Svjetski savez mladih Hrvatska (dalje: SSMH) uključio se u javnu raspravu nacrta prijedloga Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030. godine (dalje: NRS 2030). NRS 2030 je “dugoročni i hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj koji služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske. Njome se određuju razvojni smjerovi i strateški ciljevi koji se detaljno razrađuju u kratkoročnim i srednjoročnim nacionalnim planovima i planovima razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.”, stoji na službenoj stranici NRS 2030.
Strateški pristup u planiranju razvoja Hrvatske od iznimne je važnosti, što je SSMH prepoznao. Budući da je 2020. godina obilježena nezapamćenom gospodarskom krizom, ostvarenje vizije Hrvatske kakvu želimo u 2030. godini bit će poseban izazov. U tom razdoblju posebno će biti ranjivi mladi i (mlade) obitelji. Stoga, s ciljem sprječavanja novog vala iseljavanja mladih, SSMH u svom komentaru posebnu pažnju usmjerava strateškom cilju „Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji“. Cijeli komentar donosimo u cijelosti:
Uvod
Svjetski savez mladih Hrvatska (dalje: SSMH) pozdravlja donošenje Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine (dalje: NRS 2030) kojoj na putu postizanja ciljeva i kreiranja Hrvatske kakvu želimo, u središtu treba biti čovjek. Navedeno implicira da je u ostvarenju vizije Hrvatske kakvu želimo u 2030. godini nužna demografska revitalizacija i provedba konkretnih demografskih mjera. Iz razvojnog smjera „Jačanje otpornosti na krize“ ove Strategije u kojemu je jedan od strateških ciljeva „Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji“, vidljivo je prepoznavanje demografskog razvoja kao preduvjeta društveno-gospodarskog razvoja Republike Hrvatske, što također pozdravljamo. Svjetski savez mladih Hrvatska smatra da je politička zajednica na nacionalnoj razini dužna štititi i njegovati obitelj, stoga pozdravljamo isticanje položaja obitelji kao strateškog cilja NRS 2030., što je ujedno u skladu s Ustavom Republike Hrvatske prema kojem je obitelj pod osobitom zaštitom države, kao i s Općom deklaracijom o pravima čovjeka prema kojoj je obitelj prirodna i temeljna jedinica društva.
Osvrt na Strateški cilj 6. „Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji”
Sadržaj teksta pod Strateškim ciljem 6. „Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji” vrlo općenito objašnjava izazove koje negativni demografski trendovi predstavljaju za politiku, društvo i gospodarstvo. Također, sadržaj ovog strateškog cilja koji je sveden na 3 stranice teksta ne odgovara stručnoj razini analitičke podloge Svjetske Banke u kojoj se iscrpno analizira obiteljska politika u Hrvatskoj i zemljama članicama EU. Ujedno, vidljiv je manjak terminološke preciznosti budući da se na str. 84. NRS 2030 navodi sljedeće: „Demografska politika s mjerama za podršku obiteljima, djeci i mladima nije izolirana od drugih politika. Njezini puni učinci i rezultati mogu se očekivati tek u sinergiji s drugim politikama, osobito djelotvornim gospodarskim politikama koje će stvoriti uvjete za brži i dugoročno održiv rast.
Zbog toga je opće poboljšanje kvalitete života i održiv gospodarski rast koji obiteljima pruža financijsku stabilnost i povjerenje u dostupnost budućih životnih prilika jedna od značajnijih demografskih mjera“. Iako je točno da je obiteljsku politiku nužno uskladiti s drugim javnim politikama i da je tek u sinergiji obiteljske politike s drugim javnim politikama moguć učinak na fertilitet (Čipin i Međimurec, 2017), ne možemo smatrati da je opće poboljšanje kvalitete života i održiv gospodarski rast jedna od značajnih demografskih mjera. Naime, opće poboljšanje kvalitete života i održiv gospodarski rast trebaju biti opći cilj svih javnih politika, dok demografske mjere trebaju biti precizno definirane i utemeljene na znanstvenim dokazima. Isto tako, precizno trebaju biti definirati rokovi, dinamika i redoslijed tih mjera, kao i realni ciljevi. Uzimanje ukupne stope fertiliteta od 1,8 kao ciljane vrijednosti za 2030. godinu zvuči neostvarivo i u vremenima izvan kriza, što potvrđuje tvrdnja na str. 84. NRS 2030: “Hrvatska je najveće stope fertiliteta u proteklom razdoblju imala u godinama povoljnih gospodarskih okolnosti, odnosno u godinama kada su očekivanja o budućim životnim i financijskim okolnostima bila pozitivna.”
Preciznije, Hrvatska je posljednji put toliku razinu ukupne stope fertiliteta imala 1988. (1,79) (Svjetska banka, 2019), to znači u uvjetima većeg ukupnog broja stanovništva i drugačijih političkih, društvenih i gospodarskih okolnosti. Kada govorimo o razdoblju recesije uzrokovane posljednjom gospodarskom krizom, službeni podaci Svjetske banke pokazuju da je ukupna stopa fertiliteta neprestano padala, i to sa 1,58 u 2009. godini te dosegnula najnižu vrijednost od 1,4 u 2015. godini (Svjetska banka, 2019). Iz navedenog zaključujemo da će se isti trendovi nastaviti u ovom desetljeću koje će biti obilježeno nezapamćenom krizom i zbog toga smatramo da ciljana vrijednost od 1,8 nije dostižna i da ju treba realnije odrediti (npr. na vrijednosti prije posljednje gospodarske krize). Prethodnu tvrdnju potkrjepljujemo činjenicama iz najnovijeg znanstvenog istraživanja koje potvrđuje da pad fertiliteta u razdoblju posljednje gospodarske krize nije zaobišao ni nordijske zemlje, zemlje s tradicijom socijalnih i obiteljskih politika, koje su korištene kao primjer u analitičkoj podlozi NRS 2030 (Comolli i dr., 2020). Primjerice, ukupna stopa fertiliteta u Švedskoj u razdoblju od 2009. do 2015. godine pala je s 1,94 na 1,85, a u Finskoj sa 1,86 na 1,65 (Svjetska banka, 2019). Na temelju navedenog smatramo da je potrebno preciznije definirati prioritete provedbe politika strateškog cilja „Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji“ kako bi se izgradilo političko, društveno i gospodarsko okruženje koje će u vremenu krize imati pozitivan učinak na demografski te posljedično društveno-gospodarski razvoj Hrvatske.
Poziv na djelovanje
Želimo Hrvatsku koja će ovu krizu iskoristiti za zaštitu (mladih) obitelji, prepoznavanje potreba mladih i pružanje prilika mladima. To se uklapa u opći cilj nacrta Nacionalnog programa za mlade: “stvaranje društvenih pretpostavki za razvoj potencijala mladih radi podizanja kvalitete njihovog života i njihove optimalne društvene integracije (Nacionalni program za mlade, 2020)“. Mladi će ispuniti svoj puni potencijal ako im se omoguće uvjeti za to. U takvim uvjetima, mladi će iskoristiti prilike i raditi kako bi Hrvatska postala onakva kakvu želimo. Dakle, položaj mladih, kao i položaj obitelji, usmjerit će budućnost Hrvatske, stoga afirmacija obitelji i mladih treba biti prioritet Vlade RH u ovom desetljeću. Ako Vlada RH do 2030. godine želi postići željeni učinak na fertilitet, potrebno je obiteljsku politiku uskladiti s ostalim javnim politikama (Čipin i Međimurec, 2017). Prema tome, Svjetski savez mladih Hrvatska smatra da je demografski razvoj temelj društveno-gospodarskog razvoja Republike Hrvatske i kvalitete života svih građana te ističe da se javne politike iz strateškog cilja „Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji“ moraju nadopunjavati javnim politikama iz ostalih strateških ciljeva, posebno „Konkurentno i inovativno gospodarstvo“, „Obrazovni i zaposleni ljudi“ i „Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima”. Svjetski savez mladih Hrvatska, stoga, kod donošenja NRS 2030 iznosi svoje prijedloge.
Prijedlozi
Za prioritetno područje “Ublažavanje negativnih demografskih trendova i izgradnja poticajnog okruženja za mlade i obitelj”, u okviru provedbe politika, predlažemo:
– Pokrenuti i provoditi ciklus javnih kampanja s ciljem stvaranja prijateljskog okruženja za obitelji, osobito obitelji s dvoje i više djece, te afirmacije obitelji u hrvatskom društvu. Također, potrebno je poticati udruge na takvo djelovanje. Kao primjer dobre prakse ističemo manifestaciju “Ljepota majčinstva”. Provedbom ciklusa kampanja upravljao bi Središnji državni ured za demografiju i mlade.
– Provoditi srednjoškolske i studentske edukacije (u školama i na fakultetima) u obliku radionica i predavanja s ciljem osvješćivanja posljedica demografskih izazova na tržište rada, gospodarstvo, zdravstvo i druge javne sustave te prostor među studentskom populacijom. Učenici i studenti će kroz edukaciju dobiti dublji uvid u učinke negativnih demografskih trendova i buduće izazove na tržištu rada te funkcioniranje javnih sustava, kako bi se istima mogli prilagodili i kako bi mogli doprinijeti razvoju budućih javnih politika. Provedbom edukacija upravljao bi Središnji državni ured za demografiju i mlade.
– Omogućiti i poticati profesionalno usmjeravanje učenika u završnim razredima osnovnih i srednjih škola s ciljem kvalitetnog profesionalnog odabira koji je na dobrobit osobe, obitelji, društva i gospodarstva. Budući društveno-gospodarski razvoj Republike Hrvatske ovisit će o ljudskom kapitalu, stalnom usavršavanju i cjeloživotnom učenju. Zbog toga je izrazito važno kod mladih prepoznati talente i usmjeriti ih prema ostvarenju svog punog potencijala. Provedbom profesionalnog usmjeravanja upravljalo bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
– U budućem stipendiranju učenika i studenata, osim kategorije izvrsnosti, socio-ekonomskog statusa i deficitarnosti pojedinog zanimanja, treba primijeniti kriterij indeksa razvijenosti, s ciljem isticanja važnosti ljudskog kapitala za razvoj sredina s nižim indeksom razvijenosti (potpomognutim područjima) i time pridonijeti postizanju ujednačenog regionalnog razvoja Hrvatske. Navedeno bi se moglo provesti u kontekstu promocije ostanka mladih u područjima pogođenima iseljavanjem, primjerice kroz nastavak projekta Slavonije, Baranje i Srijema čime bi se mijenjala negativna percepcija tog područja. Provedbom stipendiranja upravljalo bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU.
– Uspostaviti kvalitetan sustav provođenja stručnih praksi tijekom srednjoškolskog obrazovanja u strukovnim školama i poticati poslodavce na njihovo stipendiranje s ciljem povezivanja učenika s budućim poslodavcima. Također, uspostaviti kvalitetan sustav provođenja stručnih praksi na studijskim programima. Osobito je potrebno studentima završnih godina preddiplomskih i diplomskih studija omogućiti poticajno okruženje kako bi ocjenske radove izrađivali u uvjetima u kojima im se nudi prilika za zaposlenje s ciljem uspješne tranzicije i postizanja veće konkurentnosti na tržištu rada. Navedeno bi trebalo provoditi putem studentskih ugovora. Provedbom uspostavljanja kvalitete stručnih praksi upravljalo bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
– Poboljšati studentski standard s naglaskom na povećanje kapaciteta studentskog smještaja i njegove kvalitete, osobito u Gradu Zagrebu kao najvećem sveučilišnom gradu u Republici Hrvatskoj. Predlaže se uvođenje transportnog sustava kontrole prijava i odabira stanara sukladno predviđenim kriterijima iz natječaja. Provedbom poboljšanja studentskog standarda upravljalo bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Predlažemo da se u obzir uzme planiranje gradnje budućih studentskih domova po uzoru na Sloveniju, u okviru kojih će biti dostupna usluga dječjeg vrtića i koji će imati posebno opremljene paviljone za studente roditelje s ciljem omogućavanja redovitog studiranja roditeljima. U ostvarenju navedenog potrebna je suradnja različitih tijela državne uprave.
– Razvijati aktivne politike zapošljavanja za mlade s ciljem povećanja participacije mladih na tržištu rada, olakšavanja njihovog osamostaljenja, planiranja obitelji te poboljšanja ukupne kvalitete njihovog života. Izrazito je potrebno poboljšati uvjete rada mladih s naglaskom na sigurnije uvjete na tržištu rada, fleksibilnost radnog vremena, rad na daljinu i radno vrijeme u uvjetima krize uzrokovane COVID-19 pandemijom, osobito u ruralnim područjima. Mladi su jedna od najranjivijih društvenih skupina, ponajviše u uvjetima krize, te su u potrazi za boljim prilikama spremni odseliti u inozemstvo. Provedbom razvijanja aktivnih politika zapošljavanja za mlade upravljalo bi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
– Donijeti Strategiju stambene politike Republike Hrvatske kojom će se regulirati sustav stambenog zbrinjavanja. Cijena i kvaliteta nekretnina trebale bi biti prihvatljive mladima i mladim obiteljima koji su posebno ranjiva skupina u vremenima krize. Poznato je da je nepostojanje adekvatnog stambenog prostora jedan od ključnih čimbenika odgađanja planiranja obitelji kod mladih. Osobito je potrebno kreirati odgovarajući model najma nekretnina za mlade te mlade obitelji, kao i odgovarajući model definiranja odnosa najmodavca i najmoprimca. Cilj donošenja Strategije jest omogućavanje kvalitetnog stambenog zbrinjavanja mladih kao prioriteta Vlade Republike Hrvatske.
– Povećati razinu subvencije stambenih kredita u okviru postojećeg Zakona o subvencioniranju stambenih kredita za sva potpomognuta područja s ciljem poticanja mladih na ostanak i omogućavanje doseljavanja stanovništva u potpomognuta područja, što bi doprinijelo ujednačavanju regionalnog razvoja Hrvatske. U tim se područjima preporučuje dodatno produžiti mogućnost subvencioniranja stambenih kredita za treće i svako iduće rođeno dijete s ciljem ostvarenja ciljane vrijednosti ukupne stope fertiliteta do 2030. godine. Provedbom subvencioniranja stambenih kredita upravlja Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
– Prilagoditi funkcije srednjih i manjih gradova prema njihovim kapacitetima kako bi se omogućila funkcionalna održivost prostora. Cilj toga jest poboljšanje kvalitete života stanovništva tih i okolnih ruralnih područja kako bi se spriječilo daljnje iseljavanje, a potaknulo useljavanje u navedena područja. Preporučuje se ne ukidati osnovne funkcije (npr. dom zdravlja, pošta) u središnjim naseljima nižeg stupnja centraliteta koja za njih imaju kapacitete kako bi se umanjilo iseljavanje prema regionalnim središtima, glavnom gradu i inozemstvu te stvorili preduvjeti za povratak i doseljavanja u ta područja. Preporučujemo posebno ulagati u osnovnu infrastrukturu u ruralnim područjima u kojima nedostaju društveni i gospodarski sadržaji za mlade. Osobito je važno unaprijediti prometnu i internetsku infrastrukturu s ciljem osiguravanja veće mobilnosti mladog i ukupnog stanovništva te stvaranja uvjeta za rad na daljinu u slabije razvijenim područjima. Navedeno će poboljšati kvalitetu života lokalnog stanovništva, potaknuti ih na ostanak u tom području i osigurati funkcionalnu održivost prostora. Prilika za daljnja ulaganja u infrastrukturu ostvariva je kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem te najavljenih budućih projekata za područje Dalmatinske zagore, Like, Banovine, Gorskog Kotara i ostalih područja. U ostvarenju navedenog potrebna je suradnja različitih tijela državne uprave.
Za prioritetno područje “Jačanje povezanosti s Hrvatima izvan Hrvatske i povratak hrvatskog iseljeništva” u okviru provedbe politika predlažemo:
– Uspostaviti program povratka iseljenog stanovništva i javne kampanje po uzoru na primjer Španjolske (Return to Spain) s ciljem povratka španjolskih iseljenika i njihove integracije u društvo i tržište rada. Slične je prakseosobito potrebno uspostaviti u vremenu kriza poput pandemije COVID-19. Pitanje povratka hrvatskog iseljeništva sastavni je dio unutarnje i vanjske politike Republike Hrvatske. U ostvarenju navedenog potrebna je suradnja različitih tijela državne uprave.
Za oba prioritetna područja u provedbi politika predlažemo sljedeće:
– Poticati provedbu znanstvenih istraživanja iz područja demografije koja će se baviti učincima postojećih javnih politika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem donošenja boljih i učinkovitijih javnih politika u budućnosti. Preporučuje se korištenje dosadašnjih iskustava tijela državne uprave zaduženog za ispitivanje učinaka javnih politika u evaluaciji Zakona o subvencioniranju stambenih kredita, odnosno primjena kvalitativnih i kvantitativnih metoda istraživanja među građanima koji su korisnici subvencije s ciljem poboljšanja tog Zakona na dobrobit građana, osobito mladih.
– Pozdravljamo namjeru uspostavljanja registra stanovništva kakav imaju druge europske zemlje i predlažemo unaprjeđenje sustava dostupnosti javnih podataka Državnog zavoda za statistiku s Popisom stanovništva, kućanstava i stanova 2021., što će doprinijeti kvaliteti znanstvenih i stručnih istraživanja te uspostavljanju boljih javnih politika. Predlažemo i objedinjenje podataka drugih javnih tijela s podacima Državne geodetske uprave s ciljem kontinuiranog prikupljanja, obrađivanja, praćenja i objavljivanja podataka o demografskom razvoju na svim prostornim razinama (po uzoru na GeoPortal Zagrebačke infrastrukture prostornih podataka).
– U konačnici, predlažemo pokretanje ciklusa nacionalnih konferencija tijekom razdoblja 2021. – 2030. na temu demografskih izazova. Nacionalna konferencija trebala bi se održati svake godine počevši od 2021. Na konferencijama bi sudjelovali predstavnici svih razina vlasti, znanstvene zajednice, gospodarstva i udruga iz Hrvatske i udruga iseljenih Hrvata s ciljem razvijanja dijaloga o demografskim izazovima, evaluacije dosadašnjeg djelovanja i planiranja budućeg djelovanja Republike Hrvatske u strateški važnom području. Provedbom konferencija upravljao bi Središnji državni ured za demografiju i mlade.
Svjetski savez mladih Hrvatska
____________________________________________________________________________________________________________________________
Literatura i izvori:
Comolli, C.L., Neyer, G., Andersson, G. i dr., 2020: Beyond the Economic Gaze: Childbearing During and After Recessions in the Nordic Countries. Eur J Population, https://doi.org/10.1007/s10680-020-09570-0 (7.12.2020.)
Čipin, I., Međimurec, P., 2017: Fertilitet i obiteljska politika u Hrvatskoj, Političke analize, 8 (31), str. 3-9 (7.12.2020.).
Nacrt Nacionalnog programa za mlade za razdoblje 2020.-2024., Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, 2020, https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=13290 (7.12.2020.)
Svjetska banka, 2019, https://data.worldbank.org/ (7.12.2020.)
