U najširem smislu, zagovaranje interesa organizirano je utjecanje na donositelje odluka kako bi se postigao zadani cilj, odnosno zaštitio ili unaprijedio određeni interes. Kada se većina aktivnosti zagovaranja interesa događa online, možemo govoriti o digitalnom zagovaranju (Digital Advocacy).
Digitalne kampanje su vrlo raširen alat dosezanja željene publike i primjenjuju se u mnogim djelatnostima, a odnedavno i u lobiranju, tj. zagovaranju interesa. U svojoj srži, digitalno zagovaranje interesa vrlo je slično svakoj digitalnoj kampanji, ali je motivirano konkretnim interesom i za cilj ima konkretnu političku, zakonodavnu ili regulatornu odluku.
U digitalnom je zagovaranju interesa važno znati najprikladniji kanal kojim će poruka doći do ciljanog donositelja odluke. Morate dobro poznavati profil donositelja odluke i vašu poruku mogli prilagoditi tome. Važno je poznavati i trenutni kontekst javne politike na koju želite utjecati. Što ste precizniji u tome, to je manje sredstava i vremena potrebno za uspjeh.
Ovaj oblik zagovaranja je uobičajen u razvijenim demokratskim središtima – poglavito Washington DC-u i Bruxellesu. Tamo je najčešći kanal Twitter jer su mnogi vodeći političari prisutni na toj društvenoj mreži i lakše je privući njihovu pozornost. Twitter u Hrvatskoj nije zaživio na toj razini, ali postoje i kod nas primjeri uspješnog digitalnog zagovaranja. Izdvojit ću dva recentna – jedan putem LinkedIna, a drugi putem Facebooka.
U srpnju 2020., nizozemski poduzetnik s hrvatskom adresom Jan de Jong je putem LinkedIna napisao otvoreno pismo predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću. U tom pismu je pozvao premijera da u Hrvatskoj uvede vizu za digitalne nomade te naveo niz argumenata. U objavi je tagirao premijerov LinkedIn profil te prikupio 5 328 reakcija i 399 komentara. Janovo otvoreno pismo je odjeknulo hrvatskom LinkedIn zajednicom, ali i šire. Pojam digitalni nomad podrazumijeva državljanina zemlje izvan EU-a, koji je zaposlen ili obavlja poslove putem interneta iz Hrvatske, ali za stranu tvrtku ili vlastitu tvrtku koje nisu registrirane na području RH te ne obavlja poslove i ne pruža usluge poslodavcima na području Hrvatske.
Samo 44 dana kasnije premijer Plenković je na Twitteru objavio fotografiju sastanka s Janom de Jongom te potvrdio da će Hrvatska, izmjenom Zakona o strancima i Zakona o porezu na dohodak, uvesti vizu za digitalne nomade. Prva takva viza izdana je oko šest mjeseci nakon Janovog otvorenog pisma. Jan de Jong je izabrao dobar kanal za komuniciranje poruke, dobro ju je adresirao i kvalitetno argumentirao. Imao je povjerenja u svoj network na LinkedInu i to povjerenje mu se vratilo. Sve u svemu, ovo je izvrstan primjer vrlo uspješnog digitalnog zagovaranja jer je, uz jasan motiv i cilj, uloženo tek ponešto Janovog vremena. Jan de Jong je do danas nastavio biti veliki zagovornik digitalnih nomada.
Za prethodni primjer možemo reći da se radi o izravnom digitalnom zagovaranju, dok ćemo za idući primjer uzeti uspješan digitalni grassroots. Kada imate ograničena novčana sredstva, digitalni grassroots je primjereniji od fizičkog grassrootsa, ako procijenite da je uspjeh moguć online putem. Digitalni grassroots je brži i lakši, ali morate isprovocirati viralnost jer će tada i mediji preuzeti priču te eksponencijalno povećati pritisak na donositelje odluka.
Odličan recentni primjer je digitalna kampanja „Kaftrio – udah života“. Hrvatska udruga oboljelih od cistične fibroze pokrenula je kampanju kako bi nagnala Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na uvrštenje specifičnih lijekova na svoju listu. Time bi se lijekovi protiv cistične fibroze učinili dostupnima svim oboljelima u Hrvatskoj.
Kampanja nije vođena isključivo online, ali njena većina jest. Krenula je 30. travnja 2021., uz velik angažman oboljelih. Ubrzo su online kampanju podržale i mnoge poznate ličnosti – sportaši, pjevači, političari, novinari te ostali građani. Mediji su popratili temu i izvijestili o problemu oboljelih od cistične fibroze. Zbog masovnosti koja je postignuta ovom digitalnom grassroots kampanjom, HZZO je donio odluku kojom su od 15. listopada 2021. spomenuti lijekovi stavljeni na listu.
Dakle, digitalno zagovaranje interesa je vrlo zanimljiv i isplativ alat ako znate koji je vaš konkretan interes i na koji način ga želite zaštititi. Iskusni profesionalni lobisti neće tako lako posegnuti za digitalnim zagovaranjem, ali je on izvrstan alat za one koji nemaju pristup donositeljima odluka. Primjena digitalnog zagovaranja interesa bila je pojačana pandemijom jer su se tražili kreativniji načini utjecaja na donositelje odluka. Očekujem da digitalno zagovaranje interesa neće tek tako nestati nakon pandemije, ali bit će korišteno samo u specifičnim slučajevima i neće postati dominantan alat.
