Kolokviji
Nekima su spas, neki ih smatraju sredstvom za stvaranje kampanjaca, ali definitivno mogu olakšati život studentima. Pogotovo za one koji nisu ljubitelji maratona grijanja stolaca, kolokviji su prilika da izbjegnu ono što im najteže pada. Redovito pohađanje predavanja i vježbi, što je drukčija vrsta aktivnosti u odnosu na višesatno učenje, je ta druga, lakša i prihvatljivija opcija. Dakle, sve se svodi kao i uvijek na kvalitetnu organizaciju vremena, tj. rješavanje zadataka na vrijeme. No, koliko puta smo si svi to sami ponovili…
S druge strane, kolokviji, kad su preduvjet izlasku na ispit ili kada se preklope s ispitima znaju biti samo otežana okolnost, da ne kažemo komplikacija. Većina studenata bi se složila da trebaju biti ostavljeni studentima na izbor, kao i to da bi svakako bilo dobro da je ponuđeno više ispitnih rokova, ali to je neka druga tema. Poanta je da kad se sve zbroji i oduzme, kolokviji pružaju mogućnost smanjenja stresa i same količine gradiva koje je potrebno naučiti u relativno kratkom vremenu.
Održavati se motiviranim
Velika većina studenata na početku akademske godine sebi zajamči „sve ću počistiti do srpnja“ jer ne žele ponavljati zadnje ljeto i prolaziti – opet – kroz sve čari ljetnog učenja i jesenskog roka. Nažalost, ta početna motiviranost vrlo brzo splasne kod mnogih. No, to je nešto na što se da utjecati. Pretpostavka je da svatko studira ono što voli, ono za što je zainteresiran. Prema tome, već to će olakšati učenje gradiva, što je prvi korak za ostati motiviran, dakle interes prema materiji. Sam interes nije sam po sebi dovoljan, pa onda do izražaja dolazi karakter.
Bez daljnjega, za uspjeh u bilo čemu potreban je karakter, a i uvijek se tokom studiranja provlači ona „fakultete ne završavaju pametni nego uporni.“ Svatko može sjediti nad skriptom, pročitati jedan pasus, odustati i vratiti se mobitelu. Problem je što nas to neće dovesti do prolaska predmeta, a gdje tek dobre ocjene u indeksu koju svi vole vidjeti. Uspjeh sam po sebi je najbolji motiv. Ponekad je nekome potrebno obećati samom sebi nagradu za uloženi trud, što je također pozitivno jer definitivno nije na štetu. Uz navedeno, od pomoći je da okruženje u kojem se uči bude što urednije i što udaljenije od mogućih distrakcija.
Realni ciljevi
Nije baš za očekivati, naravno ovisno o fakultetu, da ćete na jednom ispitnom roku moći riješiti više od nekoliko predmeta. Koliko god sposobni ili motivirani bili, nerealna očekivanja mogu samo stvoriti probleme i razočaranje. Prema tome, jako važno je kvalitetno rasporediti predmete po ispitnim rokovima, prije svega broj predmeta. Kada se krenu bližiti ispitni rokovi, potrebno je napraviti plan učenja kojega se može i treba pridržavati. S planom učenja, potrebno je odrediti i ritam po kojem će se prolaziti gradivo i naravno naznačiti one dijelove na koje će se najviše obratiti pozornost. Disciplina zasigurno djeluje preventivno protiv stresa. U slučaju da nakon nekog vremena stvari ne idu kako je zamišljeno, to nije razlog za odustajanje. Treba nastaviti dalje i ne odustajati od plana jer kad tad, taj trud će se naplatiti i ne postoji ispit kojega je nemoguće prevladati.
Zadržati zdrave navike
Od velike je važnosti, doduše uvijek, a ne samo za vrijeme ispitnih rokova, nastaviti zdravo živjeti. Nema smisla prepustiti se hrani iz dostave i uskraćivati si san u potpunosti jer ispitni rokovi će proći, a organizam pamti. Također, svakako bi bilo bolje barem se malo pomaknuti iz sjedećeg položaja. Dakako, ako je moguće, bolje je nastaviti s fizičkom aktivnošću jer dobro dođe mozgu da se odmori, a tijelu da se razgiba. Nakon nekoliko sati produktivnog učenja, kvalitetno odrađeni trening će poslužiti kao relaksacija, a i poboljšati san, a zasigurno i umanjiti stres u tom turbulentnom razdoblju.
