Anamarija Oršolić (25), vlasnica je restorana Green Land u Osijeku sa šarolikom ponudom zdrave hrane i napitaka. U ugodnom ambijentu restorana s Anamarijom smo razgovarali o tome kako se odlučila pokrenuti vlastitu tvrtku i budućnost graditi u svojem gradu.
Nakon završetka srednje ekonomske škole, Anamarija je studirala na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu no ubrzo je shvatila da se više pronalazi u ekonomiji te je obrazovanje odlučila nastaviti na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Iako je prekinula studij kako bi se posvetila otvaranju restorana i razvijanju poslovanja, planira se vratiti na fakultet jer joj, kako kaže, ekonomija leži i želi se usavršiti u tome području. Trenutno je i nacionalni tajnik IAESTE Hrvatska, Hrvatske udruga za međunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti.
Nije joj bilo teško odvažiti se na pokretanje vlastitog poduzeća jer je oduvijek bila poduzetna, željela je iskušati nove i drukčije stvari pa joj nije nedostajalo hrabrosti da ostvari svoju poslovnu ideju. Kaže kako je od malih nogu željela imati nešto svoje, a takav je poduzetan duh naslijedila od oca. Upravo se poslovna ideja otvaranja restorana zdrave hrane javila kad joj je uz rad i fakultetske obveze ponestalo vremena za pripremanje obroka pa je jedino što joj je preostalo bilo konzumiranje brze hrane. Iskoristivši poticaje za mlade poduzetnike, Anamarija je uspjela otvoriti svoj restoran u čemu je imala i veliku podršku i potporu obitelji, dečka i prijatelja. Kaže da je u početku bilo teže jer je restoran takve vrste bio novost u Osijeku, no ljudi su prepoznali kvalitetu i prihvatili ponudu te danas uspješno vodi poslovanje. U ponudi ima raznolike zdrave napitke od svježeg voća, salate, tortilje, šejkove.
Na pitanje što joj posebno smeta u društvu Hrvatske danas, Anamarija odgovara da je to bespotrebno mnoštvo papirologije koju treba prikupljati prilikom otvaranja poduzeća te pesimizam. Promjene koje prvenstveno želi vidjeti u svojoj lokalnoj sredini su pojednostavljenje papirologije kako bi se olakšalo i poticalo poduzetništvo i postupak racionalizirao. Pesimizam i pasivnost mladih u društvu smatra velikim problemom.
– „Mladi se boje probati nešto novo te više idu stalnim tokom umjesto da se ohrabre i pokrenu. Na početku ništa u životu ne ide glatko, a čim ne ide iz prve ruke, odustaju. Studiram i ne radim ništa drugo osim toga u životu – to je užas u životu! Smatram kako je prošlo vrijeme kada je diploma bila sasvim dovoljna za zaposlenje. Potrebno je tražiti dodatne aktivnosti jer iz iskustva svjedočim da ocjene nisu najbitnije“ – rekla je Anamarija te poručuje mladima da budu uvjereni u sebe i da iskoriste prilike koje im se pružaju za nova iskustva i stjecanje kompetencija koje će im biti korisne za životopis i stupanje na tržište rada.
Anamarija je najviše o poduzetništvu naučila od svoga oca, a podrška u realizaciji svoga poslovnog projekta uz njega, bili su joj i dečko te prijatelji. Kaže kako i danas uči od svoga oca o poduzetništvu, jer teorija naučena iz knjiga na fakultetu nije priprema za izazove koji se pojavljuju svaki dan u vođenju poduzeća.
Inspiraciju u svojim poslovnim pothvatima Anamarija pronalazi i u udruzi IAESTE gdje ima priliku upoznati mnoge mlade ljude iz inozemstva ali i putovati. Kaže kako joj je članstvo u udruzi jedno od najljepših iskustava, a imena svojih salata koje ima u ponudi nose imena stranih studenata koje je upoznala upravo na aktivnostima udruge.
Glavne promjene u državi koje ova mlada osječka poduzetnica želi vidjeti su povećanje zaposlenosti, posebice potaknuti samozapošljavanje i racionalizirati sustav davanja kako bi poslovanje bilo lakše pokrenuti i voditi. Smeta je i državna korumpiranost i nepotrebna papirologija. Anamarija smatra kako bi mladi trebali napraviti promjene počevši od sebe, razmišljati optimističnije i promijeniti stav da je teško naći posao. – Nije teško raditi uz fakultet, moguće je i sve se da uz dobru organizaciju. Biti poduzetnik nije lako, posebice krenuti vrlo mlad ali nije nemoguće! – rekla je Anamarija.
„Sve što želiš probaj, inače će ti biti žao propuštene prilike!“
Okružena je ljudima koji su slični njoj, imaju slična stajališta te se međusobno usmjeravaju. Inspiriraju je i motiviraju odvažni ljudi s puno neuspjeha i još više uspjeha u poduzetništvu da bi došli tamo gdje su sada i ostvarili si dobru budućnost. Bavila se rukometom, aktivna je u udruzi IAESTE te jako voli putovanja. Omiljena vrsta učenja Anamariji je praksa. Također, iskustva s putovanja i sudjelovanja na aktivnostima, konferencijama, edukacijama posebice druženje sa strancima čimbenici su koje smatra da mladim ljudima otvaraju oči. Stvaraju se kontakti, nauče nove stvari i korisne informacije te se na taj način lakše usvajaju nove ideje. – „Ideja je najbitnija, krenite u razradu, nađite nešto drugačije da vas se lako primijeti. Ako je ideja drugačija i financijski održiva, uspjeh je zagarantiran. Ljudi se moraju malo više potruditi kako bi kasnije imali bolji život, nije teško i uz puno rada sve dolazi na svoje.“ – savjetovala je Anamarija mladim ljudima u svojoj okolini.
„Novac je nužno zlo i može riješiti puno problema ako znaš kako treba s njime!“
Savjeti trošenja novca koje bi Anamarija dala mladim ljudima su da se trebaju ponekad šokirati „luksuzom“ kako bi sebe učinili sretnim. Naravno, prioritetno je pokrivanje svih tekućih troškova koje imaju kao što su stan, režije, hrana, obrazovanje. S vremena na vrijeme dobro je samoga sebe počastiti nečim što voliš kako bi bio sretniji ili se barem na kratko putovanjem maknuo od svakodnevne rutine, priuštio sebi neku željenu stvar i slično.
Uspjeh Anamariji znači biti sretan. Kada čovjeka čine sretnim dragi ljudi koji ga okružuju i kada radi ono što ga čini sretnim to je nešto posebno. Osjećaj sreće za nju je ključ uspjeha, kada čovjek dosegne takav osjećaj, materijalne stvari su nebitne. Planovi za budućnost su joj proširiti poslovanje izvan Osijeka, a najsretnija bi bila kada bi uz postojeći, pokrenula i realizirala još dvije ili tri poslovne ideje.
I za kraj, Anamarija je savjetovala mladima da istražuju, sudjeluju na projektima, probaju što više stvari kako bi razbili predrasude, poslušaju iskustva drugih ljudi i što više se educiraju i usavršavaju. Zaključuje da svaka osoba najprije mora odlučiti dobro za samog sebe, a tek onda će biti bolje u društvu i doći će do promjena.
