Kako si? – pitanje koje često čujemo u svakodnevnom razgovoru, ali odgovor na njega rijetko je iskren. Ipak, postoje ljudi kojima iskreno možete reći kako ste, oni su udruga čije je ime upravo to jednostavno, a tako teško pitanje – ‘kako si?’. Upoznajte ih u nastavku.
It’s okay not to be okay – pjeva Demi Lovato, ali je ipak psihičko zdravlje oduvijek tema koju se izbjegava, o kojoj nitko od nas ne voli govoriti zbog predrasuda okoline. Upravo je stoga divno vidjeti da se oformila udruga čija je misija i vizija promocija psihičkog zdravlja. To je udruga kako si?, koju smo odlučili intervjuirati kako bismo široj javnosti približili samu udrugu, otklonili barijeru s teme psihičkog zdravlja i pomogli ljudima kojima je potrebna stručna pomoć, ali ne znaju gdje bi je potražili. Čime se zapravo bavi spomenuta udruga?
Stalo nam je do toga da pokažemo javnosti da je psihičko zdravlje dio sveukupnog zdravlja, odnosno da nema zdravlja bez psihičkog zdravlja. Kroz svoje aktivnosti djelujemo na osvještavanju, prevenciji i tretmanu psihičkih smetnji i poremećaja te se nadamo da tako doprinosimo olakšavanju trenutnih kriza koje su nastale uslijed različitih događaja koji su nas pogodili u zadnje dvije i pol godine.
Svoje su djelovanje započeli svega dva dana nakon potresa u Zagrebu, a sve s ciljem pomaganja unesrećenim ljudima. Osim potresa, svijetom je tada vladao lockdown pa su iz udruge htjeli pomoći i ljudima kojima je zatvorenost unutar četiri zida teško pala.
Nastali smo u sklopu jednog izbornog kolegija kojeg vodi naša mentorica, prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, na studiju psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zamišljeno je da na tom kolegiju idemo u posjet različitim institucijama koje se bave psihičkim zdravljem, no tu su zamisao pomrsili početak pandemije, lockdown i potres. Prepoznali smo da će pandemija i potres negativno utjecati na psihičko zdravlje dijela građana te smo kroz razgovor shvatili da imamo raznovrsna znanja o tome kako im pomoći da očuvaju psihičko zdravlje. Zato smo odlučili široj populaciji ponuditi psihološku pomoć i podršku dostupnu u okrilju vlastitog doma. Tada smo bili studenti diplomskog studija psihologije i apsolventi, danas smo već (gotovo svi) diplomirani psiholozi, no cilj je ostao isti – educirati i osnažiti svoje korisnike te im povećati kompetencije za nošenje sa svakodnevnim izazovima. Od početka nam je misao vodilja bila da svojim entuzijazmom, optimizmom, znanjem i vještinama zajednički stvaramo pristupačno i sigurno okruženje za one koji osjećaju da im je potrebna podrška – a da pritom od njih budemo udaljeni samo jedan klik.
Svoje su djelovanje započeli pisanjem psihoedukativnih članaka i besplatnim savjetovanjem putem elektroničke pošte, a time se i danas bave.
Kroz psihoedukativne članke nudimo korisne i znanstveno utemeljene informacije o tome kako izgledaju najčešći psihički poremećaji i što se može napraviti da se intenzitet simptoma smanji. Uz to često pišemo i gorućim temama iz psihološke perspektive i svoje navode uvijek temeljimo na znanstvenim istraživanjima. Također, pišemo i o romantičnim i obiteljskim odnosima, zaposlenju te drugim temama koje se na neki način dotiču ljudske dobrobiti.
Naše e-savjetovanje po mnogočemu je pandan savjetovanju uživo uz ključne razlike sporijeg protoka informacija te moguće potpune anonimnosti (jer sami birate mail s kojeg ćete nam se javiti). Na naše e-savjetovanje može se javiti bilo tko tko osjeti potrebu za razgovorom – bilo da želi razgovarati o psihičkim smetnjama (svojim ili nekog iz bliže okoline), problemima u odnosima ili pak želi raditi na sebi i vlastitom poimanju sebe – svaka tema koja nekoga muči je važna! Ako netko ima želju za razgovorom slobodno se može javiti na mail: savjet@kakosi.hr.
Vjerujemo da nije lako nepoznatoj osobi uputiti upit vezano uz nešto što vas duboko muči pa će čitanje psihoedukativnih članaka sigurno biti dobar početak. Sve članke možete potražiti na njihovoj mrežnoj stranici. Osim ovih navedenih usluga, postoji još niz usluga koje udruga kako si? nudi, to su:
Pokrenuli smo i savjetovanje uživo – mjesto na kojem se razgovor odvija bez prosuđivanja, diskriminacije i s punom pažnjom te je savjetovatelj tu kako bi vas saslušao i usmjerio. Uz savjetovanje, nudimo i uslugu pomoći u učenju u sklopu koje pomažemo učenicima i studentima usvojiti efikasnije načine učenja gradiva, organizacije vremena i planiranje obveza.
Osim toga, nudimo i usluge Psihošetnji, grupe podrške za socijalnu anksioznost te psihodijagnostički praktikum za stručnjake. Psihošetnje su nastale zbog uočene potrebe ljudi za druženjem i usvajanjem osnovnih psiholoških vještina u razdoblju pandemije i nakon zagrebačkog, a zatim i petrinjskog potresa. Zbog toga smo odlučili formirati program u kojem će polaznici naučiti korisne vještine za nošenje s teškoćama koje doživljavaju, a istovremeno biti mjesto susreta i prilike za upoznavanje novih ljudi, što je većini ljudi tijekom karantene bilo otežano ili onemogućeno. Tako smo u suradnji sa psihologinjom Anom Marijom Frajman, koja je ujedno i turistički vodič za grad Zagreb, odlučili spojiti priče iz povijesno-kulturne baštine Zagreba i njegovih građana sa psihologijom. Kroz priče o gradu i povezane vježbe na psihoedukativnim radionicama radimo na jačanju psihološke otpornosti polaznika i učenju novih alata za nošenje sa svakodnevnim teškoćama.
Također smo uvidjeli potrebu i za pokretanjem nekog oblika podrške za osobe koje se nose sa socijalnom anksioznošću jer su njeni simptomi za mnoge ojačali nakon izlaska iz lockdowna. Zato smo oformili grupe podrške za socijalnu anksioznost. Program je koncipiran na kognitivno-bihevioralnom modelu, a uključuje rad na negativnim mislima, vježbanje asertivnosti, učenje tehnika za suočavanje sa socijalnom anksioznošću i kontrolirano izlaganje neugodnim situacijama u sigurnom okruženju.
Tu je i naš Psihodijagnostički praktikum, serijal edukacija namijenjen pripadnicima pomagačkih struka u kojemu stručnjaci imaju prilike produbiti svoja znanja i s kolegama raspravljati o slučajevima iz prakse.
Svi su navedeni programi tijekom ljeta u mirovanju, kao i e-savjetovanje tijekom kolovoza, ali s početkom jeseni, svi će programi biti ponovno dostupni. Stoga pratite društvene mreže udruge – Facebook i Instagram – za sve dodatne informacije.
Udruga se susreće s raznovrsnim upitima od ljudi sviju dobih skupina, razina obrazovanja i socioekonomskog statusa. No, kažu, najčešći su problemi iz anksiozno-depresivnog kruga.
Kako je započela pandemija, primijetili smo porast anksioznih smetnji poput napadaja panike, socijalne anksioznosti, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, zabrinutosti oko pandemije, potresa i sl. Ono što nam govori i teorija, a sada se pokazalo i u praksi – ako anksioznost dugo traje, ona iscrpi čovjeka što često dovede do depresivnih smetnji pa nam se tako u zadnje vrijeme češće javljaju ljudi upravo s takvim smetnjama. Osim toga, primijetili smo porast teškoća u odnosima pa nam se tako često javljaju ljudi koji se nalaze u problematičnim ljubavnim, prijateljskim ili obiteljskim odnosima. Također, uvijek se dogodi porast javljanja ljudi s teškoćama o kojima smo nedavno napisali članak – tako se dogodilo kada smo napisali članak o mizofoniji, a i sada u lipnju kada smo cijeli mjesec posvetili tjelesnom dismorfnom poremećaju.
Društvene mreže, posebice Instagram, donijele su novo poimanje ljepote. Ipak, opterećenost vlastitim izgledom postoji oduvijek. Što o tome kažu iz udruge kako si? i kako je to povezano s mentalnim zdravljem:
Nesigurnost oko izgleda vlastitog tijela postoji otkako je svijeta i vijeka – pogledajte samo kako izgledaju kipovi iz antičke Grčke. Svako doba nosi vlastite ideale ljepote koje, nažalost, najčešće može ostvariti tek nekolicina ljudi. No ono što je isto tako sigurno jest da su društvene mreže stavile dodatan fokus na izgled i percepciju vlastitog tijela jer omogućuju stalno objavljivanje vlastitih fotografija, kao i uređivanje prije samog objavljivanja. Uz to su nam informacije o trenutnim trendovima dostupne na svakom koraku zbog čega smo stalno bombardirani time kako bismo trebali izgledati i što možemo učiniti da točno tako i izgledamo. Vjerujem da se tu krije zamka – odgovornost se za vlastiti izgled stavlja isključivo na pojedinca, a svi znamo da su neke naše karakteristike čisto biološki određene zbog čega mi imamo malo kontrole oko toga hoćemo li ispuniti neki od društveno postavljenih ideala. Također, istraživanja pokazuju da različite društvene mreže imaju različite učinke na mentalno zdravlje generalno pa tako i na percepciju vlastitog tijela. Neslavni pobjednik je svakako Instagram za koji se pokazalo da negativno utječe na mentalno zdravlje adolescenata (pogotovo adolescentica). Uz Instagram, tu je i Snapchat, odnosno sve društvene mreže koje se temelje na fotografijama. Kako god, problemi s percepcijom vlastitog tijela nisu novi problemi, ali su svakako stavljeni u fokus pojavom društvenih mreža.
Ako ste nedavno posjetili Bipu, u njoj ste mogli primijetiti platnene vrećice i bilježnice s vrlo zanimljivim porukama – npr. U ovoj torbi nema mjesta za brige., Bilježim si s poštovanjem. i slično – one su izrađene u suradnji s udrugom kako si?, a dio iznosa od prodanih proizvoda upotrijebit će udruga za daljnje funkcioniranje. Zanimalo nas je kako je došlo do te suradnje.
Bipa nam je pristupila s idejom pokretanja kampanje koja će se baviti promocijom psihičkog zdravlja i poticanja brige o sebi ne samo izvana, već i iznutra. Kako se to poklapalo s našim ciljevima, odlučili smo se udružiti s Bipom jer vjerujemo da ćemo zajedno doprijeti do više ljudi. Kampanja se usmjerava na osvještavanje važnosti psihičkog zdravlja, prepoznavanje znakova narušenog psihičkog zdravlja i traženja podrške za sebe. Glavna poruka kampanje je da prava briga o sebi dolazi iznutra i da je važno brinuti, ne samo o svom tijelu, već i o psihi. U sklopu kampanje kreirali smo različite e-knjižice o temama povezanim sa psihičkim zdravljem, napisali brojne članke te stvorili objave i kratke videozapise za društvene mreže, kao i promovirali svoje e-savjetovalište. Uz to se spremamo za dolazak nove školske godine te ćemo imati objave i na tu temu. Drago nam je da će Bipa stati uz nas prilikom osvještavanja javnosti o postojanju tjelesnog dismorfnog poremećaja. Donacije ćemo upotrijebiti za daljnje funkcioniranje naše udruge, znate poskupljuju energenti, a potrebno je platiti prostor. 🙂
Platnene su torbe i notesi dobar podsjetnik da svi imamo loše dane, ali da je bitno kako se prema njima odnosimo. Iz udruge nam kažu kako za navedenu suradnju dobivaju samo pozitivne komentare, a javljaju im se kupci s fotografijama sebe i torbi što ih posebno veseli.
Reakcije su mahom pozitivne – često dobivamo fotografije torbi i notesa na naše privatne brojeve, ali i putem službenih kanala. To nas jako veseli i drago nam je da poruke na taj način „putuju“ i podsjećaju ljude da trebamo biti blagi prema sebi kada imamo loš dan ili da je ponekad važno „stati na loptu“, predahnuti i odmoriti. I da, slažemo se s time da se patnja javlja onda kada se prema nevolji odnosimo kao prema katastrofi (često s mislima pa zašto se to uvijek baš meni mora dogoditi?!). Moramo prihvatiti da su nevolje i patnja sastavni dio života. Razmislite samo – biste li znali što je sreća i zadovoljstvo ako niste osjetili što su tuga i gubitak?
Ekipa iz udruge kako si? vrijedno radi na jednom novom projektu naziva Slika o sebi – nježnost i umjetnost. Nas je zanimalo kakav je to projekt zapravo, čime se on bavi.
Projekt Slika o sebi – nježnost i umjetnost bavi se senzibilizacijom opće i stručne javnosti za tjelesni dismorfni poremećaj (engl. body dysmorphic disorder, BDD), a financiran je od Zaklade SOLIDARNA i Fonda za druge kroz njihov program KRIK – kriza i kreativa. Tjelesni dismorfni poremećaj očituje se kroz pretjeranu zaokupljenost percipiranom manjkavosti određenog dijela tijela (primarno lica ili glave) koja uzrokuje značajnu uznemirenost te negativno utječe na svakodnevni život. Pokazuje se kako je BDD češći kod mladih ljudi te da često prođe i do 15 godina prije no što se osoba javi stručnjaku psihičkog zdravlja za pomoć – a što osoba kasnije potraži pomoć, to je liječenje zahtjevnije. Primjerice djevojka koja izbjegava sva ogledala i slične reflektirajuće površine jer je uvjerena da ima veliki nos (iako nitko u njezinoj okolini to ne bi rekao za nju) ili pak mladić koji je opterećen manjkom mišićne mase toliko da svakodnevno promatra vlastito tijelo satima i odlučuje se na pretjeranu tjelovježbu. S BDD-om smo povezali i umjetnost jer nam se čini da umjetničko izražavanje može biti korisno prilikom upoznavanja sebe, razotkrivanja i nošenja s vlastitom ranjivosti. U sklopu projekta smo napisali mnoge članke i imali objave na društvenim mrežama. U izradi je bojanka za odrasle, kao i knjižica koju ćemo poslati srednjim školama jer su adolescenti najranjivija skupina što se tiče ovog poremećaja. Također, snimili smo i podcast s Karmen Sunčanom Lovrić, hrvatskom glumicom, u kojem ona progovara o vlastitom nošenju s BDD-om. Više o samom projektu možete pronaći ovdje.
Već smo zaključili da se o bolestima u javnosti izbjegava govoriti. To posebice vrijedi za društvene mreže jer se na njima prikazuje „savršen život“ bez problema, tuge i ljutnje. Ipak, važno je pokazati da problemi postoje, da ne postoji osoba koja nema vlastite probleme i živi taj savršen instagramski život. Upravo je zato udruga kako si? odlučila skinuti stigmu sa psihičkih bolesti.
Ljudski život potpunim čine sve one nesavršenosti, neugodne emocije i izazovi na koje nailazimo. Zamislite samo jeste li išta novoga naučili ili se osjećali osnaženim nakon što vam je u životu sve išlo lijepo, niz dlaku. Teške situacije nas izgrađuju, ali samo onda kada se znamo s njima nositi i izboriti. E tu je ono gdje mi uskačemo – ne možemo izbrisati sve one tužne i teške trenutke koji čekaju svakoga od nas, ali možemo pripomoći u nošenju s njima. Prvi korak u tome je svakako – razgovor. Moramo govoriti o trenucima kada nam je teško, moramo znati kako razgovarati i što možemo reći ili napraviti, a da se osoba koja trenutno pati osjeti viđeno i da osjeti da je stvarno razumijemo.
Je li onda percepcija da ljudi oko nas žive savršene živote dovela do lošeg psihičkog stanja našeg društva ili je posrijedi nešto drugo? Naši sugovornici misle ovako:
Ne bismo rekli da je dovela, ali je svakako doprinijela – mnogo je faktora koji utječu na loše psihičko zdravlje ljudi. Možda bismo čak rekli da su oni koji se trude živjeti savršene instagramske živote i najviše pogođeni time što znaju da njihovi životi ne izgledaju onako kao na Instagramu zbog čega pate u tišini. Zapravo upadaju u jedan začarani krug u kojem na van izgleda kao da imaju savršen život i onda moguće osjećaju prepreku otvaranju drugim ljudima i govorenju o svojim teškoćama jer bi time narušili sliku koju stvaraju. Oni koji ne mare za instagrame i fejsbuke niti ne pate za prikazivanjem vlastitog savršenog života – oni imaju druge razloge zbog kojih pate jer, nemojmo se zavaravati, svatko od nas ima nešto zbog čega mu je trenutno teško, koliko god “objektivno” to “bio” ili “ne bio” razlog za patnjom.
Zbilja smo prošli mnogo tema i porazgovarali o mnogim aktualnim problemima, saznali nešto o projektima udruge kako si? te dali određene upute kako se i kome obratiti za pomoć vezano uz mentalno zdravlje. Htjeli smo da nam ekipa udruge za kraj ostavi poruku za čitatelje našega portala.
Voljeli bismo još jednom naglasiti da je mentalno zdravlje dio sveopćeg zdravlja i potaknuti ljude da se pobrinu o svom mentalnom zdravlju jednako kao što brinu o vlastitim zubima ili crijevima. Za to nije potrebno puno – porazgovarajte s nekim bliskim kada vam je teško, upustite se u neku kreativnu radnju poput pisanja, crtanja, plesanja i otpustite dio stresa, dopustite si vrijeme za odmor i opuštanje, a ako vidite da vam ove stvari ne pomažu dovoljno i da još nešto nedostaje u vašem životu, potražite podršku stručnjaka mentalnog zdravlja.
Kao što smo prethodno napomenuli, udruga je trenutno na kolektivnom godišnjem odmoru, ali svoje upite i dalje možete slati. Redakcija i uredništvo portala žele udruzi kako si? svu sreću u daljnjim projektima, što više uspješno riješenih problema, a čitateljima da se ohrabre onda kada je potrebno potražiti pomoć stručne osobe jer ako vas boli zub, nećete trpjeti taj fizički bol, zašto biste onda trpjeli psihičku bol?
I naravno, u skladu s godišnjim dobom u kojemu se nalazimo, donosimo vam savjete što ponijeti na plažu.
Sve ostale vijesti, informacije o projektima, članke i inspirativne poruke možete pronaći na mrežnoj stranici udruge, Facebooku i Instagramu.
