Osvrt na Ljetnu školu iz očiju sudionika

Kada govorimo o pitanju pobačaja, iznimno temeljit i kvalitetan pregled znanstvenih spoznaja vezanih uz ovo područje dobili smo na predavanju dr. Dubravka Habeka, liječnika i ginekologa koje se bavilo temama kao što su početak života i intrauterini razvoj. Naime, imali smo priliku vidjeti kako dijete na ultrazvuku izgleda u raznim fazama intrauterinog razvoja te naučiti razne činjenice što se događa u pojedinim tjednima nakon začeća, kada dijete ima razvijene receptore za bol, kada mu se razvija refleks sisanja i slično. Smatram da je ovo predavanje bilo iznimno bitno jer je kvalitetno i sveobuhvatno poznavanje znanstvenih činjenica preduvjet za svaku kasniju pravnu ili filozofsku raspravu o pitanju pobačaja koje su također vrlo bitne i kojih na Ljetnoj školi također nije nedostajalo. Stoga, moglo bi se reći da nam je dr. Habek pružio potreban uvod u druga predavanja na kojima smo, od predavača iz drugih područja, slušali o pitanju pobačaja u kontekstu zakona, pravnih akata vezanih uz ljudska prava te u kontekstu etike i poimanja ljudske osobe.

Pitanje eutanazije obrađeno je na velikom broju predavanja i debata, ali posebno bih istaknuo predavanje Mislava Barišića o tome kako se eutanazija provodi u Belgiji, gdje je ona legalna i relativno česta. Smatram da je Barišić otvorio neka vrlo bitna pitanja i na vrlo kvalitetan način predstavio vrlo zabrinjavajuću kulturu prihvatljivosti eutanazije koja dovodi do zastrašujućih posljedica. Ne samo da je broj pacijenata koji se odlučuju za eutanaziju sve veći i da se javlja pritisak na liječnike da moraju vršiti eutanaziju, već se javlja i rizik da se razvije stav da je nemoralno živjeti ukoliko više ne možemo doprinositi društvu i biti produktivni. Osobito me je rastužila sramotna činjenica da je u Belgiji eutanazija predstavljena kao uspjeh zbog toga što je došlo do uštede novca za liječenje. Postavlja se pitanje – kako gledamo na ljudsku osobu i njezino dostojanstvo? Također, na predavanju je Barišić istaknuo vrlo zanimljivu činjenicu da oko pola pacijenata odustane od eutanazije nakon što im se postavi pitanje žele li oni zaista umrijeti ili bi htjeli živjeti ako bismo im uklonili bol. Vjerujem da to može biti kvalitetna smjernica za pristup ovom problemu.

Kada je riječ o problematici umjetne inteligencije, istaknuo bih predavanje koje je održao sveučilišni profesor dr. sc. Anto Čartolovni. Predavanje je bilo iznimno zanimljivo, prije svega zato što se bavilo vrlo intrigantnom temom umjetne inteligencije o kojoj inače samo slušamo nagađanja i špekulacije, a vrlo malo znamo i raspravljamo na intelektualnoj i objektivnoj razini. Stoga mislim da je ovo predavanje bilo jako korisno, a dr. sc. Čartolovni ga je održao na vrlo kvalitetan način uz velik broj primjera kako tehnologija može oponašati „inteligentno“ ponašanje u različitim područjima svakodnevnog života, i to sve od pobjeđivanja u igri šaha pa do konkretnih disciplina kao što su pravosuđe, obrana i zdravstvo.

Prikazana nam je i konkretna etička dilema vezana uz umjetnu inteligenciju – Trolley problem. Naime, samo je pitanje vremena kada će umjetna inteligencija upravljati automobilima te morati samostalno donositi odluke čiji život žrtvovati prilikom prometnih nesreća. Primjerice, je li opravdano žrtvovati stariju osobu kako bi se spasilo mlađu? Je li opravdano žrtvovati jednu osobu kako bi se spasilo više njih? Na kraju, smatramo li da su svi ljudi jednako vrijedni? Ovakve dileme su najbolji pokazatelj da je pitanje umjetne inteligencije svakako i bioetička tema. U svakom slučaju, predavanje dr.sc. Čartolovnog otvorilo je neka vrlo bitna pitanja o kojima ćemo, vjerujem, svi još puno promišljati i raspravljati.

Na kraju, spomenuo bih još i predavanje koje će nam svima ostati još dugo u sjećanju, a to je predavanje dr. sc. Ivice Šole. Dr. sc. Šola nam je, u svojim predavanjima, dao vrlo zanimljiv prikaz društvenih promjena, procesa i društva općenito kroz promišljanje i raspravu o određenim pojmovima kao što su selfie kultura, novi erotski poredak ili etički nacionalizam. Dr. sc. Šola je, između ostalog, detektirao kako sami sebe, ali i druge, ne vidimo u punini našeg identiteta već kroz imidž koji pokazujemo drugima. Bilo je riječi i o tome kako su se elite tijekom povijesti izmjenjivale i međusobno rušile kako bi nove elite mogle doći na vlast. Sve u svemu, njegova predavanja su bila vrlo dinamična i svakako su nam otvorila oči o procesima koji se neprestano događaju oko nas, a ponekad ih ne znamo ili se ne usudimo verbalizirati.

Ovo su samo neka od iznimno kvalitetnih predavanja i samo neki od kvalitetnih i stručnih predavača koje smo imali priliku i zadovoljstvo slušati. Dobili smo vrlo veliku količinu znanja, ali i tema za promišljanje. Međutim, sve je to imalo i jednu posebnu vrijednost jer smo pritom stjecali nova prijateljstva, dobro se zabavili i u takvoj ugodnoj atmosferi imali priliku raspravljati o svim spomenutim temama.

Osvrt na Ljetnu školu iz očiju sudionika – II. dio