Napokon to sunce, ta toplina! Ljubitelji ljeta su jedva dočekali da kapute spreme negdje duboko u ormar, čizme da više ni ne pogledaju. Trgovine nam već daju na znanje da treba nabaviti novi kupaći kostim, ne bi škodilo ni koja nova ljetna haljina… No, gdje su zaštitne kreme od sunca?
Sunce nas održava na životu. Neki od nas obožavaju osjećaj topline na svojoj koži, ali taj osjećaj, ta toplina može biti najgori neprijatelj kože. Da je sunce sve jače, da nam se promijenila klima, svi to osjetimo. No, jesu li se naše navike promijenile? Koristimo li zaštitnu kremu samo na plaži? Svaki put kad otrčite do trgovine, prošetate svog kućnog ljubimca, vozite bicikli, idete na posao/predavanje bez zaštite od sunca štetite svojoj koži. Ta šteta kao što su tamne mrlje ili bore mogu prerasti u još nešto gore, a to je rak kože. Nakon ovog članka sigurno ćete početi više misliti na kožu, naš najveći organ.
Malo o koži
Koža je najveći organ (1,5 do 2 m², 16% ukupne tjelesne mase). Sastoji se od tri glavna sloja: epiderme, derme i subcutisa, od kojih je svaki sastavljen od nekoliko podslojeva. Epidermu (vanjski sloj) koji vidimo i dodirujemo nas štiti od gubitka tekućine, bakterija i toksina. Ne zaboravimo da je koža naš štit, naš obrambeni sloj jer prima ogrebotine i udarce. Koža se znoji kako bi ohladilo tijelo i steže krvožilni sustav radi očuvanja topline. Kontrolira osjete i obnavlja se. Ni ne mislimo koliko nam koža pomaže u normalnom funkcioniranju te zbog toga pomozimo i mi njoj, pogotovo tijekom ljeta.
Malo i o samom suncu
Sunčeva svjetlost sastoji se od spektra zračenja: vidljiva svjetlost, ultraljubičasto (UV) i infracrveno svjetlo. Svjetlost se mjeri u valnim duljinama. UV svjetlo ima kraću valnu duljinu od vidljive svjetlosti. Sunčeva svjetlost je izuzetno bitna jer je to važan izvor vitamina D koji je bitan za zdrave kosti. Osim što je sunčeva svjetlost bitna za kosti, treba naglasiti da povećava i razinu serotonina (podiže raspoloženje). No, previše sunca dovodi do opeklina, stare kože, hiperpigmentacije, alergijske reakcije, a može dovesti i do vrlo ozbiljnog stanja kao što je rak kože. Sva ta oštećenja dolaze upravo od UV zraka te ćemo se u nastavku detaljno posvetiti zaštiti.
Kako se zaštiti?
1) IGRA U HLADOVINI
Tijekom ljeta glavno utočište je hladovina bez obzira nalazite li se u užurbanom gradu ili na opuštajućoj obali. Šetnja gradom uvijek mora biti na sjenovitoj strani ulice, na plaži se sakrijte ispod suncobrana. Izbjegavajte najveći intenzitet sunca, a to je između 10 i 16 h. Ovu „igru u hladu“ nemojte olako shvatiti jer neke UV zrake još uvijek mogu doprijeti do vaše kože (prodiru kroz lišće i grane, reflektira se od vode, stakla).
2) SAKRIJ TIJELO
„Zezate se?! Pa jedva smo dočekali da bacimo zimsku odjeću i pokažemo malo kože!“ pretpostavljam da je ovo reakcija kad god pročitate ove dvije riječi. Ali nije šala. Odjeća pruža zaštitu od sunčevih zraka i to dosljedno jer za razliku od kreme za sunčanje ne troši se. Što više kože pokrijete to bolje. Dugi rukavi, duge hlače, šešir i naočale. Gledajte da to budu lagani pamučni materijali svijetlih boja. Imajte na umu da što god obukli, koliko god širok obod šešira bio morate staviti zaštitnu kremu jer svaka odjeća ostavlja dio kože otkrivenim.
3) PAZITE NA PROZORE
Vjetrobranska stakla automobila tretiraju se tako da štite vozače od većine UVA zraka, ali bočni, stražnji i krovni prozori obično nisu. Kada ste u autu, zaštitite se sunčanim naočalama, kremom za sunčanje, odjećom. Staklo blokira UVB zrake, ali dopušta prolaz UVA zraka što znači da to itekako morate imati na umu kada ste na putu, bio to automobil ili vlak, zrakoplov, autobus. Planirajte unaprijed putovanja i pobrinite se da i tada imate sa sobom zaštitnu kremu.
4) SOLARIJ VIŠE NIJE U MODI!
Recite ne solariju. Sunčanje u zatvorenom prostoru (pa čak i jednokratno, kada ste pomislili „idem probati“) povećava rizik od svih vrsta raka kože, uključujući melanom. Brojne države uvele su zabrane maloljetnicima korištenja solarija ili zahtijevaju pristanak roditelja. Ne opterećujte se pritiskom okoline (a tu se ubrajaju i društvene mreže) da morate biti preplanuli. Zbog tog pritiska sjetite se samo da je svjetska besmrtna ikona, Marilyn Monroe, uvijek bila blijeda te itekako pazila na svoju kožu.
5) KREMA ZA SUNČANJE KAO GLAVNI ELEMENT ZAŠTITE
Veliki izbor nekada umara i zbunjuje. U tom obilju ponude ne znate što izabrati, koji je proizvod baš za vas, ali osim toga na kraju se čini da je sve isto samo s drugim imenom. Čari globalizacije. Zbog toga ćemo u nastavku objasniti najosnovnije.
Prvo što ćete uočiti je izraz SPF, ali budimo iskreni prema sebi – ne znamo što to zapravo znači. SPF dolazi iz engleskog jezika – sun protection factor ili u prijevodu zaštitni faktor. To je zapravo oznaka kojom se obilježava koliko dugo možemo produžiti svoj boravak na suncu bez oštećenja kože. Što je zaštitni faktor viši, njegovo je zaštitno djelovanje od UV zraka veće. Primjerice, ako ste nanijeli proizvod sa zaštitnim faktorom 30, to znači da se možete izlagati suncu 30 puta duže nego što biste to mogli bez ikakve zaštite.
Koji SPF izabrati?
Kao što je svaka jedinka za sebe tako je i svaka koža posebna. Prema osjetljivosti kože na djelovanje sunčevih zraka razlikujemo 6 fototipova kože.
Fototip 1 – izrazito svijetla koža, koža sklona pjegicama, crvena ili plava kosa te zelene i plave oči. Ovaj tip kože neće potamniti nego izgoriti na suncu. Zbog smanjene pigmentacije otpornost na opekline je izrazito niska, što znači da osobe moraju koristiti SPF 50. Osim zaštitnog faktora, preporučuje se redovan posjet dermatologu i detaljan pregled madeža.
Fototip 2 – odnosi se na svijetlu put sklonu nastanku pjega s plavom ili svjetlo smeđom kosom te zelenim ili plavim očima. Koža vrlo teško tamni i često izgori. Također potreban je SPF 50.
Fototip 3 – odnosi se na tamniju maslinastu put s tamnom kosom te smeđim ili sivim očima. Koža brzo tamni na suncu, ali je potrebno koristiti zaštitu, SPF 30.
Fototip 4 – odnosi se na tamnu put, tamnu kosu te tamnosmeđe ili crne oči. Jako tamni na suncu, rijetko pocrveni. Potrebno je koristiti SPF 15 – 30.
Fototip 5 i 6 – odnosi se na osobe tamnije rase i mediteranskog tipa kože. Potrebna zaštita je SPF 10 – 15.
Naglasit ćemo i dvije vrste filtera koji se nalaze u preparatima: mineralni i kemijski filteri.
Mineralni filteri fizički blokiraju i odbijaju štetne UV zrake. Formula sadrži titanijev dioksid i cinkov oksid koji su zaslužni za snažniju zaštitu. Tekstura je gušća što znači da se će se teže upijati u kožu, ali njihova je zaštita dugotrajnija. Preporučuje se osobama osjetljive puti.
Kemijski filteri se apsorbiraju i pretvaraju u toplinsku energiju koju otpuštaju iz kože. Iza kemijskog zaštitnog faktora nalazi se vise od 30 sastojaka. Kemijski filteri bi se ipak trebali zamijeniti s mineralnim filterima ako se radi o dječjoj koži sklonoj alergijama, trudnicama i dojiljama.
Evo kako koristiti kremu sa zaštitnim faktorom:
- iznimno je važno nanositi kremu u debljem sloju
- nanesite je 20 – 30 minuta prije izlaganja suncu, važno je da se krema upije
- nanošenje kreme ponovite svaka dva sata, a u slučaju jačeg znojenja ili plivanja potrebno je i češće
- ako ste zaljubljeni u plivanje najbolji izbor je onda vodootporna krema, ali pazite jer se sve s vremenom ispere, tako da se i vodootporna zaštita mora obnoviti nekoliko puta
- ne zaboravite na glavu, vrat, uši, ruke, nos, usne jer 80% slučajeva oboljelih od raka kože odnosi se na dijelove koje često zaboravimo
- čuvajte i samu zaštitnu kremu, nemojte je izlagati izravno na sunce, a ako ste na plaži kremu zamotajte u ručnik ili držite u sjeni
- pazite na rok valjanosti; ako krema za zaštitu od sunca nema na ambalaži otisnuti rok trajanja znači da se proizvod može koristiti 3 godine od kupnje.
Dosljedno korištenje zaštite od sunca najbolja je obrana od razvoja raka kože. Rano otkrivanje počinje s vama kao i sprječavanja da se takav scenariji uopće pojavi u vašem životu. Nadamo se da će vam ovi savjeti ostati u podsvijesti dok budete uživali u ljetu i odmarali od studentskih/mladenačkih briga.
