O komunikaciji, važnosti pravilnoga govora, važnosti glasa pri komunikaciji, asertivnoj komunikaciji, brendingu i ulozi storytellinga te o učinkovitosti odnosa s javnošću u suvremenom svijetu; govorili smo na dvodnevnoj Zagovaračkoj akademiji, koja se održala u petak 25. studenog i subotu 26. studenog 2022. godine. Radionica je bila sadržajno bogata i govorila je o važnosti komunikacije kako za malog čovjeka, tako i za medijskog stručnjaka. Svatko se mogao pronaći u riječima naših govornika i naučiti nešto novo što će ponijeti sa sobom u život.
Rene Medvešek – Dobar glas daleko se čuje
Akademski glumac i profesor Rene Medvešek održao je predavanje u kojem je glavnu ulogu namijenio upravo glasu. Problematika današnjeg svijeta leži u prevlasti vizualnog svijeta nad akustičnim svijetom – današnji je svijet preplavljen ekranima. Medvešek tvrdi sljedeće: „Počeli smo kržljati jer zbog ekrana ne koristimo glas.“ Treba znati jedno – govor nije isto što i glas.
Na početku je Medvešek postavio neka pitanja, a do kraja svog predavanja na njih je ponudio i odgovore – Koliko je naš glas poruka, prije nego što postane govor?, Koliko je glas jedino što istinski razmjenjujemo i koliko nas glas povezuje?, Koliko duboko komunikacija prodire u nas? Prije svega, potrebno je na podsvjestan način uspostaviti komunikaciju na više načina.
Što je govor, a što je tijelo? Govor je uznemirivanje čestica zraka jer mi glasom fizički dodirujemo. Tijelo je instrument koji je zamišljen da proizvodi zvuk u određenom spektru. Znanstvene činjenice dokazuju da prosječno zdravo tijelo može s punim potencijalom koristiti glas te da postoje genetske predispozicije koje uvjetuju glas. Kako treba govoriti, ako je naše tijelo hard disc?
Naš cilj je glas, koji je pretpostavka slobode.
Rene Medvešek
Nama je cilj osloboditi tijelo, da se rezonancija koristi. Potrebno je govoriti ošitom jer to je ukorijenjeno disanje. Ovdje se, međutim, javlja mimesis kada čovjek govori kao sugovornik. Što je glas – nameće nam se. Glasom svakako nešto želimo poručiti. Pandan mu nalazimo u Bibliji („glas da se digne“) i prikazima iz srednjeg vijeka (vatra iz ušiju, rijeka iz ustiju – najčešće na umjetničkim slikama). Da, dobar glas dolazi iz dubine tijela; dobar glas daleko se čuje. Glas je na duhovnoj razini bliskost, a daleko se čuje. Glas je silno bitan, ustvrđuje Medvešek. Fokus je na glasu dok govorimo, ali treba vježbati i artikulaciju. No kako pravilno govoriti? Treba si dati vremena, napraviti pauzu bilo gdje jer ona našem govoru daje privid, spontanost. Sve što govorimo potrebno je sažeti u jednu rečenicu. Kada vježbate govor, dopustite si da govorite, dopustite si pauze. Kao primjer važnosti glasa u književnosti profesor Medvešek naveo je pjesmu našeg dragog, nesretno preminulog novinara iz Vukovara – Siniše Glavaševića.
Jagoda Poropat Darrer – Asertivna komunikacija
Predavanje Asertivna komunikacija postavlja naglasak na slušanje, procesuiranje.
Informacijom se nešto prenosi, a ono što je bitno je komunikacija.
Jagoda Poropat Darrer
Mi smo, kao pojedinci, suodgovorni za retoričko obraćanje. Poropat Darrer dalje nas je uvela u temu govoreći o stilovima komunikacije (asertivni, pasivni, agresivni, pasivno-agresivni). Individualac je odgovoran za zaštitu vlastitog integriteta, on zastupa svoje interese i ideje. Mi iskazujemo poštovanje prema interesima i idejama drugih te razvijamo zdrave i kvalitetne odnose.
No na koje je sve načine moguće komunicirati? Neverbalnim znakovima (što ukazuje na otvorenost), Ja porukama, autentičnošću, persuazivnim apelima, izravnošću i aktivnim slušanjem. Kod komunikacije (možda ćete ostati blago začuđeni), bitnija je neverbalna od verbalne komunikacije. Verbalnom komunikacijom prenosimo sadržaj, a neverbalnom stav i glas prema sadržaju. Potonja vrsta komunikacije podupire i označuje verbalnu ili je s njom u kontradikciji. U kriznim situacijama intenzivno i više vjerujemo u neverbalnu komunikaciju, koja osnažuje izgradnju povjerenja. Neverbalnu komunikaciju čine mimika, geste, postura; a zlatno je pravilo – biti svoj! Mala tajna komunikacije, koju nam je otkrila gospođa Poropat Darrer, jest: Zauzmite tzv. power pozu do 7 minuta prije govora – time ćete smanjiti stres!
Bitni pojmovi koji čine izvrsnog govornika jesu sljedeći: retorička autentičnost i ostvarivanje te autentičnosti. Retorička autentičnost spava u nama, i od presudne je važnosti u persuazivnosti govornika te je novi element u izgradnji povjerenja. Međutim, autentičnost čine energija, strast, srdačnost u komunikaciji. Pitanja koja si trebamo postaviti kod ostvarivanja te autentičnosti jesu ova: Je li autentičnost urođena?, Što je karizma?, Pjesnikom se rađa, (javnim) govornikom se postaje. Što je autentičnost?, Kako ostvariti autentičnosti?
Na kraju bih spomenula zanimljivo istraživanje, poznato pod nazivom Studija Quantified Communications, SAD, koje je gospođa Poropat Darrer zanimljivo istaknula kao primjer proučavanja načina i vrste komunikacije. U studiji su bile ispitana ponašanja i izbor riječi tijekom govora izvršnih direktora, političara, profesionalnih govornika. Mjerena je karakteristika glasa, mimike i geste kako bi se procijenilo o reagiralo na stupanj persuazivnosti, samopouzdanja, stručnosti i jasnoće. Pri govoru valja imati na umu tri sloja govora: ethos (građenje vjerodostojnosti, persuazivnost, logičko zaključivanje), patos (emocije) i logos (govor). U moderno doba komunikacije uviđa se potreba za aktivnim slušanjem. Što je bitno za zapamtiti? Možda ovo: aktivno je slušanje obrađivanje informacija kroz slušanje.
Ivana Jeleč – Radionica: Kako priopćenjem za medije prenijeti priču svog brenda i prodati emocije?
Na radionici Ivane Jeleč, naglasak je bio na storytellingu, na tome kako naučiti prodati svoj brend i pridobiti nove poklonike. Strast, naglašava Jeleč, jest ono što vas razlikuje od drugih. To znači sljedeće: Kako je kreiran neki proizvod, korporativna kultura; to je ono što vas čini jedinstvenima.
Na radionici smo pokušali dati odgovor na pitanje: Kako biti dobar storyteller? Prvo, upoznajte svoju publiku. Zatim, definirajte ključne poruke. Odlučite se za smjer svoje priče. Sljedeće – pozovite na sudjelovanje. Izaberite medij. Naposljetku, pričekajte!
Radionica nam je dala temeljna teorijska i praktična znanja iz pisanja priopćenja za medije. Pritom, na umu treba imati kraticu: KIS – Keep it Short and Simple! Prvo smo naučili kada koristimo priopćenje. Ono se koristi kada imamo informaciju koja ima vrijednost vijesti. Kada objavljujemo vijest, moramo voditi pitanja o sljedećim činjenicama: relevantnost/važnost, publika, dužina, vrijeme, izbor trenutka, dodatna opcija te ispravnost. Kod priopćenja za javnost bitno je na umu imati sljedeća pitanja, a na koja je potrebno zadobiti odgovor: Tko, zašto, gdje, kada, kako? Vjerojatno ste do sada stekli ideju da priopćenja ne smiju biti dugačka, pri čemu treba razmišljati kao publika (30 %), PR stručnjak (10 %) te novinar (60 %). Pri pisanju priopćenja potrebno je voditi računa o jasnoći te imati potrebnu konfekciju uz priopćenje. Naslov govori sve, a mora sadržavati 8-18 riječi; potrebno je koristiti riječi okidače (Evo, Ovo, Kako, Što, Tko, Predstavljamo) te koristiti pridjeve. Još jedan savjet: u priopćenje stavljajte funkcije osoba o kojima pišete kako biste dobili na značaju, zaključuje Jeleč.
Božo Skoko – Moć odnosa s javnošću
Kad govorimo o odnosima s javnošću, djelovanje odnosa s javnošću ne vidimo, ali vidimo njihove učinke. Sedamdeset posto svega što pročitamo i vidimo rezultat je PR-a, smatra Skoko. Stoga, navodi naš govornik, u SAD-u na jednog zaposlenog novinara imamo 6 stručnjaka za odnose s javnošću. Može se reći – sve se svodi na komunikaciju. PR gradimo i imamo da bismo upravljali imidžom, brendom i reputacijom (ugledom). Krajnji rezultat svega jest: jačanje odnosa i razumijevanja, rast ugleda, prihoda i vrijednosti. U odnosima s javnošću, nikoga ne smijemo uvjeravati, tvrdi Skoko.
Odnosi s javnošću bave se odnosima s medijima (mediji su naša važna ciljna javnost te niz alata i tehnika) glasnogovorništvom, kreiranjem događaja i upravljanjem događajima, upravljanje identitetom i imidžom korporacije, odnosima s internom javnosti, savjetovanjem menadžmenta, odnosima s lokalnom zajednicom, upravljanjem sponzorstvima i donacijama/korporativnom društvenom odgovornosti, lobiranjem i javnim odnosima, kreiranjem kampanja i potpore marketingu, kriznim komuniciranjem i komunikacijskim menadžmentom… Odnosi s javnošću sastoje se od tri komponente: poznavanje medija, komunikativnost i pismenost, poznavanje tržišta i javnosti.
Koji je rezultat učinkovitih odnosa s javnošću, pitao nas je profesor Skoko. Prvo poznavanje, zatim razumijevanje te, naposljetku, prihvaćanje. Postoje tri modela odnosa s javnošću: tiskovni agenti, dvosmjerni simetrični model i javno informiranje (najprisutniji model – više od 50 % medija).
U drugom dijelu predavanja, gdje se govorilo o Učinkovitim odnosima s medijima, postavljena su pitanja o tome zašto su mediji važni, zašto su mediji sedma sila, koja je funkcija medija, jesmo li medijski subjekt ili objekt i poznajemo li prirodu medija. Dalje je bilo riječi o pozitivnoj i negativnoj strani medija, stanju hrvatskih medija, činjenicama o medijima, učinkovitim odnosima s medijima te o tome što mediji vole. Isto tako, mogli smo naučiti kako ‘prodati’ informaciju medijima, koji su naši stereotipi prema medijima, o načelima učinkovitosti u odnosima s medijima. Budućnost hrvatskih medija leži u polarizaciji na kredibilne, komercijalne i šund medije. Mediji su kao „nosači aviona“. Pozitivne strane budućnosti kriju se u činjenici da umjesto objekta možemo postati komunikacijski subjekti. Naposljetku, Skoko, zaključuje: „S medijima mudro i oprezno!“
