Zadovoljstvo nam je prezentirati drugi u nizu intervjua s hrvatskim povratnicima iz Južne Amerike. Ideja o dubljem istraživanju fenomena hrvatske dijaspore te stavljanju naglaska na povratnike iz Južne Amerike nastala je prošle godine u kontekstu razgovora i rasprava koje su članovi Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) održavali na temu demografije i povratka iseljenog hrvatskog stanovništva u svoju domovinu. Vijeće za elektroničke medije na sjednici održanoj 30. ožujka ove godine donijelo je odluku o raspisivanju Javnog poziva za ugovaranje novinarskih radova u elektroničkim publikacijama, stoga je uredništvo portala Mimladi.hr u suradnji s Damirom Kopljarem, autorom ovog i budućih tekstova, prijavilo projekt unutar čijeg su okvira odobrena financijska sredstva za objavljivanje 10 tekstova na temu povratka hrvatske dijaspore iz Južne Amerike.
Donosimo vam razgovor s Micaelom koja se u Hrvatsku vratila prije šest godina. Povratnici iz Južne Amerike trude se što bolje naučiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu, stoga ćemo sve intervjue objaviti u izvornom obliku bez gramatičkih i pravopisnih intervencija kako bismo pokazali njihov uspjeh u svladavanju jezika.
Intervju s Micaelom
- Prije svega htio bih ti se zahvaliti što si pristala sudjelovati u ovome intervjuu. Možeš li nam se predstaviti, oddakle dolaziš, koliko godina imaš i što si po zanimanju?
Moje ime je Micaela, imam 24 godine te dolazim iz Argentine, Barilochea (Patagonija). Trenutno sam nezaposlena. Došla sam u Hrvatsku prije 6 godina čim sam srednju školu završila.
- Jesi li bila aktivna u hrvatskoj zajednici u Argentini?
Nisam, hrvatska zajednica u mojem gradu (Bariloche) bila je dosta zatvorena i nisu baš primali ljude koji ne znaju jezik. Svi su uglavnom bili stariji Jugoslaveni. Moj tata se pokušao ubaciti, ali bili su dosta bezobrazni prema njemu pa se on sam maknuo.
- Što te motiviralo da odeš iz Argentine i vratiš se u Hrvatsku?
Rekla bih znatiželja da vidim kako izgleda život u Europi. Imala sam isto dva strica ovdje koji su mi stalno pričali da je život ovdje bolje nego dolje kod nas.
- Je li proces dobivanja hrvatskog državljanstva bio jednostavan i jesi li u tome procesu dobila podršku i pomoć od hrvatske zajednice u Argentini i hrvatskog veleposlanstva u Argentini?
Moji roditelji su sredili moje državljanstvo kad sam imala 14 godina pa nisam previše u tome. Tada još Hrvatska nije bila u Europskoj Uniji pa je proces bio puno jednostavniji, nismo trebali nikakvu posebnu pomoć. Također, tada jezik nije bio preduvjet.
- Kakav je bio tvoj prvi dojam kada si sletjela u Hrvatsku. Jesi li imala osjećaj da dolaziš u stranu zemlju ili da dolaziš u svoju domovinu? Je li se u tvojoj obitelji održavao hrvatski identitet, je li se pričao hrvatski jezik, je li se ikada govorilo o Hrvatskoj?
Definitivno sam osjetila da sam u stranoj zemlji bila, moje hrvatsko porijeklo je dosta davno (ja sam 5. generacija), tako da nisam nikada prije imala doticaj s ničime hrvatskim. Jezik je bio najveći šok, i nekako sam osjetila da sam sletila u staru Jugoslaviju! Kao da sam u povijesnoj knizi. Nedavno smo saznali da imamo hrvatsko porijeklo. Nije uopće bilo prisutno u obitelji dokad nismo državljanstvo sredili (prije 10 godina). Onda je moj tata poludio za Hrvatskom i počeo učiti jezik te slušati hrvatsku glazbu poput Tonija Cetinskog ili Jamina Stavrosa. Jedino smo imali u kući par znakova na hrvatskom kao „Dobro došli” na vratima. Ali ja sam tek išta naučila jezik i kulturu kada sam se ovdje preselila.
- Koje su pozitivne, a koje negativne strane života u Hrvatskoj kada se usporede sa životom u Argentini?
Pozitivne strane definitivno sigurnost, a još bih spomenula stabilnost, kao zemlja je mirna za živjeti i stabilnija što se tiče ekonomije, poslova. Također je zemlja divna, prekrasna priroda, gradovi i dvorci. Totalno sam se zaljubila u hrvatsku obalu. Kao negativna strana mislim da je Hrvatsa dosadnija zbog tog istog mira. Argentina baš ima posebnu dinamiku i energiju koju je teško objasniti, treba se doživjeti, ali ima više sadržaja.
- Koje su glavne kulturološke razlike kada se usporedi život u Hrvatskoj sa životom u Argentini. Ovdje mislim na razlike u svakodnevnom životu, razlike u jelu, razlike u kulturi.
Mislim da kulturološki smo dosta slični kao nacija. Nisam imala veliki kulturni šok osim toga što su Argentinci otvoreniji, a kad se družiš s Hrvatima treba više vremena da se otvore, ali nakon nekog vremena su jednako druželjubivi kao mi. Međutim, malo mi je smetalo da se Hrvati previše žale. Žalimo se i mi, ali ne u takvoj mjeri. Argentina je gora skoro po svemu kao država, ali mi uvijek pokušamo pronaći dobru stranu svemu te zabavljati se. Mislim da ovdje nisu previše sretni niti se ne smiju dovoljno. Svaki put da se glasno smijem u tramvaju ili na ulici ljudi me čudno gledaju, to je ogromna šteta, treba se definitivno više smijati. Argentinska hrana mi definitivno fali, veća je kvaliteta općenito u proizvodima ali isto je povezano sa navikama, ja sam odrasla u toj hrani. Kod nas ima više talijanske hrane i vrhunsko meso, argentinsko meso mi fali svaki dan. Kod nas je isto navika da se ide po kavama ali ne možemo mi sjesti na istom mjestu toliko dugo jer smo aktivniji ljudi. To mi se s jedne strane svidja a s druge strane volim šta su Hrvati opušteniji.
- Možeš li navesti neke stvari koje su ti bile čude kada je životni stil u hrvatskoj u pitanje, primjerice neke stvari koje su ti bile smiješne ili nesvakidašnje?
Ne pada mi ništa napamet. Kao što sam spomenula u prošlom pitanju mislim da smo kulturološki dosta slični, ništa izvanredno nisam uočila.
- Učiš li negdje hrvatski jezi i u kojoj si ga mjeri do sada svladala?
Naučila sam ga davno na Croaticumu, a usavršila ga na faksu. Mogu reći da ga znam pričati odlično.
- U prethodnom odgovoru rekla si da si hrvatski usavršila na fakultetu. Što si studirala?
Studirala sam 2 godine Psihologije na Hrvatskim studijima. Želim usput im zahvaliti jer su bili jedini koji su mi dali priliku studirati bez državne mature s obzirom da sam srednju školu završila u Argentini.
- Kakvi su tvoji daljnji planovi? Hoćeš li ostati u Hrvatskoj, vratiti se u Argentinu ili možda otići u neku drugu europsku zemlju? Možeš li opisati zašto je situacija u Argentini lošija.
Planiram otići u drugu europsku zemlju. Situacija je svakako bolja nego u Argentini ali lošija nego u ostatku Europe.
- U prethodno odgovoru rekla si da namjeravaš otići iz Hrvatske. Koji je razlog za tvoj potencijalni odlazak iz Hrvatske i u kojoj europskoj zemlji planiraš nastavak svojega života?
Nažalost je ovdje postalo preskupo za živjeti. Plaće su ostale niske ali cijene su iste kao u drugim europskim zemljama gdje su plaće dva ili tri puta veće. Živjela sam u Irskoj dvije godine i vratila sam se ovjde radi nostalgije ali vidjela sam da je ovdje puno teže živjeti nego gore u Irskoj jer treba puno više rada i uvijek ostaneš na niskom standardu. Definitivno se u Irsku ne planiram vratiti jer mi je dosta toliko kiše ali razmatram druge zemlje poput Portugala, Španjolske ili čak i Austrije. Nisam još odlučila, zasada sam u Zagrebu.
- Jesi li u kontaktu sa ostalim Hrvatima koji su se vratili iz Južne Amerike u Hrvatsku? Postoji li nekakva udruga u kojoj se okupljate?
Ne previše, znam ih par ali više se družim sa Hrvatima.
- Možeš li nešto reći o motivima zbog kojih južnoamerički Hrvati kreću u postupak dobivanja hrvatskog državljanstva? Je li to kako bi se jednoga dana vratili u Hrvatsku ili je primarni motiv dobivanje državljanstva koje omogućuje život i rad u Španjolskoj ili nekoj drugoj zemlji Europske unije?
Iskreno ne znam, pa ne mogu ništa pametno reći. Vjerujem da ima puno ljudi što hoće državljanstvo radi seljenja u drugu Europsu zemlju, a ima i ljudi koji se žele ovdje vratiti. Ali svakako vjerujem da čak i ako im je otići van Hrvatske glavni cilj, dok su ljudi u procesu dobivanja državljanstva a žive u Hrvatskoj dosta često oni sami se stvaraju život ovdje i više nemaju potrebu otići negdje drugdje. Također, oni koji su već dobili državljanstvo u svojoj zemlji imaju Hrvatsku kao prvu destinaciju kada već imaju ovo državljanstvo pa opet mogu se predomisliti a ipak tu ostati.
Ovaj tekst objavljen je uz potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama. Naziv projekta je “Pogled iz Južne Amerike – zašto južnoamerički Hrvati dolaze studirati u Hrvatsku?”
