Već tradicionalna četvrta Ljetna škola bioetike i ljudskih prava službeno je otvorena i ove godine u Šibeniku. U ponedjeljak, 2. 8. 2021., više od 40 mladih pristiglo je u ovaj grad na obali Jadrana spremno za tjedan dana upijanja znanja priznatih domaćih stručnjaka i razvijanja novih poznanstava i prijateljstva.
Službeno otvorenje
Nakon registracije sudionika i zajedničkog ručka, organiziran je odlazak na službeno mjesto otvaranja – Tvrđavu Barone. Ondje se, u ugodnom ambijentu s prekrasnim pogledom na grad i okolicu, okupljenima obratilo predsjedništvo Svjetskog saveza mladih Hrvatska (dalje: SSMH): Ivana Grahovac (predsjednica), Fran Zvonimir Zgombić (potpredsjenik) i Luka Poslon (tajnik i voditelj projekta Ljetne škole bioetike i ljudskih prava). Projekt koji im leži na srcu i svake godine raste u okrilju SSMH ponosno su predstavili ovogodišnjim sudionicima kako bi dobili priliku steći znanja, razmijeniti mišljenja, argumentirati stavove i živjeti vrijednosti za koje se zalažu. Svoju riječ sudionicima su uputili i dožupanica Iris Ukić Kotarac te zamjenik gradonačelnika Danijel Mileta koji su podržali ovaj projekt.Ohrabrili su prisutne na neprestano postavljanje pravih pitanja i traganje za njihovim odgovorima, stvaranjem novih poznanstava i radu na sebi te iskorištavanje svih mogućnosti koje im se u životu pružaju.
Otvaranje je nastavljeno laganim tempom uz šetnju centrom grada i druženjem.
Drugi dan
Drugi je dan vrijeme bilo ispunjeno kvalitetnim predavanjima i druženjima. Sve je to bilo prilika za bolje međusobno upoznavanje sudionika.
O reproduktivnom mentalnom zdravlju govorila je Barbara Lovrić, mag. psych. Prikazavši istraživanja iz Hrvatske i svijeta pružila je pogled na problematiku važnosti bavljenja reproduktivnim mentalnim zdravljem. Poseban naglasak stavila je na značaj koju trudnoća ima za roditelje – i majku i oca podjednako. Razgraničila je područja postporođajne tuge i depresije te je istaknula kako privrženost i povezanost roditelja s djetetom te mentalno zdravlje majke može pozitivno, ali i negativno utjecati na njihovu daljnju međusobnu interakciju.
Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac osvrnula se na pravni aspekt prava na život i problematike pobačaja kao i na pravni aspekt priziva savjesti. Dok pravo na pobačaj nije definirano kao pravo ni u jednom pravno obvezujućem međunarodnom ugovoru, pravo na priziv savjesti postoji i u drugim zemljama. Uz navođenje jasnih ograničenja priziva savjesti u teoriji i praksi, postavila je pitanje kome je namijenjeno pravo na život i je li svatko od nas spreman obraniti ključne vrijednosti u društvu ili smo skloniji pribjeći stvaranju kompromisa.
Doc. dr. sc. Oliver Vasilj proveo nas je kroz početak života, embrionalni i fetalni razvoj čovjeka te tematiku priziva savjesti u medicini. Uz prvenstveno osobni pristup te dijeljenjem bogatog iskustva iz svakodnevnog rada s pacijenticama, naglasio je koliko i nove tehnologije mogu otvoriti nove poglede na poznate stvari, omogućujući i profesionalni i osobni razvoj i napredak. Također, kako velik dio njegova rada uključuje i brigu o trudnoćama s komplikacijama i otkrivenim fetalnim malformacijama, istaknuo je kako priziv savjesti u medicini često ovisi o raznim čimbenicima te naglasio kako i sama savjest može biti promjenjiva. S time je u vidu zaključio kako bi se liječnik morao suzdržati od nesigurnih predskazivanja budućnosti svome pacijentu već je potrebno pružiti one informacije koje mu omogućuju donošenje informirane odluke.
Zajedničko je vrijeme dodatno obogaćeno odlaskom na plažu u Brodarici te večernjim druženjem.
Dok iščekujete nastavak, atmosferu prvog aktivnog dana pogledajte u galeriji.
