Nasilje u pandemiji korone
Diljem svijeta upozorava se na mjere kretanja i preporuke za ostajanjem u domu kako bi se olakšala borba protiv pandemije koronavirusa. Međutim, upravo je dom, kako je to pokazala UN-ova studija, najopasnije mjesto za žene diljem svijeta i ne pruža svima sigurnost.
U ovim posebnim okolnostima izolacije i ograničenja kretanja i života, i dalje će, kao i do sada, a možda čak i u većoj mjeri zbog specifičnih uvjeta, dolaziti do svih oblika rodno utemeljenog nasilja, odnosno nasilja prema ženama i nasilja u obitelji koje predstavlja veliki društveni problem.
Sustav koji bi žene trebao štititi od nasilja neučinkovit je i bez dodatnih opterećenja koje na njega postavlja izvanredna situacija borbe protiv pandemije koronavirusa.
Prijave i stvarno stanje
Dok policija tvrdi da od početka ožujka, kada je došlo do obustave raznih događanja i okupljanja, nema porasta broja prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji, nevladine udruge koje se bave zaštitom ženskih ljudskih prava tvrde drugačije.
Zatvorenost unutar četiri zida sa zlostavljačem može utjecati na broj prijava. Postoji vjerojatnost da je zlostavljanima onemogućeno traženje pomoći i sukladno tome je smanjen broj poziva i prijava nasilja. To nije ništa čudno i problem predstavlja činjenica da su žrtve zatvorene u svom domu sa zlostavljačem 24 sata dnevno i zbog toga im je onemogućeno zvanje i traženje pomoći. Zbog izvanredne situacije došlo je do ‘zatišja’ s obzirom da smo svi pod istim pritiskom i strahom za zdravlje i obitelj te se očekuje ekspanzija poziva kad se ova situacija malo smiri.
Koje su mogućnosti žrtvama nasilja?
Sudeći prema riječima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Republika Hrvatska nije uvela nikakve dodatne mjere. Zbog mogućih narušenih obiteljskih ili partnerskih odnosa, boravak u istom prostoru sa zlostavljačem za žrtve nasilja u obitelji predstavlja povećan rizik za pojavu nasilja u obitelji. Nadležno Ministarstvo izdalo je priopćenje koje donosi osnovne savjete i smjernice o tome kako pomoći sebi ili drugima u takvoj situaciji.
Najvažnije je znati sljedeće:
– u situacijama rizika za sigurnost i život odmah zovite 112 i/ili policiju
– pratite znakove ponašanja nasilnika koji mogu dovesti do eskalacije sukoba
– napravite krizni plan koji uključuje kontakte susjeda, obitelji i drugih bliskih osoba
– dogovorite s članovima obitelji ili drugim bliskim osobama „sigurnu riječ“ kojom biste upozorili da ste u opasnosti
– spremite torbu s osnovnim stvarima, mobitel i dokumente u slučaju nužnosti bijega iz prostora
Apeliramo na žrtve nasilja u obitelji da se ne ustručavaju potražiti pomoć, a sve one koji svjedoče nasilju ili sumnjaju na nasilje (npr. susjedi), pozivamo da svojom reakcijom zaštite žrtve bilo da obavijeste policiju, centar za socijalnu skrb i prijave nasilje. Nasilje se može prijaviti i putem on-line aplikacije Red Button.
Svi podaci o savjetovalištima i skloništima za žrtve nasilja dostupni su na web stranici Ministarstva u Adresaru ustanova, organizacija i ostalih institucija koje pružaju pomoć, podršku i zaštitu žrtvama nasilja u obitelji. Tamo ćete pronaći brojeve telefona, e-mail adrese savjetovališta i skloništa, vrijeme dostupnosti SOS telefona, način ostvarivanja smještaja i druge potrebne informacije. Važno je istaknuti i postojanje 24-satnog dežurstva svih 7 dana u tjednu dostupnog na SOS telefonima u Hrvatskoj na kojima žrtve u svakom trenutku mogu dobiti potrebnu savjetodavnu pomoć.
Trenutna pandemija stavlja cijelo čovječanstvo na kušnju. Moramo, što je više moguće, biti solidarni jedni prema drugima. Sve koji sumnjaju da netko u njihovoj obitelji, susjedstvu ili krugu prijatelja trpi zlostavljanje, pozivam da nazovu policiju ili lokalnu službu za pomoć kako bismo pomogli onima koji možda to ne mogu sami.