Unutar Muzeja Cetinske krajine održala se 24. svibnja panel rasprava “Perspektiva mladih u Cetinskom kraju” koju je u sklopu projekta “Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, organizirao Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH).
Na panel raspravi “Perspektiva mladih u Cetinskom kraju” sudjelovao je dr. sc. Aleksandar Vukić, znanstveni suradnik na Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu, Miljenko Marić, predsjednik Udruge obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Ante Paštar, predsjednik udruge Naše Brnaze, Ivan Majstorić, voditelj projekta “Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora” te predstavnik Grada Sinja.
Miljenko Marić naveo je da su gradovi i općine u Cetinskom kraju (Dicmo, Hrvace, Otok, Sinj, Trilj i Vrlika) od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubili 7,7% (3.696) stanovnika. Istaknuo je Općinu Dicmo kao primjer dobre prakse budući da je zabilježila porast broja stanovnika od 0,1% (3). U istom razdoblju je Hrvatska ostala bez 9,64% (413.056 osoba) stanovnika. Smatra da su gotovo sve relevantne političke stranke na državnoj razini ozbiljno zakazale u definiranju vizije i donošenju strategija i odluka koje bi usmjerile Hrvatsku prema boljoj budućnosti. Pitanje demografije u Hrvatskoj je svim politikama na nekom drugom, trećem ili zadnjem mjestu. Apelira da se napravi totalni zaokret svih politika po pitanju demografije te da se političari zauzmu za demografske potpore i podršku obiteljima s posebnim naglaskom na brojnije obitelji jer su to najvrjednija ulaganja sa posebnom dodanom vrijednošću. Zaključuje da su brojnije obitelji znak i primjer održanja, istinske žrtve, solidarnosti, požrtvovnosti i uzajamnog pomaganja.
Ivan Majstorić predstavio je najvažnije smjernice koje su nastale u sklopu projekta. Pored donošenja Strategije demografske revitalizacije, potrebno je aktivirati rad Vijeća za demografsku revitalizaciju, imenovati potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske koji bi koordinirao rad svih državnih tijela relevantnih za demografsku i useljeničku politiku te osnovati saborski odbor koji se izričito bavi demografskim razvojem Republike Hrvatske. Osim toga, naglasio je i potrebu za donošenjem strategije stambenog zbrinjavanja. Predloženo je, između ostalog, i delimitiranje naknade plaće tijekom roditeljskog dopusta, uvođenje izdašnog univerzalnog doplataka za djecu, model financiranja dječjih vrtića u kojem s trećinom sudjeluju država, gradovi/općine i roditelji te dodatno porezno rasterećenje roditelja s 3 i više djece te uvođenje registra stanovništva.
Dr. sc. Aleksandar Vukić rekao je da su istraživanja, pored ostalog, pokazala da su mladi dobro informirani o mogućnostima u zemljama u koje bi potencijalno iselili, ali ih većina ipak želi ostati u Hrvatskoj. Mladi koji žele iseliti u inozemstvu najčešće ondje već imaju ili su imali roditelje, bake i djedove, rođake i prijatelje. Ističe da se kod mladih primijeti želja za pokretanjem vlastitog posla. Istaknuo je da mnogi mladi upadnu u zamku privlačnosti velikih gradova. Umjesto da ostanu živjeti u manjim gradovima i selima, oni u velikim gradovima traže poslovne mogućnosti i društveni život, ali ondje obitelji puno teže organiziraju život, zadužuju se u dugoročne kredite i žive manjom kvalitetom života nego što su mogli.
Ante Paštar predstavio je rad udruge Naše Brznaze koja, između ostalog, organizira različite kulturne manifestacije. Naglasio je da su u svom djelovanju i entuzijazmu nailazili na protivljenja u lokalnoj zajednici, posebice od vršnjaka. Međutim, kada su njihovi projekti uspješno realizirali i pritom naišli na podršku starijih mještana, situacija se promijenila. Ističe da mladi iz Cetinskog kraja imaju dobru obrazovnu i sportsku infrastrukturu, ali da je, primjerice, nerijetka pojava konzumacije droge među mladima. Smatra da je obiteljski odgoj temelj rješavanje svih problema. Na primjeru deficitarnih strukovnih zanimanja, vjeruje da se mladi mogu obrazovati i raditi u Hrvatskoj, a ne nužno odseliti u Njemačku. U svojem mjestu kao posebno kvalitetne projekte naveo je organizaciju živih jaslica u sklopu Adventa, pokladno jahanje i Brnaški dernek u sklopu kojih se svi stanovnici mogu družiti i zabaviti te upoznati rad same udruge, ali i osvježiti pamćenje o vlastitoj tradiciji i običajima.
