Uvod
U rano jutro 24. veljače 2022. započela je vojna agresija Rusije na Ukrajinu. Prekršivši međunarodno pravo Rusija je nepovratno promijenila živote milijuna stanovnika te je trajno ugrozila stabilnost Europe. Od toga dana mediji ne prestaju izvještavati o ratnim razaranjima i sudbinama ljudi. Poginuli i ranjeni broje se u tisućama. Među njima, nažalost, ima i djece. Milijuni su raseljeni. Uništene su kuće, zgrade, ceste, mostovi, bolnice, škole. Infrastruktura koja se desetljećima gradila razorena je preko noći.
Izravne i neizravne posljedice rata analizirat će se desetljećima, kao i njihov učinak na živote ljudi diljem Ukrajine i svijeta. Dok je potencijalna recesija na pomolu, među kratkoročnim posljedicama rata je i pojava velikog broja izbjeglica1 i interno raseljenih osoba. Prema podacima Ureda Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) od početka vojne agresije oko 2,8 milijuna osoba (većinom žena i djece) ih je izbjeglo iz Ukrajine te je njihov broj u porastu2. Većina ih je smještena u susjednim zemljama: Poljskoj (1.720.227), Mađarskoj (255.291), Slovačkoj (204.862), Rusiji (131.365), Moldaviji (106.994), Rumunjskoj (84.671) i Bjelorusiji (1.226) (stanje 13. ožujka 2022.). No sve ih je više i u ostatku Europske unije (304.156). Pored izbjeglica, treba istaknuti da je u Ukrajini prije 24. veljače 2022. (zbog rata koji traje 2014. na istoku i jugu zemlje) bilo registrirano i 1,46 milijuna interno raseljenih osoba, od kojih je 854.000 boravilo u području pod državnom kontrolom3. Danas ih je 1,85 milijuna. Ratom je teško pogođeno 12,65 milijuna osoba (približno trećina stanovnika Ukrajine)4.
Zbog nastale humanitarne krize UNHCR je proglasio izvanredno stanje najveće (treće) razine. Procjene govore da bi zbog vojne agresije u Ukrajini moglo biti preko 4 milijuna izbjeglica i do 6,7 milijuna interno raseljenih osoba. Razmjere ove humanitarne krize najbolje opisuje usporedba s procijenjenih 2,4 milijuna izbjeglica i 2 milijuna interno raseljenih osoba tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, rata u Bosni i Hercegovini i rata na Kosovu5. Drugim riječima, nakon više od 2 tjedna vojne agresije jasno je da je Europa pogođena najvećom humanitarnom krizom od Drugog svjetskog rata. Stoga nova izbjeglička kriza ponovno zahtjeva od političkih lidera koordinirane i pravovremene akcije.
Uslijed toga, vlade diljem svijeta (na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Europskom unijom) u suradnji s međunarodnim organizacijama traže rješenja za prekid rata i nastale humanitarne, ekonomske i druge posljedice. U tom kontekstu, izuzev ekonomskih sankcija upućenih Rusiji i svakog oblika pomoći usmjerene Ukrajini, treba imati na umu da se svaka država zasebno prilagođava nastaloj situaciji. Na tu prilagodbu, između ostalog, utječu geografski položaj (u odnosu na Ukrajinu), ovisnost o uvoz energenata iz Rusije, trgovinska razmjena s Rusijom i Ukrajinom, monetarna politika, stabilnost institucije i političko vodstvo. Tako je Vlada Republike Hrvatske na svojoj izvanrednoj sjednici 7. ožujka 2022. donijela odluke o fiksiranju marži za trgovce naftnih derivata, privremenom smanjenju trošarina na benzinsko i dizelsko gorivo i uvođenju privremene zaštite za raseljene osobe iz Ukrajine6. Na posljednju temu u nastavku ćemo staviti naglasak.
Prihvat i zbrinjavanje izbjeglog stanovništva u Hrvatskoj
U obrazloženju Odluke o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine sa spomenute sjednice stoji da je u znak solidarnosti i podrške ukrajinskom narodu Vlada Republike Hrvatske spremna prihvatiti raseljene osobe iz Ukrajine. Prema toj Odluci predviđena je provedba izvanrednog postupka odobrenja privremene zaštite radi zaštite njihovog dostojanstva, temeljenih ljudskih prava i interesa u cilju pružanja brzog odgovora na humanitarne potrebe7.
Prava i obveze stranaca pod privremenom zaštitom propisana su Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 70/15 i 127/17)8. Prema tom Zakonu, stranac pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima pravo na boravak, iskaznicu, osnovna sredstva za život i smještaj, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, informacije o pravima i obvezama, rad, spajanje obitelji, i slobodu vjeroispovijesti. Što se tiče obveza, stranac je tijekom trajanja međunarodne privremene zaštite, između ostalog, dužan poštovati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske.
Iako je za državljane Ukrajine potrebna biometrijska putovnica ili nebiometrijska putovnica i hrvatska viza za ulazak i boravak u RH, u trenutnoj situaciji to nije potrebno. Također, za izbjeglice koje nemaju smještaj (primjerice, ne mogu si ga priuštiti ili ga nemaju kod rodbine/prijatelja), zasad su otvorena tri prihvatna centra (u Osijeku, Gospiću i Varaždinskim Toplicama). Boravak izbjeglica u prihvatnim centrima je ograničen (u pravilu na 48 h). Nakon isteka tog roka, oni će biti upućeni u trajni smještaj koji će im biti ponuđen9.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova od 10. ožujka 2022., iz Ukrajine je u Hrvatsku izbjeglo 4.200 osoba (47 % žena, oko 42 % djece i oko 12 % muškaraca)10. U usporedbi s brojem izbjeglica koje su se u Hrvatskoj našle u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, radi se o malom broju izbjeglica. Budući da Republika Hrvatska danas raspolaže znanjem, iskustvom, opremom i infrastrukturom ne bi trebalo biti problema oko pružanja humanitarne pomoći, prihvata i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva. Iz istih izvora se navodi da Republika Hrvatska spremna zbrinuti 20.000 raseljenih osoba.
Međutim, pravi izazov će biti njihova integracija u hrvatsko društvo. Nije poznato koliko će rat u Ukrajini trajati, kako će život ondje izgleda u budućnosti te kako će se odvijati životi izbjeglica u Hrvatskoj, no Zakonom je definirano da je najdulje vrijeme trajanja privremene zaštite tri godine. Pritom, svaka osoba pod privremenom zaštitom može podnijeti zahtjev za međunarodnom zaštitom (azilom i supsidijarnom zaštitom).
Ukrajinci u Hrvatskoj
Osim nadležnih tijela i nevladnih organizacija, veliku pomoć u tom procesu mogu pružiti Ukrajinci koji već žive u Hrvatskoj. Naime, Ukrajinci su u Hrvatskoj priznati kao nacionalna manjima11. Prema popisu stanovništva iz 2011. na području Republike Hrvatske živjelo ih je 1.878, pri čemu najviše u Vukovarskoj srijemskoj (419), Gradu Zagrebu (332), Sisačko-moslavačkoj (257) i Brodsko-posavskoj županiji (230)12.
Tom broju može se dodati i 1.936 Rusina13 koji žive u Hrvatskoj. Ne ulazeći u pitanja imena, razlozi za to su jedinstvenost etničkog identiteta, kulturne posebnosti, tradicije djelovanja i suživota Ukrajinaca i Rusina u Hrvatskoj14.
Prema istraživanju (prethodni izvor) o doseljavanju Ukrajinaca i Rusina na prostor današnje Hrvatske, zanimljivo je primijetiti da postoje 4 faze njihovog doseljavanja te da su uglavnom bile organizirane od strane državnih vlasti (ugarskih, austrijskih) koje su planski naseljavale prostor uz jugoistočnu granicu Habsburške Monarhije. Detaljnije ćemo o toj temi drugom prilikom, no zasad je dovoljno ukratko istaknuti da je prvi val doseljavanja bio sredinom 18. stoljeća (1745.-1768.), drugi nakon likvidacije Zaporoške Siči 1775., treći poslije ankesije Bosne i Hercegovine 1878. i četvrti nakon izbijanja revolucije u Rusiji 1917.
Može li se nakon rata u Ukrajini 2014. govoriti o petom valu doseljavanja Ukrajinaca u Hrvatsku, a nakon ovogodišnjeg rata i o šestom? Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatsku je od 2014. do 2020. uselilo 3.264 državljana Ukrajine. Dakle, Ukrajinci su u Hrvatskoj posljednjih godina našli sigurno utočište, pa bi ih prema zadnjem popisu stanovništva trebalo biti znatno više. To se događa i u protekla dva tjedna, samo je taj broj premašen u vrlo kratkom roku, a očekuje se dolazak još tisuća izbjeglica.
Neovisno o pitanju primitka izbjeglica, je li zbog rata u Ukrajini ugrožena i nacionalna sigurnost Hrvatske? Kakva je budućnost stranaca u Hrvatskoj? Kako će izgledati njihova integracija? Hoće li se imigracijom stranaca ublažiti depopulacija? Je li ova situacija poticaj za definiranje nacionalne migracijske politike? Ovo su samo neka pitanja koje je potencirala izbjeglička kriza uzrokovana ratom u Ukrajini. Odgovore na njih tražit ćemo u budućim člancima.
Umjesto zaključka
Iščekujući kraj pandemije, dočekali smo novu prijetnju zbog koje se strah i neizvjesnost nastavljaju. Tako je valjda bilo kroz čitavu povijest, samo u manjoj ili većoj mjeri. Dok suosjećamo s patnjom ukrajinskog naroda, vraćaju se proživljene traume, slike porušenih naselja iz Domovinskog rata te uspomene na poginule i nestale. Promatrajući rat iz daljine, odjednom je puno jasnije zašto do njega dolazi.
Iako svaki pravovremeni politički potez može doprinijeti zaustavljanju rata, isti neće prekinuti ljudsku bol zbog gubitka bližnjih i uništenih ognjišta. Zbog rata u Ukrajina ponovno se podsjećamo da postizanje ratnog cilja donosi tragične ljudske sudbine, novu političku kartu i daljnje netrepeljivosti zaraćenih strana. Usprkos tome, nadamo se što bržem kraju rata, uspješnoj obnovi Ukrajine i dostojanstvenom životu raseljenih diljem svijeta.
Literatura i izvori
1 Prema Konvenciji UN-a u pravnom položaju izbjeglica iz 1951. i Protokolu iz 1967. godine, “izbjeglica je osoba koja se zbog osnovanog straha od proganjanja radi svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja, ne može ili ne želi vratiti u svoju državu podrijetla (Konvencija i protokol o statusu izbjeglica, UNHCR).”
2 UNHCR, Operational data portal, https://data2.unhcr.org/en/situations/ukraine#_ga=2.127429773.1225200223.1646647288-1630439999.1646086558
3 Ukraine situation, Supplementary Appeal 2022, UNHCR, https://data2.unhcr.org/en/situations/ukraine#_ga=2.127429773.1225200223.1646647288-1630439999.1646086558
4 Ukraine situation, Flash Update #2, UNHCR, https://data2.unhcr.org/en/situations/ukraine#_ga=2.127429773.1225200223.1646647288-1630439999.1646086558
5 Watkins, C.S, 2002: The Balkans, Nova Science Pub Inc, New York
6 Vlada fiksirala maržu trgovaca naftnih derivata i privremeno smanjila trošarine na benzinsko i dizelsko gorivo, Vlada Republike Hrvatske, https://vlada.gov.hr/vijesti/vlada-fiksirala-marzu-trgovaca-naftnih-derivata-i-privremeno-smanjila-trosarine-na-benzinsko-i-dizelsko-gorivo/35015
7 Prijedlog odluke o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, Vlada Republike Hrvatske
8 Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, https://www.zakon.hr/z/798/Zakon-o-me%C4%91unarodnoj-i-privremenoj-za%C5%A1titi
9 Hrvatski crveni križ, Letak s korisnim informacijama za izbjeglice iz Ukrajine, https://www.hck.hr/novosti/letak-s-korisnim-informacijama-za-izbjeglice-iz-ukrajine/11225
10 Ministar Božinović: Dosad u RH stiglo 4300 izbjeglica, spremni smo ih prihvatiti 20.000, Ministarstvo unutarnjih poslova, https://mup.gov.hr/vijesti/ministar-bozinovic-dosad-u-rh-stiglo-4300-izbjeglica-spremni-smo-ih-prihvatiti-20-000/288574
11 Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, https://pravamanjina.gov.hr/nacionalne-manjine/nacionalne-manjine-u-republici-hrvatskoj/rusini-i-ukrajinci/370
12 Popis stanovništva, stanova i kućanstava 2011., Državni zavod za statistiku, https://www.dzs.hr/
13 “Rusini (također Ruteni, /za/karpatski Rusi/ni/, Rusnaci), istočnoslavenski narod bez matične države; nešto više od milijun pripadnika nastanjeno je najviše u Ukrajini (transkarpatska pokrajina s glavnim gradom Užgorodom), zatim u Slovačkoj (područje Prešova), Poljskoj, sjeveroistočnoj Rumunjskoj, istočnoj Madžarskoj, Srbiji (pokrajina Vojvodina), te u manjem broju u Češkoj, Hrvatskoj (1936 pripadnika, 2011) i Bosni Hercegovini.”, Hrvatska enciklopedija, https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=53753.
14 Zlodi, Z., 2005: Rusini/Ukrajinci u Hrvatskoj – etape doseljavanja i problem imena, Scrinia Slavonica, 5(1), str. 408-431. https://hrcak.srce.hr/8197
