Često razmišljam o tome Koliko Hrvati čitaju, agencija Kvaka za manifestaciju Noć knjige 2019. iznijela je podatak kako tijekom godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 42% hrvatske populacije, dok je tijekom Noći knjige 2020. ta brojka porasla na 49%. Nedovoljno. Ako mene pitate. Ipak, ono što mi se još češće nameće kao pitanje je koliko Hrvati čitaju hrvatske autore? To bi istraživanje bilo zanimljivo provesti.
Na današnji je dan 1501. godine Marko Marulić završio s pisanjem Judite stoga se 22. travnja, odlukom Sabora Republike Hrvatske iz 1996. godine, obilježava Dan hrvatske knjige. Budući da smo u čitanju kao nacija slabi, a upitno je i koliko se čitaju domaći autori, odlučila sam napisati nekoliko preporuka za čitanje upravo hrvatskih autora.
Stoga, ako ove godine odlučite pročitati barem jednu knjigu, neka to bude knjiga hrvatskog autora jer ima mnogo onih čija su djela vrijedna, a nepravedno zapuštena.
Pavao Pavličić
Ovaj popis valja započeti jednim vukovarskim autorom, akademikom, književnikom, znanstvenikom, prevoditeljem i scenaristom – Pavlom Pavličićem. Njegov bogati književni opus sastoji se od djela različitih žanrova, od fantastike do krimića. Opus kriminalističkih romana koji je vrijedan pažnje sastoji se od 18 nastavaka koji prate lik Ive Remetina, istražitelja-amatera, i taj je opus itekako vrijedan vaše pažnje. Neki od romana u tom ciklusu su Rakova djeca, Tužni bogataš, Krvnik u kući, Salon za plakanje i mnogi drugi. Koji god da odaberete nećete pogriješiti, a garantiram da će vas zaintrigirati pa ćete se odlučiti na još neki naslov iz Remetinova ciklusa.
Roman koji je mene najviše oduševio unutar Pavličićeva ciklusa je roman koji u sebi nosi elemente krimića, ljubića i fantastičnog romana, a nosi naslov Koraljna vrata. Djelo je to koje govori o hrvatskom filologu Krsti Brodnjaku koji na Lastovu pronalazi rukopis cjelovitog Osmana. Taj pronalazak otvara mnoga pitanja, ali i pokreće nekakve čudesne događaje na otoku. Pitanje koje se proteže djelom je treba li cjelovitog Osmana objaviti ili je bolje da svijet nikad ne sazna za njega jer bi to otkriće moglo narušiti prirodnu zemaljsku ravnotežu.
Važno je napomenuti da se Pavličić ostvario i kao pisac dječje književnosti pa valja istaknuti i nekoliko romana koji će sigurno oduševiti starije osnovnoškolce. To su Trojica u trnju, San koji se ponavlja i Mjesto u srcu.
Slavenka Drakulić
Jedna od najprevođenijih hrvatskih spisateljica zaslužila je biti na ovome popisu. Mene je u njezinome opusu najviše zaintrigirala biografska proza i to njezina trilogija koja govori o ženama koje su živjele u sjeni velikih muškaraca. U tim romanima pripovijeda ženski glas iz ženske vizure i tematizira se specifično žensko iskustvo.
Prvi roman nosi naslov Frida ili o boli te govori o umjetnici Fridi Kahlo koja je proživjela kratak život, a bio je obilježen bolom, što fizičkim, a što duševnim. Opisuje se kako je preživjela čak 38 operacija, a sva je ta fizička bol neusporediva s onom boli koju joj je nanosio njezin suprug Diego Rivera, odnosno Maestro kako ga je nazivala, dovodeći svakodnevno mlađe i ljepše od nje u njihovu kuću.
Drugi roman nosi naslov Dora i Minotaur: Moj život s Picassom, a tematizira život Dore Maar, umjetnice koja je ostala zapamćena kao jedna od Picassovih ljubavnica. Djelo je to koje progovara o doživljavanju žena kao seksualnih objekata, a tek potom kao umjetnica i samosvjesnih osoba. Također, propitkuje se mogućnost života dvoje umjetnika i afirmacije žene kao umjetnice, a pogotovo žene koja se našla bok uz bok velikome Picassu.
Treći, i posljednji, roman nosi naslov Mileva Einstein, teorija tuge govori o Milevi Marić (kasnije Einstein) – genijalnoj matematičarki i prvoj ženi koja je pohađala politehnički fakultet Sveučilišta u Zürichu. Nažalost, tuga koju je nosila u sebi, netrpeljiv suprug, bolest jednog sina i loša materijalna situacija utjecale su na tu ženu kojoj su bili predodređeni veliki znanstveni dosezi. Roman koji govori o depresiji, melankoliji i ljubavi i koji vas neće ostaviti ravnodušnima!
Slobodan Šnajder
Slobodan Šnajder autor je koji je meni do ove godine bio potpuno nepoznat, a onda je spletom okolnosti u moje ruke došla njegova knjiga Doba mjedi. Roman historiografske metafikcije koji govori o, uvijek aktualnoj hrvatskoj temi, partizanima i Drugome svjetskome ratu. Ratno-ljubavna priča koja prati dvoje mladih, Đuku i Veru, različitih svjetonazora, a pripovjedač je njihov nerođeni sin. Bez sumnje najbolji roman koji sam pročitala prošle godine, a možda i najbolji hrvatski povijesni roman uopće.
Kristian Novak
Dvostrukog dobitnika T-portalove nagrade za roman godine nemoguće je izostaviti iz ovoga popisa. Roman kojime Novak vraća kajkavsko narječje, kao i Međimurje, na književnu scenu Črna mati zemla prati život mladoga pisca Matije Dolenčeca. U njemu se spajaju urbano i ruralno, otuđeno i blisko te se odlazi na najteže putovanje, na ono unutar sebe. Tematizira se potisnuto sjećanje na djetinjstvo, smrt oca i nekoliko samoubojstava, gubitak prijatelja, kao i na demone koji nas katkada opsjedaju. Roman koji će vas nasmijati, rastužiti i izuti iz cipela!
Osim gore spomenutog, preporučujem čitanje i romana Ciganin, ali najljepši. Krimić je to kojim dominiraju četiri pripovjedača i dvije narativne linije koje se na samome kraju spajaju. Opisuju se zabranjena ljubav Milene i Sandija, izbjeglički val, ratni veterani i šizofreni policajci. Roman je to koji progovara o borbi za ljubav, pravdu i pristojan život, a natjerat će vas da društvo u kojemu živite propitate do njegove srži.
Za sve one koji odluče da ipak neće pročitati ova dva romana, svakako preporučujem da pogledate predstavu Črna mati zemla u izvedbi ZKM-a i Ciganin, ali najljepši u izvedbi zagrebačkog HNK.
Zoran Pongaršić
Kao posljednju preporuku odlučila sam staviti jedan lektirni naslov koji bi trebali pročitati svi, bez obzira na dob, naslova Gumi-gumi. Iako nas naslov podsjeća na igru i razbibrigu, tematika je puno dublja, a dotiče se djevojčice Marine koja se bori s leukemijom. Ocrtava se Marini povratak u svakodnevicu, a njezine misli pratimo u ulomcima iz njezina dnevnika. Možemo reći da je ovo još jedan naslov koji vas nipošto neće ostaviti ravnodušnima.
Naravno, popis bi mogao biti i puno duži, ali ovoga je puta odluka pala na ove autore i njihova djela. Svakako vam savjetujem da se ponekad uhvatite u koštac s Krležom i Marinkovićem jer neke romane ne možemo razumjeti onda kada od nas to zahtjeva školstvo. Također, istražite suvremenije hrvatske autore kao što su Olja Savičević Ivančević (Adio kauboju), Lora Tomaš (Slani mrak), Ante Tomić (Čudo u Poskokovoj Dragi), Tisja Kljaković Braić (U malu je uša đava), Miro Gavran (Judita), Joža Horvat, Irena Vrkljan, Daša Drndić. Sigurna sam da će vas istraživanje odvesti u pustolovinu, a knjige u neke na prvi pogled poznate, ali potpuno nepoznate svjetove.
