalnom povezanošću. Umanjuje usamljenost i pomaže vam povezivati se s ljudima bez agende. Pronađite nešto u vezi čega ste strastveni. Živite za svrhu veću od vas samih. Može biti mala stvar, no nemojte misliti da time onda ne mijenjate svijet. Ako pomognete jednoj osobi (koja zapravo jest dio svijeta) onda ste pomogli promijeniti svijet. Mali čin dobrote može imati veliki učinak na vas ili osobu kojoj ste pomogli. Slučajni činovi dobrote mogu vam ojačati mentalno zdravlje.
Pokušajte ih ovaj vikend i dajte si vremena za odražavanje na njihove dobiti, odnosno što ste s njima postigli. Ne morate ih sve odjednom učiniti, nije riječ o pukom ispunjavanju. Poanta je da jednu stavku napravite na cjelovit i dubok način, unoseći sebe cijelog u proces.
