Tisućljetna biljka koja je napokon dobila svoj dan u 21. stoljeću.
Na današnji dan, 7. listopada, obilježava se svjetski dan pamuka, biljka koja je s nama od najranije povijesti čovječanstva. Svoj dan dobila je tek 2019. godine te nam je zbog toga itekako važno naglasiti biljku koju svaki dan osjetimo na koži.
Šoping je postao pravi sport. Reklame i društvene mreže nas svake sezone podsjećaju što je trenutno u trendu, koji komad odjeće nam fali u ormaru. Bez obzira jesmo li često u šopingu ili ne, osim izgleda itekako gledamo da nam odjeća bude ugodna. Opipavamo je li tkanina dovoljna kvalitetna za taj iznos na etiketi. U cijelom tom procesu mudrovanja hoćemo li kupiti taj komad odjeće ili ne, iza te etikete, i iza tog postotka pamuka, prateći trgovački lanac, dolazimo do osobne priče.
Pamuk je tkanina koja održava više od 100 milijuna obitelji diljem svijeta. Opipavajući tkaninu u prepunoj trgovini nismo ni svjesni da upravo zahvaljujući toj biljci je osiguran prihod u najsiromašnijim ruralnim područjima na svijetu. Obilježavanjem ovog dana unatoč svim reklamama s najdivnijim modelima na svijetu dajemo mjesto pod reflektorom onima koji su najzaslužniji što nosimo udoban i prozračan materijal.
Pamuk ima veliku ulogu u globaliziranom gospodarstvu. No, za nerazvijene zemlje i zemlje u razvoja pamuk je sinonim za sigurnost. Upravo ova biljka je glavni izvor sredstava za život mnogim radnicima na plantažama pamuka. Vitalna uloga za 75 zemalja na 5 kontinenata. Magičnost ove biljke nije samo u mekoći, nego u tome što uspijeva na mjestima gdje nijedan drugi usjev ne može. Sezonske padaline koje bi za bilo koju drugu biljku bile kritične, za pamuk su idealne zbog njegovog dubokog korijenja. Osim toga, trebamo naglasiti koliko je ova biljka „ekološki osviještena“ jer doslovno se od pamuka ništa ne gubi. Jedina poljoprivredna kultura koja osim vlakna osigurava i hranu! Koristi se u tekstilu, stočnoj hrani, jestivim uljima, kozmetici itd. Za razliku od sintetičkih tkanina, pamučna tkanina se brzo razgrađuje što dodatno ide u prilog smanjenju onečišćenja. Poliesteru, koji sve češće viđamo, potrebno je i do 200 godina da se razgradi dok je pamuku potrebno samo 5 mjeseci!
Pamuk dolazi iz porodice sljezova Malvaceae. U tropskim područjima je višegodišnja biljka dok je u umjerenom klimatskom pojasu jednogodišnja biljka. Stabljika je uspravna, a korijen vretenast i dobro razvijen. Koliko je ova biljka važna govori i podatak da je u svjetskoj trgovini odmah pokraj ugljena i čelika. No, svjetska trgovina se ne odnosi samo na moderno doba jer pamuk svoje korijene vuče iz davne prošlosti! Prvi tragovi korištenja pamuka dolaze iz Pakistana i Meksika, i to prije više od 5000 godina pr.Kr. Na europska vrata kuca tek nakon što su ga iz Indije donijeli vojnici Aleksandra Velikog 500. godine pr.Kr. Renesansa je obilježena razvojem tekstilne industrije u Francuskoj. U 18. stoljeću nastaje stroj za predenje te Manchester postaje centar za preradu pamuka. Koliko je ova biljka bitna ne pokazuje samo arheološka nalazišta, strojevi i tvornice, nego i činjenice da su zbog ove biljke postojali robovi, ali su se vodili i ratovi.
Za kraj ostavili smo zanimljive podatke koji će vas sigurno iznenaditi!
