“Libar Marca Marula Splichianina uchom se vsdarsi Istoria sfete vdouice Judit u versih haruacchi slosena : chacho ona vbi voivodu Olopherna posridu voische gnegoue: i oslodobi [!] puch israelschi od veliche pogibili” natpis je naslovne strane Marulićeva drugoga izdanja Judite iz 1522. godine. Djela, koje ne samo da se očuvalo sve do danas, već predstavlja izniman hrvatski tradicijsko-kulturni i književni dragulj vrijedan spomena.
Tko je bio Marko Marulić?
O samome Maruliću već je napisano mnoštvo knjiga, znanstvenih radova i članaka koji se neprestano čitaju i istražuju kako bi se dodatno obogatila i proširila hrvatska književna baština. Sam nam je Marko Marulić, već dobro poznati pisac, a kako zaroniti u noviju hrvatsku književnost ako se najprije nismo dotaknuli prvog umjetničkog epa pisanoga na hrvatskome jeziku?
Marulić predstavlja svojevrsni simbol oca hrvatske književnosti. Naime, u razvoju humanizma i vladavine latinskoga jezika, ovaj je splitski pjesnik odlučio napisati djelo koje bi razumio i običan puk, stoga se u njemu služio narodnim jezikom. To djelo bila je upravo Judita – kršćansko-vergilijanski ep koji možemo pronaći čak i među knjigama Staroga zavjeta.
Dan hrvatske knjige – zašto baš 22. travnja?
Ono što je ključno kod samoga datuma jest to da je upravo 22. travnja 1501. godine Marko Marulić završio pisanje svoje Judite. Shodno tome i Odlukom Hrvatskog sabora iz 1996. godine, svake se godine 22. travnja obilježava Dan hrvatske knjige, kao simboličan čin sjećanja na Marka Marulića i njegovo prvo djelo na hrvatskome jeziku, a posebno je zanimljivo i to da je istoga datuma 1990. godine u Hrvatskoj utemeljeno i Društvo hrvatskih književnika.
I sam je Marulić u svome pismu Jerolimu de Cipcis, 19. srpnja 1501, napisao kako je sastavio moćno djelo u kojemu odjekuje hrvatski jezik, djelo pisano u stihovima o hrabroj Juditi i zlomu Holofernu, gdje ističe: “Sastavljeno je more poetico [na pjesnički način, lat.], dođite i pogledajte ga, reći ćete kako i hrvatski jezik ima svojega Dantea”.
Stoga, ako još niste zavirili u ovo djelo, što prije to učinite jer svakako ćete ostai iznenađeni hrabrošću i ustrajnošću ove domoljubne i pobožne udovice Judite.
Ovdi svaršuju knjige Marka Marula Splićanina svarhu istorije svete udovice Judite,
(Marko Marulić, 1501.)
štampane u Bnecih po(m)njom i
nastojan’jem Petreta Srićića Splićanina.
Na svem Bogu hvala.
Amen
