Jedan od glavnih ciljeva portala mimladi.hr i udruge Svjetski savez mladih Hrvatska, koja je njegov izdavač, jest poticati mlade da budu aktivni članovi društva. Stoga, ususret ovogodišnjim lokalnim izborima želimo mladima približiti problematiku lokalnih izbora te poticati njihovo aktivno sudjelovanje u društvu, što naravno uključuje i izlazak na birališta. Kako smo najavili u uvodnom članku za ovogodišnje lokalne izbore, od danas objavljujemo odgovore na pitanja koja smo poslali kandidatima za gradonačelnika 4 najveća hrvatska grada. Sva pitanja odnose se na politike vezane uz mlade, a nadamo se da će Vam odgovori kandidata pomoći da donesete informiranu političku odluku.
U nastavku slijede odgovori kandidata za gradonačelnika grada Rijeke. Pitanja smo također poslali Marinu Miletiću i Davoru Štimcu. Do trenutka objavljivanja članka njihove odgovore nismo dobili.
1. Što će Vam biti prioritet kad je riječ o ulaganju u obrazovnu infrastrukturu u gradu? Hoćete li povećati proračunsko izdvajanje za obrazovanje i odakle ćete namaknuti sredstva?
Marko Filipović:
Grad Rijeka je osnivač 29 ustanova odgoja i obrazovanja za koje osigurava proračunska sredstva za ostvarivanje programa te održavanje i opremanje objekata Dječji vrtić Rijeka, More i Sušak, 25 osnovnih škola i Doma mladih.
Kada je obrazovna infrastruktura u pitanju, izdvajamo izgradnju dva nova dječja vrtića jer želimo da svatko dijete ima osigurano mjesto u vrtiću, zatim dovršetak izgradnje nove gradske knjižnice u kvartu kulture Benčić, dok 10 milijuna kuna izdvajamo za implementaciju raznih programa i projekata, poput građanskog odgoja i obrazovanja, zavičajnog programa Moja Rijeka, programa za darovite učenike…
Nikola Ivaniš:
U nadležnosti Grada Rijeke su djelatnosti predškolskog odgoja i osnovnoškolskog obrazovanja. Goruća tema su neupisana djeca u dječje vrtiće te općenito prevelik broj djece po vrtićkim skupinama, što zahtijeva prioritetno djelovanje. Stoga je nužno izgraditi dva nova dječja vrtića, a dok se isto ne realizira, prilagoditi neiskorištene prazne gradske prostore za tu namjenu te sufinancirati obrte za čuvanje djece. Obavezno treba povećati broj inkluzivnih skupina za djecu s poteškoćama u razvoju, jer je broj takve djece u velikom porastu, a prilagođenih uvjeta za adekvatnu skrb kronično nedostaje. Nužno je povećati izdvajanja za odgajateljski i stručni kadar, koji je u ovom sustavu najmanje plaćen i deficitaran, a smanjiti ona za administrativna radna mjesta u gradskoj upravi.
Iz paketa mjera mjera s ciljem oporavka i otpornosti zemalja članica EU, na razini lokalne zajednice gradovi će imati priliku financirati izgradnju vrtića, osnovnih i srednjih škola, domova za učenika i domova za starije i tu priliku svakako treba iskoristiti.
Josip Ostrogović:
Za početak je potrebno napraviti rebalans proračuna kako bi se ustanovilo koji sektori primaju previše financiranja, a koji premalo. Dok se u kulturu ulaže 30%, poduzetništvo je zastupljeno s 2%, zato smatram da treba uspostaviti bolju ravnotežu potrošnje. Europski fondovi odličan su izvor sredstava koje ćemo iskoristiti u najvećoj mjeri za dobrobit ranjivijih skupina poput djece i starijih, otvaranjem novih vrtića, pokretanjem poduzetničkih inkubatora za mlade, pokretanjem radionica za razvijanje različitih vještina i sličnih aktivnosti koji će im omogućiti i veću konkurentnost na tržištu rada.
2. Mladi do 29 godina čine 28% svih nezaposlenih u Hrvatskoj. Kako biste taj problem riješili u svom gradu?
Marko Filipović:
Tom problemu pristupit ćemo kroz razvoj mreže startup-ova i poduzetničkih inkubatora namijenjenih upravo mladima. Osigurat ćemo prostornu, edukativnu i savjetodavnu podršku mladima u prvim fazama poslovanja. Radit ćemo na povezivanju akademske i poslovne zajednice, uz razvoj ICT sektora, jer sve više mladih vidi svoje zaposlenje upravo u kompjuterskom programiranju, prvenstveno zbog izvrsnih programa informatičke edukacije.
Nudit ćemo mladima i kvalitetno obrazovanje u sektoru prometa jer Rijeku vidimo kao moderno prometno središte.
Nikola Ivaniš:
Ta brojka je velika jer institucionalizirano obrazovanje predugo traje i proizvodi se veliki broj akademskog kadra koji se nema gdje zaposliti. Stoga treba posebnim mjerama jačati interes mladih za strukovna zanimanja koja kronično nedostaju i vrlo su tražena. Nezaposlenost se može prevenirati i sufinanciranjem prekvalifikacija putem programa cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se mladi prilagodili potrebama na tržištu rada. Treba nastaviti sa stipendiranjem studenata po svim postojećim osnovama, a stipendije za deficitarna zanimanja povećati i obvezati s radnim odnosom u gradu po završetku studija.
Josip Ostrogović:
Poticanjem poduzetničke klime, potaknut ćemo poslodavce da razvijaju svoje poslovanje i otvaraju nova radna mjesta. Određenim stimulacijama za zapošljavanje Riječana omogućili bi poduzetnicima da budu otvoreniji prilikom zapošljavanja mladih ljudi kojima je potrebno iskustvo i mentorstvo kako bi bolje razvili svoje vještine za budućnost. Neke od gradskih prostora dali bi po izrazito povoljnim uvjetima svima koji će omogućiti mladima da razvijaju praktične poslovne vještine, uz priliku profesionalnog usavršavanja.
3. Mislite li da se grad treba baviti pitanjem gradnje stanova i davanje u najam/otkup po povoljnim uvjetima mladima ili socijalno ugroženima? Koji je Vaš konkretan plan?
Marko Filipović:
Konkretan plan je izgradnja 1000 stanova za mlade i mlade obitelji koje ćemo ponuditi u najam po prihvatljivoj cijeni kako bi Rijeka bila prvi izbor za život i rad -zelimo im osigurati sigurno i prihvatljivo stanovanje, ne želimo da mladi ljudi budu kreditno preopterećeni.
Nikola Ivaniš:
Nijedna ranjiva skupina ne smije biti isključena po pitanju prava na primjereno stanovanje. Zalažem se za model koji je namijenjen mladima koji nisu kreditno sposobni kupovati stanove i koji isključuje banke. Grad Rijeka treba nastaviti graditi stanove i davati ih u povoljni najam na određeno vrijeme od 10 godina od dana sklapanja Ugovora o najmu s mogućnošću kupnje nakon isteka roka od 10 godina, pod uvjetom da je najmoprimac uredno podmirivao sve svoje ugovorne obveze. U slučaju kupnje stana uplaćena najamnina uračunala bi se u iznos kupoprodajne cijene.
Josip Ostrogović:
Naravno da Grad treba brinuti za svoje stanovnike. Postoje mnoga gradska zemljišta koja imaju krivu namjenu ili zjape prazna, pa zašto ne bismo tamo napravili stanove koji će mladima dati priliku da ostanu i grade život u svom rodnom gradu? Postoji mnogo modela, poput povoljnih uvjeta prilikom kupnje, subvencioniranog najma ili otplate stana kroz mjesečne najmove uz mogućnost kupnje nekretnine – proučit ćemo koji je najbolji za prilike u Rijeci i koji najviše odgovara građanima, a da ostanemo konkurentni i potičemo održivost tržišta.
4. Osim izravnih novčanih davanja po rođenju djeteta, koje ćete demografske mjere provoditi s ciljem stvaranja boljih životnih uvjeta za mlade obitelji?
Marko Filipović:
Povećat ćemo novčana davanja za prvo, drugo i treće dijete na 3 000, 4 000 i 6 000 kuna. Pobrinut ćemo se da svako dijete ima osigurano mjesto u vrtiću. Tu je već spomenuti najam stanova za mlade obitelji, ali i smanjene prireza na 10% čime će se direktno povećati plaće svim zaposlenim Riječankama i Riječanima. Uz smanjene režija kroz obnovu toplana smanjit će se cijena grijanja što utječe na ukupne režije, a samim time i na životni standard.
Osigurat ćemo i besplatne kulturne sadržaje za djecu, kao i kvalitetno obrazovanje kroz poticanje darovitosti.
Nikola Ivaniš:
Grad Rijeka već ima program kojim je obuhvaćena široka lepeza mjera iz populacijske politike. No, prije svega, potrebno je stvoriti poticajno okruženje za osnivanje obitelji. Omogućiti im stanovanje po modelu iz prethodnog odgovora, te dostupne vrtiće ili obrte za čuvanje djece. To je primarno.
Josip Ostrogović:
Otac sam dvoje djece vrtićke i školske dobi, pa zato znam koliki su mjesečni troškovi kada su u pitanju njihovo obrazovanje i aktivnosti. Mladim obiteljima svakako treba pomoć u tim prvim mjesecima i zato namjeravam povećati potpore za novorođenu djecu. No ti isti roditelji trebaju znati da su njihova djeca zbrinuta dok oni zarađuju za zajednički život. Izgradnja vrtića s proširenim kapacitetima i uvođenje smjenskog rada olakšat će svim roditeljima vrtićke djece. Dosad se ulagalo u megalomanske projekte koji su više bili kozmetički, nego praktični za svakodnevni život. Želim postaviti temelje da mladi koji se razvijaju pomisle da im nigdje neće biti bolje nego u njihovu radu, te da mogu iskoristiti sve što im pružimo za osobni razvoj.
5. Mislite li mlade uključiti u donošenje odluka na gradskoj razini i kako točno?
Marko Filipović:
U gradu Rijeci djeluje Savjet mladih grada Rijeke. Radi se o savjetodavnom tijelu Gradonačelnika i Gradskog vijeća, a u koje se po natječaju mogu uključiti mladi ljudi koji djeluju u pomlatku političkih stranaka, ali i u udrugama civilnog sektora društva. Izrađuju program mladih, aktivno predlažu mjere i aktivnosti svoga djelovanja.
Upravo je provođenje programa građanskog odgoja primjer kako želimo mlade ljude naučiti odgovornosti da aktivno djeluju u svoj zajednici. Zelimo da se uče kulturi dijaloga, otvorenosti, uvažavanju različitosti ali i da nauče kako će konkretno ostvariti ono sto žele u svoj sredini kroz lokalno partnerstvo, volontiranje… Mladi ljudi znaju sto žele, na nama je da ih čujemo što govore i da ih uvažimo kao ravnopravne partnere.
Nikola Ivaniš:
U Gradu Rijeci postoji Savjet mladih kao savjetodavno tijelo Gradskog vijeća, koji se susreće s manjkavostima na kojima treba poraditi, jer mnogi mladi u njemu ne vide svoju ulogu, a i sam po sebi je previše formalan i nema široki obuhvat mlade populacije pa stoga prolazi nezamijećeno. Treba poraditi na njegovoj vidljivosti i povezanosti s mladima kroz srednje škole i fakultete na pristupačan i interaktivan način, kako bi mladi sami stvarali ideje i mjere, a ne da za to čine birokratske strukture. To će ih onda i potaknuti na veći društveni angažman. Potrebno je organiziranim aktivnostima osnažiti osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici na način da ih se dovoljno rano uključi u procese kroz različite mreže potpore, obrazovne i civilne.
Josip Ostrogović:
Mladi su budućnost i kao takvi trebali bi biti izvor rješenja i za lokalna pitanja. Naša je odgovornost stvaranje prilika, otvaranje procesa donošenja odluka i pružanje mladima alata i podrške da se smisleno bave pitanjima koja su za njih važna. U suradnji s gradskim službama razvit ćemo platformu koja će im biti na raspolaganju za kontaktiranje gradskih vlasti, iznošenje prijedloga i uvid u gradske odluke. Razvijanjem prilika poput poduzetničkih inkubatora i otvaranjem prostora za razmjenu ideja želim pružiti priliku mladim ljudima da razviju životne vještine i samopouzdanje, od kojih će koristi imati oni sami, kao i cijela zajednica. Potičući mlade na sudjelovanje u otvorenim gradskim inicijativama, kroz razne radionice, stvorit ćemo pozitivan utjecaj na osobnoj razini i na cjelokupni razvoj društva i gospodarstva.
6. Što detektirate kao najveći izazov za mlade u Vašemu gradu?
Marko Filipović:
Jedan od problema je kvalitetno provođenje slobodnog vremena. Želim da grad ponudi toliko sadržaja da ne znaju što bi prije radili, od sporta do kulture. Svakako mladim ljudima treba ponuditi kvalitetne javne prostore gdje mogu ostvariti svoju kreativnost, osmisliti slobodno vrijeme na kvalitetan način.
Nikola Ivaniš:
Grad Rijeka je inače grad po mjeri mladih, bogat sadržajima od studentskog kampusa, novootvorene Dječje kuće i sportske infrastrukture u kojima se održavaju brojne manifestacije.
No, mladi općenito u Hrvatskoj osjećaju veliku socijalnu nesigurnost i sve veće socijalne razlike. Osjećaj nepravde i neravnopravnosti u njima pojačava želju za odlaskom iz Hrvatske. Poticanjem okruženja za radna mjesta koja su poželjna na tržištu rada 21. stoljeća, micanjem stigme „zapošljavanja preko veze“, omogućit će im se ostanak u gradu u kojem će moći živjeti od svog rada, što i jest najjača demografska mjera.
Josip Ostrogović:
Sadašnjom gradskom politikom i odlukama o potrošnji sredstava iz proračuna onemogućen je razvoj poduzetništva u Rijeci u svojoj punoj snazi. Minimalnim izdvajanjima za poticanje novih poslovnih projekata, smanjio se i broj otvorenih radnih mjesta, te je otežan i pronalazak istog. Kada se tome doda činjenica da mnogi mladi nemaju potrebno iskustvo koje poslodavci traže, za mnoge zapošljavanje postaje nemoguća misija i direktan razlog iseljavanja. Želim potaknuti mlade da ostanu u svom rodnom gradu, da mijenjaju Rijeku svojim idejama i projektima i da zajedno gradimo naš grad za budućnost.
Dragi mladi, nadamo se da su vam ovi odgovori pomogli donijeti informiranu političku odluku. Izađite u nedjelju na izbore i dajte glas svom favoritu!
