Studiranje u inozemstvu - otkrivanje sebe i prilika za avanturu života

Andrea Jerković | 3 min | 20.04.2020

Prilike za mlade
Kulturiranje
Edukacije

Ivana Goričanec studentica je preddiplomskog studija sociologije na Kazanjskom federalnom sveučilištu, prednosti i nedostatke studiranja u Rusiji odlučila je podijeliti upravo s nama!

Kako si došla do odluke da studiraš u inozemstvu?

Oduvijek sam voljela putovati, upoznavati novu kulturu, tradicije i ljude. Svidio mi se način na koji sam se razvijala duhovno i osobno tijekom tih putovanja. Unatoč ljubavi prema putovanju, o studiranju u inozemstvu nisam razmišljala niti pričala s roditeljima ili prijateljima sve do četvrtog razreda gimnazije. Vjerujem da je četvrti razred teška godina za sve srednjoškolce. Pripreme za državnu maturu, posljednji ispiti, pitanja učitelja i rodbine gdje i što ćemo studirati. Upravo tada sam shvatila da želim nešto više, novi izazov. Samostalno sam pronašla blogove ljudi koji pišu o iskustvu studiranja u inozemstvu i fakultete u raznim državama koji daju tu mogućnost. Shvatila sam da je to ono što želim. Još jedan faktor koji je utjecao na odabir studiranja u inozemstvu je to što sam znala da želim studirati sociologiju, a humanitarna zanimanja u Hrvatskoj nisu toliko razvijena i cijenjena koliko u inozemstvu.

 

Zašto si izabrala baš Rusiju?

Kada sam se odlučila za studiranje u inozemstvu, tražila sam mogućnost studiranja na engleskom. Razmišljala sam o Engleskoj i Nizozemskoj. Na kraju, na moju odluku odabira države utjecalo je rodni jezik moje mame koji sam htjela naučiti. Studiranje u Rusiji omogućilo bi mi da istovremeno završim fakultet i komuniciram s izvornim govornicima tog jezika. Po mom mišljenju, to je super prilika za učenje i usavršavanje znanja stranog jezika.

 

FOTO: Iz osobne arhive


Koje razlike primjećuješ između hrvatskog i ruskog obrazovnog sustava?

Nikad nisam studirala u Hrvatskoj, od prve godine studiram u Rusiji. Tako da ne mogu točno napisati razlike između hrvatskog i ruskog obrazovnog sustava, ali u razgovoru s prijateljima dobila sam dojam da je studiranje u Rusiji lakše.

Preddiplomski studij u Rusiji traje četiri godine, na kraju svake godine se piše završni rad. Program studiranja u Rusiji je nekako bogatiji, u semestru polažeš više predmeta  (9 +/-2). Na kraju svake godine se prolazi praksa gdje student ima priliku pokazati i učvrstiti teoretsko znanje. Bez obzira na obaveze i odgovornost koju imam možda više u Rusiji nego da studiram u Hrvatskoj, čini mi se da je ovdje studiranje manje stresno. Po pričama kolega koji studiraju u Hrvatskoj mogu reći da su u Rusiji profesori otvoreniji, uvijek im se možeš obratiti za pomoć. Komunicirate preko e-maila i WhatsAppa. Također, seminari se održavaju na principu otvorene komunikacije s profesorima. Na svim seminarima, svi studenti pripremaju sve odgovore na sva pitanja ili se dijele međusobno. Ako želiš – odgovaraš . Ako ne želiš – ne odgovaraš. Nitko ne vrši nikakav pritisak na tebe. I tijekom semestar odgovaraš toliko puta koliko želiš. Naravno, tvoja aktivnost utječe na ocjenu koju dobiješ na kraju semestra.

Koliko znam iz razgovora s prijateljima koji studiraju u Hrvatskoj, odnos profesor između profesora i studenata je profesionalniji i hladniji. Na seminaru se odgovara jedanput i odgovor se ocjenjuje dovoljno strogo. Kolokviji se polažu u drugom formatu. Ne u formatu testa, odabirom točnog odgovora a,b,c,d ili kratkim odgovorom. Svi kolokviji i svi ispiti (pismeni dio) se odvijaju po istom principu. Vučeš dva listića, na svakom listiću po jedno pitanje i na prazan list papira pišeš puni odgovor. Jedno pitanje je uglavnom jedna tema. Koliko opširno i kvalitetno odgovoriš na pitanje, toliko bodova dobiješ.

Ne znam koliko se to prakticira u Hrvatskoj, u Rusiji puno profesora na kraju semestra traži bilježnicu s bilješkama na pregled.


Što bi istaknula kao određenu prednost studiranja u Hrvatskoj u odnosu na Rusiju iz razgovora sa svojim prijateljima?

Kao prednost studiranja u Hrvatskoj istaknula bih „iksicu“ s kojom  možeš pojesti solidan obrok za nekoliko kuna. U Rusiji toga nema. Ima menza gdje je jeftiniji obrok nego u restoranu, ali plaćaš punu cijenu. Kao student ne dobiješ nikakav popust. Također, kao student nemaš nikakva prava na popust za gradski prijevoz. Stipendija u Rusiji može značajno varirati zavisno od tvojih ocjena i položaja u društvu. Pravo na stipendiju od 25€ mjesečno imaju svi studenti koji nemaju niti jednu trojku. Ako jedan semestar imaš trojku, gubiš pravo na stipendiju. U Hrvatskoj je stipendija značajno veća, ali po pričama prijatelja, nije lako dobiti pravo na nju.

 

Što se financijske strane tiče, gdje ti se studiranje čini isplativije?

U Rusiji je niži standard života, plaće su manje, neke namirnice jeftinije. Ali sve ovisi od načina života i navika studenata. Netko mjesec dana može živjeti s 200€ a nekome je i 400€ premalo. Veliki plus studiranja u Rusiji je u tome da imaš veću mogućnost dobiti mjesto u studentskom domu nego u Hrvatskoj i na tome uštediš novac koji bi inače dao za najam stana. Studentskih domova je više, svaki fakultet ima svoj dom, a cijene se razlikuju od grada do grada. Naprimjer, u Kazanu je cijena 20€ mjesečno. Financijski se možeš prilagoditi prema svojim mogućnostima. Kao najveći trošak istaknula bi odlaske kući. Točnije, cijenu avionskih karata. Bez obzira u kojoj državi studiraš, ako se odlučuješ na studiranje u inozemstvu, moraš uvijek računati na to da je svaki odlazak kući kako bi proveo blagdane u krugu obitelji veliki trošak.

 

FOTO: Iz osobne arhive


Što bi istaknula kao najveću prednost studiranja u Rusiji?

Kao najveću prednost studiranja istaknula bih učenje i usavršavanje znanja ruskog jezika. Upoznavanje s bogatom poviješću ruskog naroda, kulture i običaja koji se razliku u svakoj republici. Također, u četiri godine studiranja primijetila sam da veliku pažnju posvećuju organizaciji raznih susreta mladih. Kao student možeš sudjelovati u različitim forumima, koji se provode u raznim gradovima Rusije, ili van Rusije (u drugim državama). Općenito, studenti u Rusiji su aktivniji. Organiziraju se razna natjecanja, otvaraju razne grupe – glazbene, dramske, stand up, sportske, plesne. Na početku svake studentske godine održava se koncert na kojem oni najbolji imaju priliku nastupati na glavnoj pozornici. To je lijepa prilika da pokažeš  svoj talent i nastaviš se razvijati se u tom smjeru.

 

Planiraš li se vratiti u Hrvatsku nakon završetka studija?

Bez obzira na to što poslije završetka preddiplomskog planiram upisati magistraturu, povratak u Hrvatsku ne planiram. Studiranje u Rusiji pomoglo mi je vidjeti svijet s drugog stajališta, ojačalo me kao osobu. Vidjela sam mogućnosti koje mi se pružaju studiranjem u inozemstvu i iskustvo koje dobiješ, ne samo u profesionalnom smislu.

 

Što bi poručila mladima koji razmišljaju o studiranju u inozemstvu?

Ako je čovjek otvoren, spreman na nove izazove, ili pak traži novi početak, želi se osamostaliti – neka ne razmišlja dva puta. Studiranje u inozemstvu savršen je izbor za one koji žele nova iskustva, emocije, nezaboravna sjećanja, upoznati ljude iz raznih krajeva svijeta i učiti jezik. Glavno je da nakon prve prepreke ne odustajete. Svaki početak je težak. S vremenom postaje lakše. Na kraju krajeva, uvijek se možete vratiti kući.

Andrea Jerković

U slobodno vrijeme piše, voli čitati, pjeva u crkvenom zboru i uživa u vožnjama biciklom uz more. Djeca i mladi su njena velika ljubav i u budućnosti se vidi u nekom društveno angažiranom radu u tom području. 

Pročitaj više:

"Vrati se kući" - knjiga koja će vas razočarati

Vrati se kući je primamljiva knjiga koja će mnoge čitatelje razočarati. Knjigu je napisala Lisa Scottoline i izdana je 2012. Knjiga se sastoji od loše napisanih dijaloga i loše karakterizacije likova s kojima se nećete povezati.  Roman se predstavlja kao jedna obiteljska priča, a više je napisan kao chick lit s elementima kriminalistike. 

Chatbot - Što su ti virtualni asistenti o kojima svi govore?

  U vremenu digitalizacije pojavljuju se mnogi alati koji pomažu pronalasku određenih informacija. Jedan od takvih alata je chatbot koji brzo, efikasno i jednostavno odgovara na postavljene upite.

Promišljanja u doba korone

Može li korona biti prilika za novi početak ili ćemo se vratiti starim navikama i putevima koja smo poznavali prije ove neočekivane, a već pomalo duge epizode? Takva i slična promišljanja pročitajte u članku.  

Što s mladima? – Utjecaj COVID-19 na mlade u Hrvatskoj

Svjetski savez mladih poziva sve zainteresirane mlade da se uključe u raspravu o budućnosti mladih u Hrvatskoj putem online okruglog stola Što s mladima? – Utjecaj COVID-19 na mlade u Hrvatskoj koji će se održati 3. lipnja 2020. s početkom u 18 sati putem Facebook stranice @WorldYouthAllianceHrvatska i putem YouTube kanala @Svjetski savez mladih Hrvatska. 

Žrtve obiteljskog nasilja u vrijeme koronavirus pandemije - gdje potražiti pomoć?

Kakvo je stanje nasilja u obitelji za vrijeme pandemije koronavirusa u Hrvatskoj i na koji način žrtve mogu potražiti pomoć? Na koji se način Hrvatska nosi s ovim gorućim društvenim problemom u ovoj izvanrednoj situaciji?

Hrvatska godinama živi od turizma, što možemo očekivati ove godine?

Pitate li se zašto je MMF u svojoj procjeni naveo Hrvatsku kao zemlju koja će imati najveći pad BDP-a u Europskoj uniji? Brojni ekonomisti godinama su upozoravali kako je udio turizma u BDP-u Hrvatske prevelik i kako se u tome kriju mnoge opasnosti.


Pogledaj još iz povezanih kategorija:

Kulturiranje