Oblici diskriminacije su razni, a nerijetko ih možemo pronaći među banalnim, teško promjenjivim karakteristikama čovjeka. Primjerice, jedan od kriterija kroz koje društvo filtrira ljude jest dob. Naime, dobizam iliti diskriminacija po dobi negativan je stereotip koji izaziva nejednako postupanje prema osobama s obzirom na njihove godine. Nijedna dobna skupina nije imuna na unaprijed stečene stavove o zrelosti i sposobnostima. Tako su djeca i tinejdžeri „zeleni“ za život i ne treba im daviti prilike jer će uprskati stvar, dok su stariji „jednom nogom u grobu“ te više nemaju što ponuditi doli pukog kvocanja. Srednja dobna skupina još se nekako drži, ali ljulja se kako procjenjivači pušu.
Rezultat navedenih stereotipa generacijski je jaz. Ljudi sve manje razumiju generacije koje su znatno drugačije od njihove sigurne zone, ne trude se upoznati ih, ali vole ih zasuti negativnim komentarima. Svako doba nosi svoje teškoće, a iskustva su individualna i ovise o mnoštvu situacijskih faktora, tako da rasprava o zrelosti ne drži vodu. Kako god, najosjetljiviji su pripadnici starih dobnih skupina jer je u društvu sve prisutniji fenomen zaboravljanja tuđeg postojanja nakon što prijeđe 65-u, stoga je dosta starijih osoba prepušteno sebi samima. Zanimljivo je da se odrastanjem smanjuje ovisnost o drugima, no zalaskom u starost, ta ovisnost sve više raste, a osobe postaju ranjivije.
Solidarnost kao cilj održivog razvoja
Jedna od definicija održivog razvoja kaže da je to razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija bez ugrožavanja šansi budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Ciljevi toga razvoja sežu u ekologiju, društvene odnose i ekonomiju, a teže uspostavljanju ravnoteže, mira i općeg zadovoljstva, sada i u budućnosti. Tako je jedan od globalnih ciljeva za održivi razvoj učiniti gradove i naselja uključivima, sigurnima i prilagodljivima educirajući i povezujući stanovnike.
S obzirom da je Europa kontinent koji broji najviše staroga stanovništva, uočena je potreba za pojačavanjem međugeneracijske solidarnosti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Kako bi se barem podsjetilo ostatak populacije na one najstarije, u okviru slovenskog predsjedanja Europskom unijom 2008. godine, osnovan je Dan međugeneracijske solidarnosti kojega obilježavamo 29. travnja.
Više trpeljivosti i razumijevanja za sve
Cilj Dana međugeneracijske solidarnosti je produbljivanje i poticanje suradnje, razumijevanja i uvažavanja spram svih dobnih skupina. Toga dana u školama i raznim društvenim te kulturnim udruženjima organiziraju se radionice posvećene problemima starijih osoba. Važno je osvijestiti da proces starenja obuhvaća kako fizički tako i psihološki i socijalni aspekt. Svjetska zdravstvena organizacija starost dijeli na raniju, srednju i duboku. Prva faza odvija se u dobi od 65. do 74. godine, druga od 75. do 84., a treća od 85. godine života na dalje.
Opće je poznato da su bolesti glavni suputnici starosti. To su pojave koji ljudi ne mogu izbjeći, jednostavno se pojave i traju. Tu je i sve veća ovisnost o pomoći prilikom obavljanja najjednostavnijih radnji te gubljenje pamćenja. Nažalost, prisutna su i više-manje stereotipna mišljenja o tvrdoglavosti i konzervativnosti starih ljudi zbog čega se mlađe generacije često ne odlučuju priskočiti u pomoć i pokazati bar minimalno suosjećanje za nemoć koju starost donosi. Ukratko, briga za starije iziskuje previše odgovornosti, strpljenja i vremena pa mnogi ignoriraju potrebe najbližih.
Naravno, opravdano je tražiti i „povratnu uslugu“ u vidu veće trpeljivosti mlađe populacije koja proživljava ono što donosi novo vrijeme, bitno drugačije od prijašnjega. Svaka je generacija različita, ima druga iskustva i svjetonazore te se susreće s posve novim problemskim situacijama. Uostalom, život je ciklus i svatko prolazi sva razdoblja, nema osobe koja se ne susreće s teškoćama, a njih ne važemo i ne uspoređujemo. Zašto se onda ne potruditi razumjeti mlade u čijoj smo koži bili ili starije čije ćemo probleme uskoro nositi na leđima?
* Stavovi i mišljenja ovoga teksta osobni su stavovi autora i ne odražavaju stavove i mišljenja uredništva i redakcije portala mimladi.hr
