Prva polovica 2022. bila je izazovno razdoblje iza nas, pretežito obilježeno datumom 24. veljače kojim započinje agresija Ruske Federacije na Ukrajinu. Svjetska tržišta reagiraju naglim skokom cijena nafte, prirodnog plina, žitarica i drugih sirovina, kao posljedicom trgovinskog embarga zapadnih država prema Rusiji. Takav skok esencijalnih proizvodnih sirovina kao i već otprije uznapredovao period porasta cijena koji počinje početkom 2021. godine, donosi izražene stope promjene cijena na mjesečnoj razini (u Hrvatskoj 12,1%, u lipnju) i samim time probleme kako za krajnje potrošače, tako i za proizvođače. Ova bi serija članaka trebala sagledati poslovanje nekih Hrvatskih kompanija u prvom polugodištu i prikazati kako su se te novonastale okolnosti odrazile na njihovo poslovanje. Serija započinje pregledom poslovanje INA-e i Ericsson Nikole Tesle.
Sektor rudarsko-naftne industrije – INA [1]
Visoke cijene nafte od preko $100,00 po barelu i prirodnog plina od preko 100 EUR/MWh obilježile su razdoblje od ožujka do datuma sastavljanja izvještaja. Zbog toga su financijski rezultati INA Grupe u prvoj polovici 2022. godine snažni. Neto prihodi od prodaje veći su 68% u odnos na isto razdoblje prethodne godine i iznose 15.574 milijardi kuna, dok je dobit grupe veća 188% u odnos na isto razdoblje prethodne godine i iznosi 1.537 milijardi kuna.
Segment Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, zbog više cijene plina i nafte u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bilježi 90% povećanje prihoda od prodaje, te oni iznose 2.960 milijardi kuna i 204% povećanje dobiti, te ona iznosi 1.706 milijardi kuna. Približno 54% ukupnog apsolutnog povećanja prihoda, posljedica je porasta cijena nafte, dok je ostatak posljedica porasta cijena prirodnog plina te ostalih proizvoda. Domaća i međunarodna proizvodnja sirove nafte bilježi pad od 3% te iznosi 12.258 barela/dnevno, dok domaća proizvodnja prirodnog plina bilježi pad od 8% te iznosi 12.892 barela/dnevno. Obrazloženje pada domaće proizvodnje jest prirodni pad na naftnim poljima i zavodnjavanje velikih plinskih polja. Na međunarodnim poljima, dolazi do pada proizvodnje u Egiptu zbog lošijeg doprinosa područja u koncesiji, te rastu proizvodnje u Angoli zbog povećanja udjela INA-e u koncesijskom području zbog izlaska partnera s koncesije.
Segment Rafinerije i marketinga koji uključuje maloprodaju bilježi porast prihoda od 69% na 15.191 milijardu kuna, dok dobit raste 336% na 758 milijuna kuna. Ukupna rafinerijska prerada bilježi pad proizvodnje sa 1.263 kilotone u prvoj polovici prošle godine, na 919 kilotona u istom razdoblju ove godine.
Sektor telekomunikacija – Ericsson Nikola Tesla [2]
Prvo polugodište 2022. godine, prihodi od prodaje su viši 4,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i iznose 1.062 milijardi kuna. Porast prihoda od prodaje pretežito se odnosi na usluge obavljene prema Ericsson matici. Udio domaćeg tržišta u prihodima čini 41,5%, udio prihoda od usluga isporučenih Ericsson matici iznosi 47,5%, dok ostala izvozna tržišta čine oko 11% prihoda. Operativna dobit bilježi smanjenje od 35,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog Rusko-Ukrajinskog rata, jer je došlo do raskida ugovora s Bjelorusijom oko projekta implementacije eZdravstva.
Kao što možemo vidjeti, razdoblje viših cijena nafte pogoduje poslovanju naftne industrije širom svijeta, pa tako i INA Grupe. Problem INA-e nije samo pad proizvodnje odnosno crpljenja ugljikovodika, koji je u recentnom periodu relativno malen, već pad rafinerijske prerade, čiji su finalni proizvodi daleko vrjedniji od same ugljikovodične sirovine. U prilog tomu govori činjenica da je u prvoj polovici godine, kroz maloprodajne servise, prodano oko 1.627 kilotona, dok je rafinerija Rijeka preradila tek 919 kilotona, što znači da je preko polovice finalnih derivata plasiranih na tržište, iz stranih izvora, vjerojatno MOL Grupe. Ericsson Nikola Tesla, s druge strane, posluje stabilno, iako je utjecaj Rusko-Ukrajinskog rata vidljiv u značajnijem smanjenju dobiti. U idućem nas nastavku očekuje pregled poslovanja poduzeća iz prehrambenog sektora, Podravke i Atlantic Grupe.
[1] https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/INA/FI-INA-4385e536cf469c5317383763543483c1.pdf
[2] https://eho.zse.hr/fileadmin/issuers/ERNT/FI-ERNT-d65f92f961fb81dc948764bf8061c7ee.pdf
Link: Photo by fauxels from Pexels: https://www.pexels.com/photo/people-discuss-about-graphs-and-rates-3184292/
