U članku 61. Ustava Republike Hrvatske navodi se da je obitelj pod osobitom zaštitom države, a u sljedećem članku napominje se da država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Upravo posebnu pažnju u ovim odredbama treba usmjeriti na dio koji se odnosi na zaštitu materinstva. Važnost zaštite materinstva, odnosno trudnica, rodilja i dojilja jedno je od interesnih područja Republike Hrvatske, a spominje se i u drugim pravnim propisima kojim se uređuju pitanja u području obitelji i roditeljstva.
Kako bi se zaštitilo pitanje materinstva, u Hrvatskoj postoji niz prava predviđenih propisima. Jedno od tih prava su rodiljni i roditeljski dopusti koji se mogu koristiti u obliku novčanih te vremenskih potpora. Korisnici tih prava u Hrvatskoj većinom su žene, dok su muškarci značajno rjeđe uključeni u tom dijelu, što pokazuje domaća i europska službena statistika. Usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života u današnjem društvu veliki je izazov, pa je zato nužno da se uloge muškaraca i žena, koji su se odlučili na zasnivanje obitelji, što je više moguće uravnoteže. Kako bi se postigla ta ravnoteža, potrebno je poticati muškarce da češće koriste rodiljne i roditeljske dopuste.
Što kažu istraživanja?
Hrvatska pripada zemljama u Europi koje (još) nemaju dovoljno razvijene javne politike prema pitanju korištenja dopusta za muškarce u vrijeme rođenja djeteta, dok majka istovremeno koristi rodiljni dopust. Postoje brojni primjeri dobre prakse, a jedan je od ponajboljih onaj iz susjedne Slovenije koja je očev dopust postupno povećavala do 4 tjedna, uz gotovo potpunu naknadu plaće.
U jednom novijem istraživanju pokazalo se kako je čak 80 % ispitanika upoznato s postojanjem roditeljskog dopusta za očeve, dok ih petina priznaje da nema informaciju (1). Također, utvrđeno je kako su muškarci manje upoznati sa Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama u odnosu na žene (1). Isto tako, zanimljivo je da su u roditeljski dopust za očeve najviše upućeni ispitanici s visokom stručnom spremom – njih 84 % zna za zakonske regulative roditeljskog dopusta za očeve (1).
Po pitanju visine naknade za roditeljski dopust za očeve vlada poprilično neznanje – čak 77 % ispitanika priznaje da ne zna koliko iznosi naknada (1). Tek malo više od petine ispitanika (23 %) točno je informirana o iznosu te vrste naknade i veliki ih broj u svojim komentarima navodi maksimalni iznos naknade od 2660 kuna (1). Ispitanici smatraju da je najveća prednost odlaska muškarca na roditeljski dopust povezivanje s djetetom, zatim financijska isplativost ako partnerica zarađuje više te odmor od posla (1). Po pitanju najveće prednosti, povezivanja s djetetom, muškarci i žene su složni, no njihovi stavovi razilaze se po pitanju financijske isplativosti kao prednosti odlaska na roditeljski dopust – 67 % žena navodi tu stavku kao prednost, dok je istog mišljenja 49 % muškaraca (1).
Kao najveći motiv za odlazak na roditeljski dopust većina muškaraca navodi želju za provođenjem vremena s djetetom, zatim financijska isplativost, želja da izađu svojoj partnerici u susret jer se ona nalazi u nezgodnijem poslovnom položaju te odmor od posla (1). No, kao i sve, roditeljski dopust za očeve ima i svoje negativne strane. Prema mišljenju ispitanika, najveće su mane korištenja ovih prava financijska neisplativost, degradacija pri povratku na posao, zastoj u karijeri i negativne reakcije okoline, prestanak dojenja djeteta te gubitak muškosti (1). Skoro polovica ispitanika smatra da bi poslodavac negativno reagirao na zahtjev oca za korištenje roditeljskog dopusta (1). Zanimljiv je podatak da se negativnih reakcija poslodavca najviše pribojavaju visokoobrazovani muškarci – čak 59 % muškaraca s visokom stručnom spremom navodi da bi poslodavac negativno reagirao na roditeljski dopust za očeve (1). Također, muškarce u većoj mjeri brine poslodavčeva reakcija, nego što je to slučaj kod žena (1).
S obzirom na to da u Hrvatskoj roditeljski dopust za očeve koristi tek iznimno mali broj muškaraca, iznenađujuće je što čak 61 % ispitanika navodi da poznaje muškarca koji se odlučio za roditeljski dopust (1). Skoro sve žene, njih 96 %, podržale bi kolegu koji bi odlučio otići na roditeljski dopust, a tek 4 % ih je navelo da ne zna kako bi postupilo (1). Muški ispitanici također podržavaju roditeljski dopust za očeve – njih čak 82 % podržava tu opciju i koristili bi i sami roditeljski dopust, kao i 13 % onih koji također podržavaju, no ne bi ga koristili, dok svega 3 % muškaraca nije razmišljalo o toj opciji, a 2 % ih priznaje da ne podržava roditeljski dopust za očeve (1).
Skoro polovica muškaraca prvo je potaknula razgovor s partnericom o mogućnosti odlaska na roditeljski dopust, njih 27 % nije otvorilo tu temu, dok četvrtina muškaraca nije razmišljala o roditeljskom dopustu (1). Više od polovica žena (54 %) inicirale su razgovor sa svojim partnerima o mogućnosti njihovog odlaska na roditeljski dopust, pri čemu su partneri podržali tu ideju, a o tome sa svojim partnerom nije razgovaralo 38 % žena, dok ih je 8 % razgovaralo, no partner nije bio sklon toj ideji (1). Rezultati istraživanja pokazuju da su partneri žena s visokom stručnom spremom skloniji mogućnosti odlaska na roditeljski dopust za očeve u odnosu na partnere žena nižeg stupnja obrazovanja (1).
Kako potaknuti muškarce na korištenje dopusta?
Kako bi se muškarce u Hrvatskoj potaknulo na veće korištenje dopusta, dobro je imati na umu neke od rezultata prethodno spomenutog istraživanja, s posebnim naglaskom na nedostatke što su ih navodili muškarci u slučaju korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta, kao što su financijska neisplativost, degradacija pri povratku na posao, zastoj u karijeri te negativne reakcije okoline, prestanak dojenja djeteta te gubitak muškosti.
Prema rezultatima ovog istraživanja, pokazalo se kako muškarcima u slučaju mogućnosti korištenja dopusta najveći nedostatak upravo predstavlja financijska neisplativost. U tom kontekstu treba spomenuti nedavno najavljen prijedlog novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, čime se domaće zakonodavstvo usklađuje s Direktivom 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU. Tom se Direktivom predlaže da se trenutna visina roditeljske naknade tijekom drugih šest mjeseci dopusta, koja iznosi najviše 5654,20 kuna, izjednači s punom plaćom zaposlenog ili samozaposlenog roditelja koji koristi dopust (2). Ta bi izmjena vrlo moguće motivirala muškarce da češće koriste taj dopust, s obzirom na to da im najveći nedostatak korištenja dopusta upravo predstavlja njegova financijska neisplativost. Zanimljiva je novost i uvođenje obveznog očinskog dopusta. Time se uvodi potpuno novo pravo koje nije postojalo u hrvatskom pravnom sustavu, a to je očinski dopust. Očinski dopust omogućit će zaposlenim i samozaposlenim očevima da koriste najmanje deset radnih dana povodom rođenja djeteta, s ciljem poticanja očeva na korištenje roditeljskog dopusta. Također, jedan je od prijedloga da naknada tijekom korištenja očinskog dopusta bude u visini pune plaće.
Sudionici u istraživanju kao nedostatke zbog korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta osim financijske neisplativosti navodili su i degradaciju pri povratku na posao te zastoj u karijeri. Također, kao poseban problem ističu osudu bližnjih i okoline, kao što su primjerice negativne reakcije poslodavca, prijatelja te kolega na radnom mjestu, što jednim dijelom upućuje na to da je u Hrvatskoj rašireno mišljenje o tome da su žene one koje bi više vremena trebale provoditi s djetetom za razliku od muškaraca. Razbijanje predrasuda o tome kakav bi muškarac trebao biti važne su jer one predstavljaju značajnu prepreku za muškarce u donošenju odluke o korištenju dopusta.
S obzirom na to da muškarci u Hrvatskoj znatno rjeđe koriste rodiljni/roditeljski dopust u odnosu na žene, potrebno ih je više poticati da češće koriste ta prava jer su žena i muškarac podjednako odgovorni za brigu oko svog djeteta. Njihova roditeljska uloga vrlo je bitna, a ljubav i skrb pružaju im na autentičan način povezivanje sa svojim djetetom, svojstven svakom roditelju.
Literatura
(1) Stav o roditeljskom dopustu za očeve, 2018. | https://www.roda.hr/media/attachments/udruga/dokumenti/analize_izvjestaji/Roditeljski_dopust_za_muskarce_rezultati_istrazivanja.pdf
(2) Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, 2020. | http://www.hzzo-net.hr/dload/zakoni/06_procisceni.pdf
