Donosimo novi tjedni pregled vijesti iz bioetike. Osim pandemije COVID-19, aktualna teme su i nova znanstvena postignuća u području genetike te regulacija zakona o dobrovoljnoj eutanaziji u Queenslandu.
1. Kada cjepivo protiv virusa korona postane dostupno, tko ga treba dobiti prvi?
(STAT News) Etički izazovi koji su se do sada pojavili uz pandemiju virusa korona uvelike se svode na borbu između slobode pojedinca i javnog dobra. Pitanja poput ograničavanja kretanja i trgovine kako bi se zaštitilo zdravlje zajednice ili zahtijevanje liječenja zaraženih pacijenata pod rizikom zaraze zdravstvenih djelatnika specifični su primjeri navedenih izazova. U ovim izazovima većinom je odlučeno u korist općeg dobra, a etička pitanja u sljedećoj fazi pandemije postaju sve osjetljivija. Nadolazeća etička pitanja će se okrenuti od propitivanja zajedničkog cilja, maksimiziranja većeg dobra te posredovanja u nesuglasicama između slobode i dobra pojedinaca ili pojedinih skupina. Stoga možemo očekivati puno složenija moralna pitanja. Jedan primjer takvog složenog pitanja je: kada cjepivo protiv virusa korona postane dostupno, tko ga treba dobiti prvi?
2. Znanstvenici su napravili zametak miša koji je 4% ljudski – najviša razina ljudskih stanica u životinji do sada
(CNN) Znanstvenici su stvorili zametak miša koji je dijelom ljudski – 4% ljudski da budemo precizni. Hibrid, kako znanstvenici nazivaju himeru čovjeka i životinja, jedinstveni je organizam koji se sastoji od dvije različite skupine stanica – u ovom slučaju, zametak miša ima i mišje i ljudske stanice. Prema izjavama istraživača, ova ljudsko-mišja himera ima daleko najveći broj ljudskih stanica ikad zabilježenih u životinji. Ovaj eksperiment pokazuje kako se ljudske stanice mogu stvoriti u zametku miša i to puno brže nego u ljudskim embrijima.
3. Jedinice intenzivne skrbi u Čileu gotovo popunjenih kapaciteta zbog virusa korona
(ABC News) Jedinice intenzivne skrbi u čileanskim bolnicama gotovo su popunjenih kapaciteta uslijed sve većeg broja pacijenata zbog virusa korona. Čileanske vlasti su o tome priopćile u utorak, a liječnici moraju donositi teške odluke pri odabiru pacijenata koji bi trebali biti zbrinuti u sklopu jedinica intenzivne skrbi. Zdravstveni dužnosnici rekli su kako je 95% od 2400 smještajnog kapaciteta jedinica intenzivne skrbi u zemlji zauzeto nakon udvostručenja kapaciteta u ožujku te su najavili dodavanje novih 400 kreveta kroz naredne dane.
4. Vlada Queenslanda odgodila uvođenje zakona o dobrovoljnoj eutanaziji
(ABC News) Vlada Queenslanda odgodila je uvođenje kontroverznog zakona o dobrovoljnoj eutanaziji tijekom priprema za izbore kasnije ove godine. Premijerka Queenslanda, Anastasia Palaszczuk, najavila je u četvrtak kako će uvođenje zakona o eutanaziji biti odgođeno barem do ožujka sljedeće godine.
“Postoji određen broj operativnih pitanja kroz koja treba proći prije nego se može provesti bilo kakva shema o dobrovoljom potpomognutom umiranju u Queenslandu,” istaknula je premijerka u priopćenju. „Iz tih razloga, vjerujem kako reforma zakona na ovom području zahtijeva daljnje pozorno razmatranje”, kazala je.
Parlamentarni odbor za zdravstvo Queenslanda predao je u ožujku izvješće koje se ticalo skrbi za starije osobe, kraju života i palijativnoj skrbi, preporučujući da Vlada legalizira potpomognuto samoubojstvo.
Ipak, premijerka je istaknula kako „suprotstavljene interese i stajališta građana Queenslanda i stručnjaka treba pažljivo uravnotežiti i zaštititi živote starijih i najranjivijih ljudi. Vrlo kvalitetna i pristupačna palijativna skrb za osobe na njihovom kraju života temeljno je pravo za zajednicu Queensland.”
5. Armenija poduzima drastične mjere kako bi preokrenula pad broja stanovništva
(BioEdge) Malena, ali prepoznatljiva Armenija sučeljava se s demografskom krizom. Populacija Armenije iznosi oko 2,9 milijuna, a fertilitet zemlje je oko 1,6 te se stanovništvo polako smanjuje.
Vlada Armenije je u ožujku pokrenula inicijative za promjenu trenda – uključujući testiranje plodnosti tinejdžerskih djevojaka.
Prema Eurasianetu, bivši predsjednik Serzh Sargsyan najavio je 2017. godine plan povećanja broja stanovnika na 4 milijuna do 2040. godine, a premijer Nikol Pashinyan obećao je povećati broj stanovnika na 5 milijuna do 2050. godine.
