Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
Na današnji se dan, 27. siječnja, obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Taj se datum uzima zbog toga što je 27. siječnja 1945. godine Crvena armija oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz, a odluku o obilježavanju donijeli su Ujedinjeni narodi 2005. godine, donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust.
Opomena čovječanstvu
Obilježavanjem tog dana daje se opomena čovječanstvu da se tako nešto nikada ne smije ponoviti, a ta se opomena provodi edukativnim, kulturnim i političkim aktivnostima.
Podsjetimo, holokaust je provodio njemački nacistički režim nad Židovima, Romima, Slavenima, homoseksualcima, osobama s invaliditetom, političkim oponentima nacizma i ratnim zarobljenicima. Stoga se današnjim danom nastoji ukazati na potrebu da se borimo protiv svih oblika diskriminacije, s posebnim naglaskom na antisemitizmu.
Književna ostvarenja s tematikom Drugog svjetskog rata
Kako bi se sačuvalo kolektivno sjećanje, književnost često obiluje teškim temama i tužnim ljudskim sudbinama. Drugi svjetski rat, a u Hrvatskoj i Domovinski rat, jedna je od tih tema. Dotaknut ćemo se dviju knjiga s tematikom Drugog svjetskog rata koje vrijedi pročitati. Prva je Kradljivica knjiga australskog autora Markusa Zusaka, a druga Doba mjedi hrvatskog autora Slobodana Šnajdera.
Markus Zusak – Kradljivica knjiga
Zusakova Kradljivica knjiga djelo je koje progovara o ratu, ali ne direktno s bojišta, već prikazujući što se događa običnim ljudima koji moraju živjeti svoj život u jeku rata. Priču pripovijeda sama Smrt koja je samo bespomoćni promatrač rata i “odrađuje” posao koji joj je namijenio netko važniji od nje. Glavna junakinja djela je Liesel, odnosno kradljivica knjiga. Djevojčica teške životne sudbine koja dolazi u udomiteljsku obitelj u predgrađe Münchena. Prilagođava se životu koji joj je nametnut. Uz pomoć oca-udomitelja Hansa uči čitati i pisati, ali i spoznaje stvarne životne vrijednosti. Da bi vratio svoj dug, Hans sa suprugom Rosom u vlastitome podrumu skriva Židova Maxa. Upravo zbog toga spoznajemo ljudsku dobrotu, a s ovim nam romanom, iako progovara o teškoj temi, ne ostaje gorak okus u ustima, već upravo suprotno.
Također, roman svjedoči o težini života, o siromaštvu i gladi čak i među Nijemcima. Prikazuje nam koliko je teško živjeti naizgled normalan život pritom strahujući kada će zazvoniti sirene za uzbunu. Roman koji je prvenstveno namijenjen odraslima, ali mogu ga čitati i djeca u višim razredima osnovne škole, a svatko će u njemu pronaći nešto posebno i izvući poruku koja će ga pratiti i nakon čitanja.
Slobodan Šnajder – Doba mjedi
Doba mjedi roman je koji govori o sudbini jedne obitelji tijekom ekstrema 20. stoljeća na području današnje Republike Hrvatske. Priča o dvoje ljudi koji će, kako će se ispostaviti, postati par. Oni svaki na svojoj strani nastoje preživjeti Drugi svjetski rat. Vera u sebi nosi ideale Partije dok Georg Kempf svom silom želi biti civil. Njega politika i ideologije ne zanimaju iako je, kao folksdojčer, prisilno unovačen u njemačku vojsku.
Sam roman ima neobičnog pripovjedača – nerođenog sina Vere i Georga. Njegovi su komentari i stilski izdvojeni jer su uokvireni i pisani drugačijim fontom što je zapravo oznaka postmodernizma, književnog razdoblja kojemu ovaj roman pripada. Ovo je možda i najbolji povijesni roman hrvatske književnosti, roman koji traži angažiranog i aktivnog čitatelja, ali mu svaki uloženi napor dvostruko vraća.
U nastavku pronađite još nekoliko prijedloga knjiga s tematikom Drugog svjetskog rata koje vrijedi pročitati. Ocjene su preuzete s aplikacije Good Reads.
Filmovi s tematikom Drugog svjetskog rata
Neki od prethodno spomenutih romana su i ekranizirani, to su Kradljivica knjiga i Schindlerova lista. Knjige su, po mom sudu, bolje jer je film vremenski ograničen i teško je u njemu prenijeti sve ono što je zastupljeno u knjizi. Svakako preporučujem da sami pročitate knjige / pogledate filmove pa onda prosudite.
Jedan od novijih filmova ove tematike je Skriveni život (2019) koji govori o austrijskome seljaku Franzu Jägersttäteru, koji se odlučio suprotstaviti nacističkome ludilu. Fraz sa svojom obitelji, u austrijskim planinama, živi jednostavan seoski život sve dok jednog dana ne odluči braniti vlastita uvjerenja i ostati im dosljedan. U ovome filmu, kao i u Kradljivici knjiga, imamo muža i ženu koji odlučuju riskirati svoj život ako će time pokazati vlastitu dobrotu. Franza i Fani su pritom svi osuđivali zbog njihovih postupaka, a možemo pretpostaviti da bi i Hansa i Rosu osuđivali da su znali da je u njihovome podrumu sakriven Židov.
Skriveni život vrhunsko je ostvarenje u pogledu filmova ratne tematike jer nam pokazuje drugu stranu rata, ljudskost prije svega. Prikazuje se čovjek koji nije mogao raditi ono što smatra pogrešnim, a prikazuje se njegova vjera u sebe, u vlastita uvjerenja, u osobe koje voli, ali i u Boga. Kroz sve će se spomenuto gledatelju nametati pitanja o životu i svijetu, pitat će se je li Franz trebao provesti otpor ili bi mu život bio jednostavniji da se je pokorio, ali i Što bih ja napravio da sam na Franzovom mjestu?
Ono što još filmu daje poseban značaj su i vrhunska glumačka ostvarenja, autentična scenografija i kostimografija te filmska glazba. Također, u filmu vidimo povezanost i s pisanom riječi jer Franz i Fani izmjenjuju pisma tijekom njegova izgnanstva, a upravo su stvarna pisma bila poticaj i izvor za postavljanje ovog stvarnog događaja na filmsko platno.
Osim Skrivenog života, u nastavku pronađite još nekoliko filmova ove tematike koje zbilja vrijedi pogledati. To su Pijanist, Život je lijep i Dječak u prugastoj pidžami, koji je snimljen prema istoimenome romanu Johna Boynea. Ocjene filmove preuzete su s IMDb-a.
Može li umjetnost biti angažirana?
Složit ćemo se da je razdoblje Drugog svjetskog rata ostavilo veliki ožiljak, ali kroz umjetnost možemo vidjeti da je to razdoblje, kao i svako razdoblje otkad je svijeta i vijeka, bilo sastavljeno od dobrih i loših ljudi. Nažalost, loši su bili glasniji i moćniji. Upravo je zato važno da iz umjetnosti učimo jer nam navedene knjige i filmovi donose važne životne pouke. Govorimo dakle o angažiranoj umjetnosti, koja za cilj ima istražiti negativne aspekte društvene stvarnosti, odnosno intervenirati u društveni kontekst i tjerati ljude da iz toga uče. U ovome konkretnom slučaju naglašava se da se ovakav masovni pokolj i mržnja prema drugom i drugačijem nikada ne smije ponoviti.
