Pandemija COVID-19 je u 2020. godini uspjela iznenaditi cijeli svijet, a ekonomske i društvene posljedice pandemije tek očekujemo i procjene kolike će one biti dolaze sa svih strana.
Hrvatska je nakon krize 2008. godine bila treća zemlja po nezaposlenosti mladih, a trenutno je u Hrvatskoj prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nezaposleno 159 234 osoba, od čega je broj mladih do 29 godina 43 776.
Kako će kriza utjecati na mlade? Koji su programi i modeli suočavanja s neizvjesnom budućnosti političkih stranaka koje se spremaju izaći na izbore? Što kažu mladi, a što stručnjaci? Na ta i druga pitanja probali smo odgovoriti na online okruglom stolu “Što s mladima? – Posljedice COVID-19 na mlade u Hrvatskoj” u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska koji se održao u srijedu 3. lipnja 2020.
Na okruglom stolu su sudjelovali:
Tanja Herceg, predsjednica Savjeta za mlade Vlade RH
Biljana Gaća, predsjednica Foruma mladih SDP-a Hrvatske
Ivan Vidiš, predsjednik Mladeži HDZ-a
Vedrana Pribičević, ekonomistica, Zagrebačka škola ekonomije i managementa
Marin Miletić, MOST nezavisnih lista
U ovim trenucima među mladima vlada atmosfera neizvjesnosti i straha od budućnosti. Svjetski savez mladih Hrvatska smatra kako je važno na vrijeme otvoriti konstruktivnu javnu raspravu o mogućim rješenjima, preduvjetima i mjerama koje bi vladajuće strukture trebale poduzeti kako bi se spriječio najcrnji scenarij i mladima u Hrvatskoj omogućila dostojanstvena i perspektivna budućnost.
Tanja Herceg, predsjednica Savjeta za mlade Vlade RH, istaknula je kako je Savjet mladih Vlade poslao dopis županijama, gradovima i općinama, udrugama mladih i za mlade, kako bi istražili stvarne potrebe mladih u kojem su mladi naglasili kako im je važna povezanost putem interneta i jednaka povezanost u različitim dijelovima mladih. Mladi žele nastavak poticaja poduzetničkih ideja i mjera za samozapošljavanje. Mladi ne izlaze na izbore zato što smatraju da nisu relevantni društvu. Važno je kod mladih osvijestiti ulogu koju imaju i da kao potencijalni birači, ako će koristiti svoje glasačko pravo mogu utjecati na to da ih političari doživljavaju kao relevantne.
Biljana Gaća, predsjednica Foruma mladih SDP-a Hrvatske, je rekla kako je politika u Hrvatskoj dobila negativnu konotaciju, ali je važno osvijestiti kod mladih kako je sve oko njih neka vrsta političkog djelovanja i kako je politika plemenita djelatnost, alat, koji ako dođe u ruke poštenih ljudi može biti jako koristan. Zaključak s terena je kako postoje 3 goruća područja za mlade: obrazovanje (problem održavanja državne mature), rad i zapošljavanje (nesigurni oblici rada, u ovom periodu najviše mladih ostalo bez posla) i stambeno pitanje (socio-ekonomski razlozi otežavaju stambeno zbrinjavanje mladih). Sva tri područja će biti najosjetljivija na jesen kada počnemo osjećati posljedice krize.
Vedrana Pribičević, ekonomistica sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa, istaknula je kako je kriza s kojom ćemo se suočiti specifična jer obuhvaća cijeli svijet i zato što virus nije dovoljno istražen kako bismo točno mogli procijeniti posljedice. Također naglasila je važnost je ključno da za svaku gospodarsku mjeru možemo procijeniti učinak. “Moramo kao društvo odrediti da nam je to bitno mladima olakšati mogućnost kupnje stana ili kuće.” zaključila je ekonomistica Pribičević.
Ivan Vidiš, predsjednik Mladeži HDZ-a, je rekao kako je odgovor na najveću krizu koju smo u Hrvatskoj doživjeli nakon Domovinskog rata bio usmjeren na odgovornost i stručnost. Mjere koje će za posljedice COVID-19 se moraju prilagoditi različitim dijelovima Hrvatske, primjerice kod mjera za samozapošljavanje. Istaknuo je kako poticaje Vlade Republike Hrvatske prilikom zapošljavanja mladih kroz potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje kao i važnost stambene politike, jer je obitelj najvažnija cjelina u društvu. “Rast plaća je najbolja mjera za osiguravanje stabilnosti”, dodao je Vidiš te kao pozitivan primjer digitalizacije istaknuo platformu “Tržnica.hr”, nacionalnu internet tržnicu domaćih proizvoda.
Marin Miletić, član MOST nezavisnih lista, je istaknuo da je iz Hrvatske je u posljednjih 5 godina otišlo više od 180 000 ljudi koji su otišli jer nisu imali uvjete za ostvariti svoje talente i darove. Miletić je dodao kako se osjetila zbunjenost prilikom praćenja medija i izjava državnika glede onoga što se u svijetu zbiva za vrijeme pandemije. Smatra da Vlada nije dobro postupila u krizi i zato imamo prijevremene izbore, a posljedice ćemo naknadno zbrajati. “Sigurno je da nas čekaju teška vremena osobito glede ekonomske krize.” složio se Miletić.
Pandemija COVID-19 donijela je mnoge promjene u našu svakodnevicu, a posljedice pandemije pokazat će se tek u nadolazećem razdoblju. Mediji i relevantni stručnjaci upozoravaju da nakon zdravstvene krize slijedi svjetska ekonomska kriza koja će zahvatiti i Hrvatsku, a čije će posljedice biti teže od onih uzrokovanih krizom 2008. godine. Mladi nisu jedina skupina u društvu koja će biti pogođena nadolazećom ekonomskom i društvenom krizom, ali poučeni iskustvom 2008. godine mladi će zbog nedostatka radnog iskustva i smanjenih kompetencija biti dodatno ugroženi posljedicama ove krize.
Svjetski savez mladih Hrvatska je organizacija koja okuplja više od 100 mladih u dobi od 18 do 30 godina. U posljednjih nekoliko godina intenzivno se bavimo pitanjima koja su od važnosti za mlade u Hrvatskoj kao što su obrazovanje, zaposlenost mladih i iseljavanje mladih iz Hrvatske.
Snimka Okruglog stol dostupna je putem Facebook stranice WorldYouthAllianceHrvatska i putem YouTube kanala Svjetski savez mladih Hrvatska.
