Nova milijarda
Svjetska je populacija 15. studenog 2022. godine dosegnula veličinu od 8 milijardi. Što znači da je za novo milijardito povećanje trebalo proći svega 12 godina. Jedino kraće razdoblje za isti doseg kroz povijest bilo je između 1987. i 1998. kada je svjetska populacija narasla s 5 na 6 milijardi (11 godina)1.
Ovaj su povijesni događaj Ujedinjeni narodi (UN) prigodno obilježili objavom Policy brief dokumenta s analizom globalog demografskog rasta, njegove geografske rasprostranjenosti, uzroka te (neizostavne) poveznice s održivim razvojem, odnosno klimatskim promjenama.
Napredak javnog zdravstva i povećanje kvalitete života
Takav brz rast svjetske populacije odraz je dostignuća u javnom zdravstvu i medicini, koja su s poboljšanjem prehrane i porastom životnog standarda, smanjila rizik od umiranja, osobito među djecom.
Stopa smrtnosti dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1000 živorođenih) u svijetu se između 1990. i 2020. smanjila s 64,8 na 27,4, pri čemu najveće smanjenje imaju Južna Azija (-60,2) te Istočna i Južna Afrika (-59,9). Najviša stopa smrtnosti dojenčadi u 1990. bila je u Zapadnoj i Središnjoj Africi (113,7), a najniža je bila u Australiji (7,6). Podaci iz 2020. (Zapadna i Središnja Afrika – 60,8; Australija – 3,1) potvrđuju značajan civilizacijski napredak u smanjenju rizika od umiranja djece, poglavito u slabije razvijenim zemljama što je izravno ubrzalo rast svjetske populacije posljednjih desetljeća2.
Valja spomenuti i da podatak za Europu (1990. – 24,7; 2020. – 6,5) nije vjeran zbog UN-ove regionalizacije prema kojoj je Europa svrstana u regiju s Središnjom Azijom. Međutim, podaci za Europsku uniju (1990. – 10,2; 2020. – 3,2) i Hrvatsku (1990. – 11,2; 2020. – 3,9) mogu vjernije prikazati napredak javnog zdravstva i medicine, odnosno razinu kvalitete života u tom dijelu svijetu.
Produljenje životnog vijeka i održavanje visokih stopa fertiliteta
Općenito, dva glavna trenda koja su uzrokovala snažan rast svjetske populacije su postupno produljenje prosječnog životnog vijeka ljudi i održavanje visokih razina fertiliteta u mnogim slabije razvijenim zemljama svijeta1.
Očekivano trajanje života (pri rođenju) u svijetu porasalo s 65,4 godina u 1990. na 72,7 godina u 2020. Ono je najviše poraslo u Istočnoj i Južnoj Africi (13,2), Južnoj Aziji (11,7) i Subsaharskoj Africi (11,7). Najviše očekivano trajanje života u 2020. imali su Australija (83,2), Sjeverna Amerika (77,7) te Europa i Središnja Azija (77,4), a najniže Zapadna i Središnja Afrika (58,4), Subsaharska Afrika (62,0) te Istočna i Južna Afrika (64,3). Podatak za Europsku uniju iznosi 80,5 (porast 5,8), dok za Hrvatsku 77,7 (porast 5,5). Stoga se za usporedbu može reći da stanovnik Hrvatske u prosjeku živi 18,1 godina dulje od stanovnika Kameruna3.
Totalna stopa fertiliteta u svijetu se smanjila s 3,25 u 1990. na 2,39 u 2020. Zapadna i Središnja Afrika ima najvišu totalnu stopu fertiliteta (4,98), baš kao i 1990. (6,52). Najnižu imaju Australija (1,58) te Europa i Središnja Azija (1,69), kao što je to bilo i 1990. (1,90 odnosno 1,96). Podatak za Europsku uniju iznosi 1,50 (pad za 0,13), a za Hrvatsku 1,48 (pad za 0,15)4.
Iako pojedine svjetske regije imaju gotovo istu totalnu stopu fertiliteta, što govori o kontinuitetu visokog stupnja društveno-gospodarskog razvoja, u pojedinim dijelovima svijeta vidljive su značajnije promjene, što posebice vrijedi za Bliski istok i Sjevernu Afriku (pad s 4,88 na 2,74)4.
Buduće projekcije i održivi razvoj
Prethodna kratka analiza upućuje na zaključak, odnosno poznatu demografsku zakonitost da je društveno-gospodarski razvoj izravno povezan s demografskim procesima. Stoga je za očekivati da će u određenom trenutku nužno doći do pada broja svjetske populacije, odnosno da će doći do drastičnog pada totalne stope fertiliteta, kao što je došlo u mnogim razvijenim zemljama, ali znatno sporije.
Projekcije UN-a govore da će svjetska populacija veličinu od 9 milijardi dosegnuti 2037., 10 milijardi 2058., a svoj vrhunac oko 10,4 milijarde tijekom 2080-ih1. Zanimljivo je da će se 90 % svjetskog populacijskog rasta od 2022. do 2037. dogoditi u slabije razvijenim zemljama svijeta (koje imaju brojem veliku, a strukturom mladu populaciju), a od koji se očekuje značajniji gospodarski rast i razvoj.
Stoga će povijest čovječanstva 21. stoljeće pamtiti po jedinstvenoj krivulji svjetske populacije; njezinom strahovitom usponu i dosegnutom vrhuncu, ali i razvojnim izazovima današnjice, prvenstveno vezanima uz globalno zatopljenje, klimatske promjene, deforestaciju i dr.
Prijeti li broj svjetske populacije sam po sebi opstanku planeta ili ljudi mogu, neovisno o tome koliko ih je, kroz proizvodnju, potrošnju i svoje životne navike, naštetiti dobrima ovog planeta? Ne čini li ogromnu štetu planetu tek dio svjetske ekonomije (populacije)? Kako je onda svjetski rast populacije povezan s tim? Ima li, prema tome, svaka država jednaku ulogu oko emisije ugljičnog dioksida? Kako će se postići dogovor suprostavljenih političkih i ekonomskih interesa? Je li u ljudima problem ili rješenje?
Izvori:
1 UN DESA Policy Brief No. 140: A World of 8 Billion, 2022, https://www.un.org/development/desa/dpad/publication/un-desa-policy-brief-no-140-a-world-of-8-billion/
2 The World Bank Data, 2022, Mortality rate, infant (per 1,000 live births), https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.IMRT.IN
3 The World Bank Data, 2022, Life expectancy at birth, total (years), https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.LE00.IN
4 The World Bank Data, 2022, Fertility rate, total (births per woman), https://data.worldbank.org/indicator/SP.DYN.TFRT.IN
