Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine su demografske teme počele dobivati sve važnije značenje u medijima. Vladala je bojazan kako će se zbog otvaranja tržišta rada brojnih članica Europske unije za građane Republike Hrvatske pokrenuti masovna iseljavanja – što se i dogodilo. Od tada se često u medijima može pročitati kako je nakon ulaska u EU broj iseljenih iz Hrvatske veći od broja useljenih, ali i da je već 30-ak godina prirodna promjena promatrana na godišnjoj razini gotovo konstantno negativna jer je broj umrlih veći od broja rođenih. Za posljedicu je to ostavilo ukupnu depopulacija stanovništva Hrvatske koja se odrazila i na smanjenje broja učenika u školama. Kretanje broja učenika u školama je jedan od potencijalnih pokazatelja demografske budućnosti određenog područja. Broj učenika izravno ovisi o prirodnom kretanju stanovništva, točnije o rodnosti, ali ovisi i o prostornom kretanju stanovništva. Prostorno kretanje stanovništva u znatnoj mjeri utječe na promjene broja učenika u školama jer osim što se iseljava stanovništvo koje je u najvitalnijim dobnim skupinama što utječe na smanjenje rađanja, u posljednje vrijeme je zabilježen i trend iseljavanja cijelih obitelji. U ovom članku prikazat ćemo kretanje broja učenika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj od posljednjeg Popisa stanovništva, točnije od školske godine 2011./2012. do šk. god. 2019./2020., ali i metodama demografskih projekcija prikazati potencijalan broj učenika za 2025. i 2030. godinu.
Promjena broja učenika u osnovnim i srednjim školama
Promatra li se kretanje učenika u osnovnim školama od šk. god. 2011./2012. do šk. god. 2019./2020., uočljivo je drastično smanjenje broja učenika. U promatranom razdoblju od osam godina je došlo do smanjenja za čak 27.586 učenika ili za 8,1%. U istom promatranom razdoblju je broj učenika u srednjim školama manji za čak 37.530 učenika, odnosno za 20,4%. Republika Hrvatska je u osam promatranih godina ukupno izgubila (zbrojeno u osnovnim i srednjim školama) čak 65.116 učenika.
Najveći udio smanjenja učenika u osnovnim školama je zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje je broj učenika smanjen za čak 26,76%. Nadalje, slijede Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija u kojima je smanjen broj učenika za preko 24%. Ovi podaci ne čude jer se Istočna Hrvatska bori s brojnim, ne samo demografskim, već i društveno-gospodarskim izazovima, baš kao i Ličko-senjska županija koja je u osam godina izgubila preko 19% učenika. Središnja i Primorska Hrvatska su trenutno u nešto povoljnijoj situaciji u odnosu na Istočnu Hrvatsku, a jedine dvije jedinice regionalne samouprave koje bilježe porast učenika u osnovnim školama od šk. god. 2011./2012. do šk. god. 2019./2020. su Grad Zagreb i Istarska županija.
Promjena broja učenika u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj od 2011. do 2019. godine (u %)
Za razliku od promjene broja učenika u osnovnim školama gdje dvije jedinice regionalne samouprave bilježe porast broja učenika u promatranom razdoblju, niti jedna jedinica regionalne samouprave nema porast broja učenika u srednjim školama. Najveće smanjenje broja učenika u srednjim školama bilježe Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija. Istočna Hrvatska, kao što je i slučaj s promjenom broja učenika u osnovnim školama, i u srednjim školama ima najveći udio smanjenja učenika. Najmanje smanjenje broja učenika u srednjim školama zabilježeno je u županijama sjeverne Hrvatske, Gradu Zagrebu, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Promjena broja učenika u srednjim školama u Republici Hrvatskoj od 2011. do 2019. godine (u %)
Kretanje broja učenika u budućnosti
Predviđanje demografskog razvoja za budućnost važno je radi dobivanja određenih znanstvenih spoznaja, ali i za planiranje društveno-gospodarskog razvoja[1]. Kako bi se predvidio demografski razvoj za budućnost, izrađuju se projekcije koje su prikaz hipotetičnog broja i sastava stanovništva za određeno razdoblje, a one se temelje na pretpostavkama nastavka demografskih trendova iz prošlosti[2]. Važno je naglasiti kako ne postoji visoka sigurnost u određivanju budućih demografskih stanja, a ta sigurnost je manja kada se određuje buduće demografsko stanje na manjem području. U nastavku ćemo izračunati procjenu broja učenika u Republici Hrvatskoj za 2025. i 2030. godinu na temelju podataka o broju učenika od 2011. do 2019. godine ekstrapolacijom geometrijskom progresijom. Ekstrapolacija geometrijskom progresijom polazi od pretpostavke o stalnosti stope pada (ili rasta) u svakoj godini.
Ako se zadrži godišnja (geometrijska) stopa pada broja učenika u osnovnim školama iz razdoblja 2011.-2019., u Republici Hrvatskoj će 2025. godini biti 293.319 učenika u osnovnim školama, odnosno očekuje se 19.211 učenika manje u odnosu na 2019. godinu, a čak 46.797 učenika manje u odnosu na 2011. godinu. Nadalje, broj učenika osnovnim školama u 2030. godini će iznositi 278.215 što je smanjenje za 34.315 učenika u odnosu na 2019. godinu, odnosno može se očekivati 61.901 učenik manje u odnosu na 2011. godinu.
Istom metodom je izračunata i procjena broja učenika za srednje škole za 2025. i 2030. godinu. U slučaju zadržavanja godišnje stope pada kao u razdoblju 2011.-2019., u srednjim školama će 2025. godine biti 123.250 učenika. Smanjenje je to za 23.027 učenika u odnosu na 2019. godinu i za 60.557 učenika u odnosu na 2011. godinu. Broj učenika u srednjim školama u 2030. godini će iznositi 106.855, tj. bit će 39.422 učenika manje u odnosu na 2019. i 76.952 učenika manje u odnosu na 2011. godinu.
Prema navedenoj progresiji, 2025. godine će ukupno u Hrvatskoj biti 416.596 učenika, a to je za 107.354 učenika manje nego 2011. i za 42.238 učenika manje nego 2019. godine. U 2030. godini će biti ukupno 385.070 učenika, odnosno nestvarnih 138.853 učenika manje nego 2011. godine i 73.737 učenika manje nego u 2019. godine.
Što nam sve ove brojke govore i što iz njih možemo naučiti?
Hrvatska je u razdoblju od osam godina izgubila preko 65.000 učenika u osnovnim i srednjim školama što je odraz negativnih demografskih trendova koji su uvelike uzeli maha na gotovo čitavom teritoriju. Ulaskom u EU je povećan trend iseljavanja čitavih obitelji što dovodi do još snažnijeg smanjivanja učenika u školama. Zbog povećanog iseljavanja i sve manjeg broja rođenih je jasno kako će u budućnosti doći do još bržeg smanjenja broja učenika u našim osnovnim i srednjim školama. No i da se zadrže trenutne stope pada, u Republici Hrvatskoj će 2030. godine biti gotovo 139.000 učenika manje nego 2011. godine. Ako se nastave trenutni demografski trendovi, zasigurno će doći do smanjenja brojnih razrednih odjela, a opstanak brojnih škola će postati upitan.
[1] Friganović, M., 1990: Demogeografija: stanovništvo svijeta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
[2] Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb
