Društvene mreže danas su duboko utkane u svakodnevicu mladih, pružajući im
mjesto za izražavanje, informiranje i povezivanje.
No, uz brojne prednosti, sve je izraženija i njihova druga strana – osobito za one mlade koji još nisu razvili
sposobnost kritičkog razmišljanja. Upravo ta osjetljivost čini ih lakom metom za manipulaciju, posebno od strane influencera koji svojim sadržajem često nameću nerealne standarde i iskrivljene vrijednosti.
Influenceri i oblikovanje mišljenja mladih
U svijetu gdje su influenceri često percipirani kao uzori, mladi nerijetko usvajaju njihove stavove i ponašanja bez ikakvog preispitivanja. Mnogi influenceri promoviraju nerealne stilove života, estetske standarde i površne vrijednosti.
Mladi koji nemaju razvijen kritički filter (sposobnost mladih razmišljati promišljeno, analitički i neovisno pri konzumiranju informacija) lako postaju žrtve tih utjecaja, što dovodi do gubitka autentičnosti, uspoređivanja, emocionalne iscrpljenosti i stvaranja lažnog identiteta temeljenog na trendovima, a ne na vlastitim vrijednostima.
Gubitak socijalnih vještina i emocionalne zrelosti
Mladi sve češće preferiraju virtualne interakcije nad stvarnim susretima, što dovodi do slabljenja socijalnih vještina i smanjenog razvoja emocionalne zrelosti. Društvene mreže omogućuju kontroliranu komunikaciju – bez neugode, bez neverbalnih signala, bez istinskog suočavanja s tuđim emocijama.
Dugoročno, to može rezultirati emocionalnom distancom, manjkom empatije i nemogućnošću stvaranja dubokih odnosa.
Zašto je kritičko mišljenje ključno?
Kritičko mišljenje omogućuje mladima da prepoznaju razliku između stvarnog i
iskrivljenog, manipulacije i autentične poruke. To je alat koji im pomaže:
● prepoznati emocionalne trikove koje koriste influenceri i marketinške
kampanje,
● razlučiti činjenice od mišljenja, lažne vijesti od vjerodostojnih izvora,
● umjesto lakog prihvaćanja, procjeniti sadržaj,
● razviti vlastiti identitet, utemeljen na osobnim vrijednostima i ciljevima, a ne vanjskim pritiscima
Bez kritičkog mišljenja, mladi ostaju pasivni potrošači sadržaja s iskrivljenim mišljenjima umjesto aktivnih sudionika društva.
Rastući psihološki problemi među mladima u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2023. godini zabilježeno je 32.510 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, od čega se čak 2.173 odnosi na mlade između 10 i 20 godina.1
Ovaj porast jasno ukazuje na pogoršanje mentalnog zdravlja mladih, što je povezano i s negativnim utjecajem društvenih mreža koje, uz prekomjernu upotrebu, postaju izvor stresa, anksioznosti i osjećaja
nedostatnosti.
Obrazovanje i poticanje kritičke svijesti
Potrebno je u obrazovni sustav uvesti snažniji fokus na medijsku pismenost i kritičko razmišljanje već od osnovne škole. Djecu i mlade treba sustavno učiti kako prepoznati manipulaciju, razumjeti motive iza objavljenog sadržaja i razviti sposobnost samostalnog zaključivanja. Kritički pojedinci otporniji su na populizam, ekstremizam i emocionalnu manipulaciju – što je ključno za izgradnju zdravog,
informiranog i empatičnog društva.
Pritom je važno razvijati obrazovne pristupe koji polaze od poštovanja ljudskog dostojanstva i potiču mlade na promišljeno, odgovorno i solidarno djelovanje u društvu. Takav temelj omogućuje osobni razvoj i doprinos zajednici u skladu s vrijednostima i pravima čovjeka.
Zaključak
Društvene mreže, unatoč svojim prednostima, donose ozbiljne izazove za mentalno zdravlje mladih. Osobito su ranjivi oni koji još nisu razvili vještine prosudbe i kritičkog mišljenja, jer lakše podliježu vanjskim pritiscima i utjecajima. Zato je od iznimne važnosti razvijati kulturu kritičkog mišljenja kao temeljne životne vještine, uz istodobnu izgradnju emocionalne otpornosti, zdravih odnosa i svijesti o vlastitom identitetu. Samo tako možemo stvarati generacije mladih koje će se znati nositi s izazovima digitalnog svijeta – bez gubitka autentičnosti, dostojanstva i slobode mišljenja.
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Mentalni poremećaji u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2023.
Dostupno na: hzjz.hr (pristupljeno 10. travnja 2025.). ↩︎
Autor: Sebastijan Gradinščak
