Uvertira
Državni zavod za statistiku (dalje: DZS) prošlog tjedna je objavio dva važna priopćenja s podacima o živorođenima, umrlima, doseljenima i odseljenima u Hrvatskoj za prošlu godinu: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2021. i Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2021. Za razliku od popisa stanovništva kojim se prikupljaju podaci prema stanju na određeni dan, u DZS-ovim priopćenjima su sadržani određeni tematski podaci za pojedinu kalendarsku godinu. Priopćenja, kao i ostale publikacije, DZS najavljuje putem kalendara. Iako je sada treći kvartal 2022., ovi podaci predstavljaljaju najnovije demografske podatke za Hrvatsku. Stoga ćemo u nastavku istaknuti najvažnije među njima i pritom naglastiti njihovu prostornu dimenziju. Najprije ćemo istaknuti podatke o živorođenima i umrlima, a potom o doseljenima u Hrvatsku i odseljenima iz Hrvatske.
Prirodno kretanje stanovništva
Prošle godine u Republici Hrvatskoj bilježimo 36.508 živorođene djece, što je za 663 (1,8 %) više nego u 2020. Istodobno bilježimo 62.712 umrlih, tj. 5.689 (10,0%) više nego u prethodnoj godini. Iz toga proizlazi da je prirodni prirast negativan (-26.204). Gledajući relativno, stopa nataliteta (živorođeni na 1.000 stanovnika) je 9,4, a stopa mortaliteta (umrli na 1.000 stanovnika) 16,1, što znači da je stopa prirodnog prirasta -6,71.
Kada usporedimo kretanje broja živorođenih i umrlih posljednjih 10 godina, onda možemo primijetiti kako je prirodna depopulacija sve izraženija. Naime, u 2012. godini je u Hrvatskoj bilo 41.771 živorođenih (5.263 ili 12,6 % više nego danas) i 51.710 umrlih (-11.002 ili 21,3 % manje nego danas)1. Usporedbom istih podataka vidljivo je da je 2011. u odnosu na 2002. bilo živorođenih više za 1.103 (2,8 %) odnosno umrlih za 450 (0,9 %)2.
Što se tiče županija, sve od reda imaju negativni prirodni prirast. Za usporedbu može poslužiti vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) koji je u Hrvatskoj prošle godine iznosio 58,2. Nijedna županija nema vitalni indeks viši od 100 te ih većina (15 od 21) ima vitalni indeks manji od nacionalnog, što dovoljno govori o demografskoj slici Hrvatske. Među njima se ističu Međimurska s najvišim (77,3) i Karlovačka županija s najnižim vitalnim indeksom (37,1)1.
Foto: Ivan Majstorić
Kada su u pitanju gradovi i općine, njih 25 od 556 (4,5 %) ima pozitivan prirodni prirast odnosno vitalni indeks koji je veći od 100, što govori da tek mali dio nacionalnog teritorija ima pozitivnije demografske trendove1. Ukupno ih je 185 (33,3 %) koji imaju vitalni indeks viši od nacionalnog. Najviši imaju općine Podstrana u Splitsko-dalmatinskoj (209,0), Lanišće u Istarskoj (200,0) i Orehovica u Međimurskoj (170,3), dok najniži imaju općine Ervenik u Šibensko-kninskoj (2,7), Janjina u Dubrovačko-neretvanskoj (6,3) i Žumberak u Zagrebačkoj (6,7) jer se za općine Civljane u Šibensko-kninskoj i Ribnik u Karlovačkoj županiji isti ne mogu izračunati1. Razlog za to je činjenica da nemaju živorođenih.
Migracija stanovništva
Iako se za prošlu godinu očekivao povoljniji migracijski saldo, nakraju je doseljenih bilo 35.912, a odseljenih 40.424, što je razlika od 4.512. Zanimljivo je da se doselilo 29,6% hrvatskih državljana i 70,4% stranaca, a odselilo 64,2% hrvatskih državljana i 35,8% stranaca3. Pritom je znatan udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad, što potvrđuje trend manjka radne snage u brojnim djelatnostima koji je nastao, između ostalog, i zbog negativnog migracijskog salda iz prošlosti.
Apsolutno gledajući, broj doseljenih je 2. najveći u posljednjih 10 godina. Isto vrijedi i za odseljene. Međutim, migracijski saldo je pao na razinu sličnu kao u 2013., što je pozitivnije od trenda prirodnog prirasta koji se vrlo teško može ublažiti zbog dobno-spolne strukture stanovništva, niže totalne stope fertiliteta i viška mortaliteta.
Od svih doseljenih osoba iz inozemstva u 2021. najviše ih se doselilo iz Bosne i Hercegovine (22,4 % od kojih 22,2 % hrvatskih državljana), Njemačke (15,0 % od kojih 78,6 % hrvatskih državljana) i Srbije (10,4 % od kojih 15,4 % hrvatskih državljana). Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (32,3% od kojih 98,7 % hrvatskih državljana), Bosnu i Hercegovinu (16,4 % od kojih 29,9 % hrvatskih državljana) i Srbiju (9,9 % od kojih 27,1 % hrvatskih državljana). Općenito, hrvatski državljani su u prošloj godini najviše iseljavali u Njemačku (49,7 %), Austriju (13,0 %) i Bosnu i Hercegovinu (7,6 %)3.
Podaci o ukupnoj migraciji po županijama (uključuje i migraciju između županija) govore da u samo 6 županija imamo pozitivan saldo migracije: Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Zadarska, Istarska i Grad Zagreb. Najveći pozitivni saldo ukupne migracije je imala Zagrebačka (1.746), Grad Zagreb (863) i Istarska županija (811), dok su najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale Brodsko-posavska (-1.268 osoba), Vukovarsko-srijemska (-1.261 osoba) i Osječko-baranjska županija (-1.222 osobe)3.
Pozitivno u nove demografske aktualnosti
Demografske aktualnosti nastavljaju biti negativne, no pozitivno je da su brojni primjeri gradova i općina s većim brojem živorođenih od umrlih, da se negativni migracijski saldo Hrvatske smanjuje te da pojedine županije iznenađujuće imaju veći broj doseljenih od odseljenih. Nakon što površno sagledamo kompleksne posljedice demografskih aktualnosti, iznova možemo primjetiti značaj dugoročnog planiranja i javnih politika, osobito obrazovne, obiteljske i migracijske. To nas navodi na zaključak da Hrvatska treba bolje javne politike, ali i poticajno okruženje, kako bi se uspješnije nosila s već poznatim demografskim aktualnostima.
Literatura i izvori
1 Državni zavod za statistiku, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2021., Državni zavod za statistiku, https://podaci.dzs.hr/2021/hr/10190
2 Državni zavod za statistiku, Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2011., Državni zavod za statistiku, https://web.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm
3 Državni zavod za statistiku, Migracija stanovništva Republike Hrvatske u 2011., Državni zavod za statistiku, https://podaci.dzs.hr/2022/hr/29030
