Američki predsjednički izbori- Festival demokracije ili demokratska farsa?

Kada se spomene riječ izbori običan  čovjek na prvu bi rekao:“ Nećeš ti velikog spektakla. Dođeš na izborno mjesto, glasaš, odeš doma i naposljetku čekaš zatvaranje birališta i proglašenje izbornog pobjednika.“ Iako se većina izbora odvija po prethodno navedenom scenariju postoje iznimke koje poprilično odudaraju od ovog pravila. Biti iznimka od pravila u ovome je slučaju poprilično zeznuta stvar. U istinitost ove tvrdnje nedavno su se na vlastitom primjeru uvjerili glasači iz SAD-a.

Treba napomenuti kako izbori u Americi nisu samo obični izbori. Američki predsjednik nije samo predsjednik Amerike, već i neformalni lider cijelog zapadnog svijeta. Zbog toga razloga američke izbore prati i detaljno analizira gotovo cijela zemaljska kugle, a  na radost novinara ove godine imalo se što analizirati.

Prije samo pola godine činilo se kako je Trumpov reizbor sigurna stvar. Ekonomija je dobro funkcionirala, nezaposlenost je bila na niskoj razini, burze su dobro poslovale i činilo se kako sve idealno funkcionira. Trump se u svojemu stilu hvalio kako je njegova politika stvorila najbolju ekonomiju u povijesti SAD-a. Budući da je trenutna ekonomija najbolja onda je logično zaključiti da je i trenutni predsjednik bolji od svih svojih prethodnika na predsjedničkoj dužnosti. Trump je u predsjedničku utrku ušao sa sloganom „Keep America Great“ što bi značilo da treba nastaviti s još četiri godine najbolje politike najboljeg predsjednika u povijesti SAD-a.

 I onda se dogodio koronavirus. Zbog prisilnog zatvaranja i gašenja ekonomije SAD su pale u dotada gotovo nezapamćenu recesiju. U tjednima zaključavanja (popularnog lockdowna) BDP je pao između trideset i četrdeset posto, a Trumpova priča o nezapamćenom blagostanju koje ostavlja iza sebe raspala se kao kula od karata. Ne gubeći na vremenu Trump je za ovaj problem optužio Kinu (zemlju iz koje je koronavirus i potekao), a sam virus počeo nazivati kineskim virusom i kineskom kugom. Pitanje je koliko je ovo korektno budući da bi po toj logici Španjolsku gripu mogli nazvati američkim virusom, a AIDS povezati s crnom i homoseksualnom zajednicom među kojima je virus najviše raširen. No to je već tema za neki drugi tekst.

Da se Trump nalazi u problemima, te da i sam osjeća kako mu stvari izmiču izvan kontrole, postalo je jasno kada je usred predsjedničke kampanje izbacio slogan „Keep  America Great“ i vratio se starom MEGA sloganu (Make America Great Again). Osobi kao što je Trump ovakav oblik povlačenja sigurno nije bilo lagano učiniti. Priznati kako nakon četiri godine vladanja u Americi trenutno ništa nije „great“ (izvrsno) i kako se ne može pohvaliti svojim dobrim ekonomskim pokazateljima za Trumpa je veliki problem. Nakon ovakvog ekonomskog debakla pred same izbore mnogi bi pali u apatiju i unaprijed se predali. No takvo nešto nije se dogodilo Donaldu Trumpu te je sa snažnom kampanjom i velikim brojem javnih skupova pokušavao dodatno mobilizirati svoje biračko tijelo. Budući da je Trump najveći showman među političarima nitko ga nije mogao unaprijed otpisati, a njegu kampanju koja se sastojala od velikog broja javnih skupova proglasiti gubitničkom strategijom.

Iako je običaj da se pred izbore održe tri debate ove godine, zbog Trumpove zaraze korona virusom, održane su samo dvije. U najavi tih debata mnogi analitičari, pogotovo oni skloniji republikancima  najavljivali su Bidenov debakl. Donald Trump kao netko tko ne mari za politički korektan govor (pojam od kojega se mnogim Amerikancima diže kosa na glavi) svojega protivnika posprdno je nazvao Sleepy Joe. Ovim nadimkom želio je istaknuti Bidenovu psiho-fizičku nespremnost za obnašanje predsjedničke dužnosti te upozoriti na njegovu poodmaklu demenciju.

Čvrstih dokaze za ovakve Trumpove tvrdnje nema, ali analiza pojedinih Bidenovih javnih nastupa u najmanju ruku pokazuje da je Biden pospan i poprilično dekoncentriran. Imajući sve to na umu na debatama se očekivao Trumpov  trijumf te Bidenov potpuni raspad koji bi uživo pred kamerama dokazao kako on jednostavno nije mentalno stabilan za predsjedničku dužnost. No ovakav scenarij se nije dogodio. Trump jest bio bolji na debatama i par puta je ispreskakao Bidena, no predviđanja o srazu dominantnog Trumpa sa senilnim i dementnim starcem nisu se ostvarila. Trump je bolji govornik i odnio je pobjedu u debatama, ali Biden je napravio bitnu stvar jer je pokazao kako može razumno i prisebno više sati raspravljati na najvišem političkom nivou.

U izbornu noć Trump je ušao s osjetnim zaostatkom za protukandidatom Bidenom te se po procjenama  anketa činio kako Biden sa sigurnošću pobjeđuje. Najavljeni „Blue Wave“ (plavi val) trebao se dogoditi i potvrditi uvjerljivu i jasnu pobjedu demokrata.

A onda se dogodio veliki šok. Ankete su i ovoga puta napravile nevjerojatnu pogrešku. Ogromna prednost koja je išla u korist Bidena pokazala se potpuno nerealnom. Ankete koje su Bidenu davale i dvoznamenkastu prednost u glasovima pokazale su se potpuno pogrešnim. Ne samo da se nije dogodio plavi val koji su demokrati najavljivali nego je Trump imao pobjedu nadohvat ruke. Na Floridi je tijesno pobijedio nakon čega su mnogi pomislili kako se Trumpu otvorila velika šansa za osvajanje novoga mandata. Dodatna potvrdu toj tezi dolazila je nakon prebrojavanja glasova u ključnim državama koje je Trump trebao osvojiti kako bi osigurao dovoljan broj elektorskih glasova.

Potaknuti takvim rezultatima Trump je čestitao svojim biračima na podršci i proglasio izbornu pobjedu. Iz demokratskog tabora gotovo se ništa tu noć nije moglo čuti, a liberalni mediji koji su naklonjeni demokratima uz vidnu dozu apatije poručivali su kako još ništa nije sasvim izgubljeno. Na Trumpovo proglašenje zborne pobijede Joe Biden nije izašao pred kamere kako bi čestitao Trumpu i priznao poraz, sugerirajući kako Trump trči pred rudo i kako stvar još uvijek nije završena. U ranim jutarnjim satima po europskom vremenu sve kladionice prognozirale su gotovo sigurnu Trumpovu pobjedu uz samo minimalne teoretske šanse da može doći do preokreta.

No dolaskom poštanskih glasova dogodio se neočekivani preokret – Trumpova se prednost počela sve više topiti da bi na kraju izgubio prednost u gotovo svim državama koje su potrebne za osiguravanje dovoljnog broja delegata i pobjedu na izborima. Trump je i prije izbora najavljivao kako njegovu pobjedu može spriječiti samo izborna krađa neviđenih razmjera koja će se dogoditi putem pošte. Upravo je zato i poručivao kako neće priznati poraz na izborima ako do njega dođe zbog makinacije glasovima.

Ovdje treba biti pošten i istaknuti kako je i Hillary Clinton  javno savjetovala Bidenu da ni pod koju cijenu ne priznaje eventualan poraz u izbornoj noći te da obavezno pričeka dok ne stignu i budu prebrojani svi glasovi poslani poštom. Tako su u izbornoj noći dopisni glasovi postali predmetom spora.

Ako pitate Donalda Trumpa i njegove pristaše izborna krađa je očigledna. Navodi se kako je razlog demokratske šutnje u izbornoj noći taj što su spremali veliku izbornu krađu. Republikanci navode kako su demokrati imali u rezervi ogroman broj nelegalnih glasačkih listića koje su nakon prvih izbornih anketa samo ubacili u sustav kako bi odnijeli pobjedu tamo gdje je Biden bio u zaostatku.

Kada sagledamo neke druge činjenice stvari postaju još zanimljivije. Republikanci tvrde kako su na izborima  u pojedinim okruzima  u Wisconsinu, Michiganu i Pennsylvaniji, glasovi pristigli poštom bili gotovo 100% za Bidena. Ako uzmemo u obzir da je Trump pozvao svoje birače da glasaju uživo, navodeći kako pošta sprema veliku izbornu prevaru, Bidenova prednost u dopisnim glasovima nije iznenađujuća. Ono što pomalo iznenađuje jest omjer te prednosti koji se nekim okruzima kreće debelo iznad 90%.

Problem se pojavio i kod softvera koji broji glasove. Tako je Trump nedavno na Twitteru napisao kako je “ 2,7 milijuna njegovih glasova na  nacionalnoj razini jednostavno nestalo“. Trump također tvrdi kako je samo u Pennsylvaniji 221.000 glasova elektroničkim putem oduzeto njemu i pridodano Bidenu.

Sumnje u regularnost izbora porasle su kada se saznalo da su na nekim izbornim mjestima glasali davno preminuli ljudi. Republikanci su dignuli veliku galamu i oko priče o svojim promatračima kojima nije bio dozvoljen pristup pojedinim biračkim mjestima u vrijeme brojanja glasova. Na sve ove optužbe, koje nisu nimalo bezazlene demokrati su odmahnuli rukom i savjetovali Trumpu kako treba prihvatiti izborne rezultate i priznati poraz.

Dodatna zanimljivost nalazi se u činjenici da je Trump na ovim izborim dobio gotovo deset milijuna glasova više nego na prošlim izborima. Ovo pokazuje da Trump i njegova politika nisu izgubili podršku među američkim biračima, štoviše ta podrška osjetno je i povećana. No ovakva podrška nije bila dovoljna budući da je izlaznost na ovim izborima bila rekordna te su Amerikanci Bidenu dali više glasova nego i jednom demokratskom kandidatu u povijesti predsjedničkih izbora.

Je li do krađe uistinu došlo teško je sada sa sigurnošću utvrditi. Možemo reći kako postoje snažne indicije da su se određeni propusti dogodili, ali još uvijek nije jasno jesu li oni utjecali na rezultate izbora. Trump je pokrenuo pravne mehanizme kako bi utvrdio propuste i najavio borbu do kraja. U trenutcima kada pišem ovaj tekst konačni rezultati tih pravnih procesa još uvijek nisu poznati.

Ovo što se događa u Americi iznimno je opasna situacija. Društvo je duboko podijeljeno i nije izgledno da će posvađane strane tako brzo izaći iz rovova u koje su se ukopale. Da situacija bude još i gora pojmovi kao što su građanski nemiri pa čak i građanski rat sve se češće i glasnije spominju.

Preludij u ovakvu situaciju imali smo i pred same izbore kada su na ulicama američkih gradova marširali prosvjednici iz skupina kao što su Black Lives Matter i Antifa. Ti prosvjedi bili su iznimno nasilni i slali su jasnu poruku kako se njihov pun intenzitet može očekivati tek ako Trump ponovno pobijedi na izborima.

S druge strane Trump ima veliku podršku među stanovništvom iz unutrašnjosti SAD-a koje se  već duže vremena osjeća kao da je zaboravljeno i poniženo. Za njih je Trump  simbol nade, a tu nadu dobar dio Amerikanaca nije spreman samo tako pustiti.  Trump također najavljuje kako se neće povući i priznati poraz te tako razriješiti dvojbu oko izbora novog predsjednik Amerike. Iz krugova bliskih Trumpu može se čuti kako demokrati njega nikada nisu priznali za legitimnog predsjednika i kako su ga godinama politički zlostavljali s pričom o ruskom utjecaju na izbore i Putinovoj podršci Trumpu.

Situacija je u ovom trenutcima poprilično neizvjesna s mogućnošću da stvar u narednim tjednima dodatno eskalira. Kako će se stvar razriješiti za sada je nejasno, ali jedna stvar već je sada svima jasna. SAD nakon ovoga niti jednoj zemlji na svijetu neće imati pravo dijeliti packe i nazvati njezine izbore nelegalnima.