Ne tako davno živjeli smo u jednom lijepom, pomalo bajkovitom, vremenu kad smo se budili u zoru da bismo na vrijeme stigli doći na posao, predavanje, sastanak ili što drugo. Takvi su nas vremenski rokovi držali u više ili manje dobrom redu i sve dok smo stizali napraviti zadatak do roka, život je bio dobar i lijep. Priznat ću, a možda ćete i vi: naglo nas je zatekao trenutak selidbe fakulteta i radnih mjesta u vlastite domove. I sigurno se svatko od nas bar jednom zapitao: „Kako sada dalje?“
Rad kod kuće i provođenje slobodnog vremena kod kuće znače otežano razgraničenje privatnog i poslovnog, jer, čini se, neki zadatak možemo izvršiti u bilo kojem trenutku. Ta teorija da imamo priliku nešto napraviti u bilo kojem trenutku, najmanje znači da to tako i treba biti. Upravo takva misao „stignem to bilo kada“ nas dovodi do manjka discipline. Ona nam je važna prvotno zbog tog osnovnog razgraničenja posla i odmora, u protivnom dolazimo do neorganiziranog i lošeg provođenja vremena, onoga za vrijeme rada i odmora. Disciplina nam pomaže u onom redu koji je Aurelije Augustin opisao kao usklađenje jednakih i nejednakih stvari koje svakoj daje njezino mjesto. To bi značilo da svaka stvar ima svoj prostor i svoje vrijeme. U radu kod kuće, ovakav red i disciplina će ne samo razdvojiti privatno od poslovnog, nego učiniti naš rad i odmor kvalitetnijim, efikasnijim i manje stresnim, što znači zdravijim. Kako u tome uspjeti?
1. SAMOSVIJEST
Samosvijest uključuje svijest o našem vlastitom kapacitetu, sposobnostima, odgovornostima, željama i skladu između tih stvari. Naši kapaciteti i sposobnosti jesu svi naši talenti, vrline, mane, naša čitava osoba. Odgovornosti su ono što nam je povjereno, svi oni zadaci koje trebamo dovršiti, odnos s nama samima i našim bližnjima. Želje su ono što želimo raditi, a ne moramo: volontiranje, hobiji, prijateljski odnosi, također- želje su i svi naši snovi koje još nismo ostvarili. Djelovati samosvjesno znači uskladiti želje i odgovornosti s našim kapacitetima i čitavom osobnošću. Potrebno je znati što sa svojim sposobnostima možemo raditi, a što ne možemo. Znati vlastite slabosti i jakosti nam omogućava predviđanje izazova u radu, tako odmah na početku možemo biti spremni i zaštititi se od toga.
2.RED
Svakoj stvari dati pripadajući prostor i vrijeme. U radu kod kuće, ovo je malo zahtjevnije jer smo često ograničeni mogućnostima. Ipak, nije nemoguće. Ono što nam pomaže jest određenje gdje ćemo što raditi: posao obavljamo isključivo na radnom stolu, gdje ne koristimo društvene mreže ili koju drugu razonodu, osim u svrhe posla. Bez obzira na fleksibilnost samostalnog rada, posao obavljamo svaki dan u isto vrijeme. To pretpostavlja ustajanje i odlazak na spavanje u isto vrijeme te objedovanje u isto vrijeme. Uvijek će postojati iznimke, ali važno je ustrajati- ako jednu večer odgodimo odlazak na spavanje zbog druženja, sljedeće jutro unatoč tome ustajemo na vrijeme. Ako smo osvijestili svoje kapacitete i zaduženja, možemo napraviti adekvatan raspored.
Opći i specifični ciljevi će nam pomoći u rasporedu. Na primjer: pauze od učenja ili rada ću napraviti kad završim određeni zadatak. Na taj način ciljano radimo i dovršavamo započeto. Red se također odnosi i na tipove zadataka koji su pred nama: trebamo znati razlikovati bitno od hitnoga. Stvari koje su hitne i bitne, imaju prednost pred onime što je samo bitno. Zapitajmo se, što ćemo prvo raditi: seminar za koji je rok kraj tekućeg tjedna, ispit na koji izlazimo u srpnju ili zadaća koju moramo predati danas? Što ćemo prvo riješiti? Možda će nas usred pisanja zadaće nazvati mama i reći da ima nešto važno za reći, ali nije nužno da nam to kaže odmah. Zove i prijatelj- nije mu dobro i netko ga treba odvesti doktoru. U našim životima, poslovnima i privatnima, postoje prioriteti prema kojima ćemo ravnati svoj dnevni, tjedni i mjesečni raspored.
3.VOLJA
Čini se jednostavno, sve teče dobro prvih tjedan dana, a onda odlučimo pogledati neki film usred radnog tjedna. Film se pretvori u movie night do tri poslije ponoći, zatim u odgađanje budilice od sedam do deset ujutro. Konačno, probudimo se nekoliko minuta prije ručka. Koliko puta vam se ovo dogodilo? S divljenjem čestitam svima čiji je odgovor „Nekoliko puta.“ Već sam napisala da je važno ustrajati. Naša volja je onaj ključ o kojem ovisi izgradnja discipline. Radosna je vijest da se snaga volje može vježbati, najčešće neprestanim padovima i ustajanjima. U svom djelu, Pravovjerje, Chesterton opisuje promjenu kao posljedicu neaktivnosti, a ne aktivnosti. Kaže i da su djeca borbena i slobodna, djeca žele da se stvari ponavljaju i ne mijenjaju. Djeca pitaju „Zašto?“ dok ne dođu do posljednjeg zato. To je snaga volje o kojoj ovisi naša disciplina. Učinit će se monotono ili dosadno- ali ako je dosadno, to ne znači da nije dobro. Naš jednoličan raspored pokazuje upravo na obilje života u nama, na jakost u držanju rasporeda bez obzira na vanjske čimbenike. Pitajmo se: zašto mi je važno biti discipliniran? Pitajmo se zašto dok ne dođemo do posljednjeg zato. Taj posljednji zato je autentičan i relevantan, to je onaj temelj na kojemu gradimo disciplinu, dnevni raspored i život.
4. ODMOR
Poznajem jednog isusovca koji studentima, volonterima i svima koje susreće, uvijek na kraju razgovora kaže: „Dobro jedite, dobro spavajte, družite se.“ Često smo skloni zaboraviti na važnost kvalitetnog odmora, osobito sna. Tako se naše vrijeme za odmor pretvori u slobodno vrijeme, gdje je naša sloboda negativno iskorištena i nađemo se kako satima nakon ponoći ili usred vremena predodređenoga za rad „visimo“ na društvenim mrežama. Odgovorni smo za svoje vlastito fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje, a ono je moguće uz ispravan odmor. Ispravan odmor zahtjeva disciplinu: kvalitetna hrana i san, kvalitetno provođenje vremena s bližnjima i kvalitetno vrijeme provedeno u samoći. Čitanje, šetanje, sportska aktivnost, druženje uz kavu, ručak ili pivo, plesanje, gledanje filma ili serije i još mnoštvo toga su naše pravo, a ne povlastica. Odmor nam omogućava izgradnju nas samih kako bismo uvijek bili najbolja verzija sebe.
Poznajem jednog isusovca koji studentima, volonterima i svima koje susreće, uvijek na kraju razgovora kaže: „Dobro jedite, dobro spavajte, družite se.“ Često smo skloni zaboraviti na važnost kvalitetnog odmora, osobito sna. Tako se naše vrijeme za odmor pretvori u slobodno vrijeme, gdje je naša sloboda negativno iskorištena i nađemo se kako satima nakon ponoći ili usred vremena predodređenoga za rad „visimo“ na društvenim mrežama. Odgovorni smo za svoje vlastito fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje, a ono je moguće uz ispravan odmor. Ispravan odmor zahtjeva disciplinu: kvalitetna hrana i san, kvalitetno provođenje vremena s bližnjima i kvalitetno vrijeme provedeno u samoći. Čitanje, šetanje, sportska aktivnost, druženje uz kavu, ručak ili pivo, plesanje, gledanje filma ili serije i još mnoštvo toga su naše pravo, a ne povlastica. Odmor nam omogućava izgradnju nas samih kako bismo uvijek bili najbolja verzija sebe.
5. STRAST
Strast često ima negativne konotacije, no postoji i ona pozitivna. To je strast koja je usmjerena na naše ciljeve i snove. Ona nam daje da gorimo za nečime što volimo, za onime što nam je važno i vrijedno. Upravo je strast ono što disciplini daje spontanosti, rizika, ali i reda i volje. Tako shvaćena i proživljavana strast nas ne vodi u neuredan život, nego upravo obrnuto: uvodi nas u životnost discipline i izvlači iz trenutaka bezdušnosti i dosade. Strast prema vlastitom životu brusi našu autentičnost i autonomiju. Ona osvještava našu osobu, red čini postojanim, volju snažnom, odmor zabavnim. Strast i ljubav prema onome što radimo, jesu sol naše discipline. Onaj poseban okus, začin koji monotoniju preobražava u radost.
Strast često ima negativne konotacije, no postoji i ona pozitivna. To je strast koja je usmjerena na naše ciljeve i snove. Ona nam daje da gorimo za nečime što volimo, za onime što nam je važno i vrijedno. Upravo je strast ono što disciplini daje spontanosti, rizika, ali i reda i volje. Tako shvaćena i proživljavana strast nas ne vodi u neuredan život, nego upravo obrnuto: uvodi nas u životnost discipline i izvlači iz trenutaka bezdušnosti i dosade. Strast prema vlastitom životu brusi našu autentičnost i autonomiju. Ona osvještava našu osobu, red čini postojanim, volju snažnom, odmor zabavnim. Strast i ljubav prema onome što radimo, jesu sol naše discipline. Onaj poseban okus, začin koji monotoniju preobražava u radost.
Konačno, kreće se od malih stvari: ustajanja na vrijeme i slaganja kreveta. Kuhanja kave i izrađivanja rasporeda. Kod kuće ili izvan nje, disciplina je ono što nas izgrađuje. Goethe je jednom rekao: „Dragi prijatelju, teorija je sva siva, zlatno drvo života je zeleno“, a za nas to znači krenuti na konkretan posao. Zato dobro spavajte, dobro jedite, dovoljno radite i kvalitetno se družite. Napravite dobar dizajn vlastitog života i- disciplinirajte se!
