Donosimo pregled 12 najvažnijih vijesti iz bioetike u 2020. godini.
U prvom dijelu pregleda pročitajte: pobačaj je statistički vodeći globalni uzrok smrti u 2020. godini, Ustavni sud u Poljskoj zabranio je eugenčki pobačaj, u Francuskoj je u tijeku rasprava o novom prijedlogu Zakona o bioetici. U Tennesseeu se rodila beba-čudo nakon 27 godina embrionalnog smrzavanja, zbog prenatalne dijagnostike upola je manje rođenih beba s Down sindromom u Europi, a za područje EU najavljena je zakonska regulacija umjetne inteligencije.
U drugom dijelu pregleda koji vas očekuje sutra, moći ćete čitati o sljedećim točkama: znanstvenici su dokazali kako su tijekom 20 godina poboljšana palijativna skrb i njega na kraju života, u Argentini je legaliziran pobačaj do 14. tjedna trudnoće, a na Novom Zelandu je proveden referendum o eutanaziji. Liječnici na Malti pozivaju na poštivanje priziva savjesti, zabilježen je napredak u razvoju ljudskog embrija, a u Švicarskoj je utrostručen broj medicinski potpomognutih samoubojstava u proteklih 10 godina.
1. Pobačaj kao vodeći globalni uzrok smrti u 2020. godini
(The Stream) Prema podacima koje je prikupio Worldometer, referentna web stranica koja prati globalnu statistiku o zdravlju, svjetskoj populaciji, korištenju resursa i smrtnim slučajevima u stvarnom vremenu, u svijetu je u 2020. godini izvršeno više od 42,6 milijuna pobačaja. Navedene brojke dokazuje posljednja dostupna snimka Worldometra u novogodišnjoj noći, snimljena alatom za internetsku arhivu “The Wayback Machine”.
Za usporedbu, zarazne bolesti ubile su više od 13 milijuna ljudi širom svijeta u 2020. godini. Oko 8,2 milijuna ljudi širom svijeta izgubilo je život od posljedica raka, dok je gotovo 5,1 milijun ljudi i 2,5 milijuna ljudi podleglo smrti zbog pušenja, odnosno alkohola, a smrtnost od COVID-19 u 2020. godini iznosi 1,8 milijuna ljudi. Broj od 43 milijuna ljudi je približno jednak ukupnom stanovništvu Španjolske (46 milijuna), Ugande (46 milijuna), Argentine (45 milijuna) ili Ukrajine (44 milijuna).
Worldmeter prikazuje statistiku pobačaja na temelju statistike Svjetske zdravstvene organizacije. Iako u zemljama poput Rumunjske službeni podaci ne uključuju pobačaje u privatnim klinikama niti kemijske pobačaje.
Prema Guttmacher Institutu brojke o izvršenim pobačajima u proteklih 5 godina su daleko veće. Putem web stranice navode: „Otprilike 121 milijun nenamjernih trudnoća dogodilo se svake godine između 2015. i 2019. godine. Od nenamjernih trudnoća, 61% je završilo pobačajem. To znači 73 milijuna pobačaja godišnje.“
2. Poljska: Ustavni sud zabranio je eugenički pobačaj
(wPolityce) Ovog četvrtka Ustavni sud u Poljskoj je odlukom 11 na prema 2 glasa proglasio pobačaj zbog fetalnih oštećenja neustavnim. Poljski Ustavni sud je raspravljao o trenutnom zakonskom uređenju pobačaja u Poljskoj u slučajevima kada postoji velika vjerojatnost da će fetus imati tešku i neizlječivu bolest ili bolest koja prijeti njegovom životu. Nakon rasprave, Ustavni sud je presudio kako je takav zakon protuustavan.
Predmetni zakon dopuštao je pobačaj u slučaju velike vjerojatnosti da nerođeno dijete pati od neizlječive bolesti ili ako dijete ima male šanse da preživi porođaj. U takvim je slučajevima pobačaj je bio dopušten do rođenja djeteta, a poljske pro-life zajednice kako je zahvaljujući tom zakonu velik broja pobačaja izveden na djeci s Downovim sindromom.
“Danas je Poljska primjer za Europu, za cijeli svijet. Nismo zapeli u povijesnoj potrebi koja bi postupno povećala dostupnost ubojstava. Nismo zapeli u takvom determinizmu. Moguće je zaštititi život, moguće je redovito djelovati pro-life, što donosi rezultate”, kazala je nakon presude Kaja Godek, pokretačica inicijative “Stop pobačaju” i direktorica zaklade “Život i obitelj”.
Povjerenik za prava djece, Mikołaj Pawlak, podržao je navedenu presudu. Rekao je kako eugenički pobačaj znači uskraćivanje prava na život jer omogućuje ubojstvo nerođenog djeteta samo na temelju sumnje na ozbiljnu bolest. Pawlak je napomenuo kako trenutni zakon dopušta prekid u slučaju sindroma poput sindroma Down, koji nije opasan po život.
Nakon što presuda stupi na snagu, pobačaj će biti dopušten samo u slučaju silovanja, incesta ili ako su zdravlje i život majke ugroženi. Poljaci u narednom razdoblju očekuje novi zakon o pobačaju kojeg će donijeti vladajuća stranka Zakon i pravda. Zemlja sa 38 milijuna ljudi godišnje ima manje od 2000 legalnih pobačaja prema službenim statistikama, za koju se procjenjuju djelomična pouzdanost.
3. Francuska: U tijeku je rasprava o prijedlogu Zakona o bioetici
(The Tablet) U Francuskoj se vodi rasprava oko prijedloga Zakona o bioetici koji odlučuje o politici Francuske prema aktualnim bioetičkim pitanjima. Francuski Parlament svakih 7 godina revidira bioetička pitanja, a novi prijedlog Zakona otvara mogućnost medicinski potpomognute oplodnje za istospolne parove i samohrane žene, predviđa i osjetljivu reformu pristupu podacima o podrijetlu, te se bavi nizom složenih tema poput održanja oocita ili embrionalnih matičnih stanica.
Proširenje pristupa medicinski potpomognutoj oplodnji, koja se do sada nudila samo heteroseksualnim parovima, a prijedlog Zakona ju predviđa za samohrane majke i homoseksualne parove, postavlja brojna etička pitanja. Ukoliko bi homoseksualni parovi prolazili kroz postupak medicinski potpomognute oplodnje, u praksi bi to značilo da žena može darovati vlastite jajne stanice svojoj partnerici kako bi mogla nastaviti trudnoću nakon in vitro oplodnje. Zastupnici su u prijedlog Zakona također uključili mogućnost stvaranja genetski modificiranih embrija za istraživanje i, prije svega, embrija kimere, ubrizgavanjem ljudskih matičnih stanica u životinjske embrije.
“Ovaj prijedlog Zakona je dio postupka sustavne revizije zakona svakih sedam godina, što je svojevrsna zamka, jer smo svjedoci neprekidnog pomaka granica tijekom posljednjih godina”, rekao je Tugdual Derville, iz udruge Alliance Vita. Derville je također izrazio duboku zabrinutost zbog sve veće zakonske deregulacije u području istraživanja embrija.
Jedna od najšokantnijih točaka novog zakona je uvođenje amandmana kojim se nastoje ukinuti važeći zakon o pobačaju u Francuskoj, koji zahtijeva razdoblje čekanja između trenutka kada žena zatraži pobačaj i kada pobaci. Prema izmjenama novog zakona, majci će biti dopušten “terapijski” pobačaj u bilo kojem razdoblju trudnoće zbog “psihosocijalne patnje”.
Trenutno je tzv. “late-term” pobačaj u Francuskoj legalan samo u slučaju ozbiljne opasnosti za majku ili u slučaju posebno teške i neizlječive bolesti nerođenog djeteta, što u oba slučaja moraju potvrditi dva liječnika. Izvan ovog specifičnog konteksta, pobačaj u Francuskoj dopušten je do 12. tjedna trudnoće.
Prijedlog Zakona još mora proći nekoliko prepreka prije nego što se konačno usvoji kao zakon. Nakon nekoliko mjeseci neizvjesnosti povezane sa zdravstvenom krizom, prijedlog Zakona o bioetici trebao bi se vratiti francuskom Senatu na drugo čitanje u siječnju 2021. godine. Prema nekoliko izvora, prijedlog Zakona bi trebao u Senatu od 19. siječnja 2021. godine. Konferencija predsjednika Senata je dnevnim redom precizirala kako će prijedlog Zakona proučiti Poseban odbor za bioetiku 19. siječnja 2021. godine. Potom će se o njemu raspravljati na plenarnoj Skupštini od 2. veljače 2021. godine. Kao i tijekom prvog čitanja, očekuje se kako će Senat izmijeniti prijedlog Zakona kojeg je Skupština usvojila u kolovozu.
4. Novi rekord u 2020. godini: Beba-čudo se rodila nakon 27 godina embrionalnog smrzavanja
(ABC News) 14. listopada 1992., nekoliko mjeseci nakon održavanja ljetnih olimpijskih igara u Barceloni i samo nekoliko tjedana prije nego što je Bill Clinton izabran za predsjednika, Molly Everette Gibson je zamrznuta kao embrij. Molly Everette Gibson rođena je 26. listopada 2020. godine, nakon što je provela više od 27 godina smrznuta kao embrij. Prema istraživačima iz Prestonske medicinske knjižnice na Sveučilištu Tennessee, postavljen je novi rekord. Prethodni rekord postavila je njezina sestra Emma Wren Gibson, rođena 2017. godine, nakon što je provela 24 godine smrznuta u embrionalnoj fazi. Emini i Mollyni embriji bili su zajedno zamrznuti.
Roditelji, Tina i Ben, prihvatili su embrij putem Nacionalnog centra za doniranje embrija (NEDC) u Knoxvilleu u državi Tennessee. Prema NEDC-u, milijun ljudskih embrija trenutno se nalazi zamrznuto u Sjedinjenim Američkim Državama. Često nakon postupka izvantjelesne oplodnje postoji “višak” embrija koji se može donirati za istraživanje, uništiti ili se “usvojiti” od strane drugog para. Četvrta opcija, koju mnogi koriste, jest da zamrznuti embriji više godina ostaju zamrznuti.
U SAD-u postoji nekoliko različitih agencija za usvajanje embrija. NEDC je osnovan 2003. godine i od tada je sudjelovao u organizaciji oko 1000 usvajanja i rađanja embrija. Svake godine izvrši oko 200 transfera. Kao i kod tradicionalnog posvojenja, parovi mogu odlučiti žele li “zatvoreno“ ili “otvoreno“ posvojenje. “Otvoreno” posvajanje omogućuje neki oblik kontakta s obitelji darivatelja. Koncept usvajanja embrija, poput surogat majčinstva, postavlja izrazite etičke probleme. Uzimajući u obzir sve etičke probleme, treba prepoznati da tisuće napuštenih i zamrznutih embrija predstavljaju situaciju nepravde koja se zapravo ne može riješiti.
5. Zbog prenatalne dijagnostike upola manje rođenih beba s Down sindromom u Europi
(Medical Xpress) Rast uporabe prenatalne dijagnostike u Europi smanjio je broj beba koje se godišnje rađaju s Down sindromom (DS) u prosjeku za 54%, pokazuje novo istraživanje koje su u European Journal of Human Genetics objavili istraživači Opće bolnice Massachusetts (MGH) i međunarodnih organizacija za Down sindrom. U istraživanju objavljenom 2016. godine isti tim utvrdio je kako je 33% manje djece s DS godišnje rođeno u Sjedinjenim državama zbog pobačaja.
Istraživači su proveli tri godine prikupljajući podatke iz više registara i baza podataka u svakoj zemlji Europe kako bi procijenili broj beba rođenih s DS i ukupan broj osoba s DS u populaciji. „Osobe s DS broje se sporadično, nedosljedno ili nikako, ovisno o zemlji”, izjavio je Brian G. Skotko, medicinski genetičar iz Opće bolnice Massachusetts. „Međutim, bez točne procjene, donositeljima odluka i zagovaračkim organizacijama nemoguće je utvrditi koliko je resursa i usluga podrške potrebno za osobe s Down sindromom.” Istraživači su primijenili statističko modeliranje kako bi stvorili procjene u zemljama u kojima su nedostajali podaci. „Ti su podaci što je bliže moguće točni”, potvrđuje Skotko.
Istraživači su otkrili velike razlike u natalitetu osoba s DS među europskim regijama. Od 2011. do 2015. godine južna Europa imala je najveće smanjenje broja rođenja osoba s DS zbog pobačaja (71%), a slijede je sjeverna Europa (51%) i istočna Europa (38%). Međutim, postoje znatne razlike među zemljama, u rasponu od izostanka smanjenja postotka beba koje se rađaju s DS na Malti, gdje je pobačaj vrlo ograničen, do smanjenja rođenja od 83% u Španjolskoj.
Prema istraživačima, na prekide trudnoće povezane s Downovim sindromom utječu višestruki čimbenici. Neke zemlje, poput Danske, nude besplatan pristup prenatalnoj dijagnostici (u 2019. godini u Danskoj rođeno samo 18 beba s DS, više na linku), dok se u drugim zemljama parovi mogu suočiti s financijskim preprekama. Običaji povezani s kulturom ili religijom te politike pojedinih zemalja utječu na način na koji se budući parovi savjetuju o prenatalnoj dijagnostici i Downovom sindromu te na odluku o tome da se trudnoća prekine pobačajem nakon pozitivne dijagnoze DS.
Navedeno istraživanje procjenjuje i broj osoba s DS koji trenutačno žive u svakoj zemlji. Sve manji broj rođenih osoba s DS nadoknađuju osobe s DS koje žive dulje nego ikada do prosječne dobi od oko 60 godina u zemljama s razvijenim zdravstvenim sustavima. U Europi je u 2015. ukupno živjelo 27% manje osoba s DS (i 21% manje osoba s DS u SAD-u) zbog pobačaja iz prethodnih godina.
Istraživači planiraju provoditi slično statističko modeliranje u Australiji i Novom Zelandu i nastavit će ažurirati podatke iz svake zemlje kako bi mjerili utjecaj i razvoj različitih metoda prenatalne dijagnostike. Istraživači smatraju kako su podaci dobiveni iz ovakvog tipa istraživanja izuzetno važni za razvoj politika koje će pružati podršku osobama s Downovim sindromom.
6. Najavljena zakonska regulacija umjetne inteligencije u EU
(Europski Parlament) Europska Unija priprema prvi skup pravila za upravljanje prilikama i prijetnjama koje donosi umjetna inteligencija, s naglaskom na izgradnji povjerenja u umjetnu inteligenciju, uključujući rješavanje mogućeg učinka na pojedince, društvo i gospodarstvo, pružajući pritom okruženje u kojem europski istraživači, programeri i poduzeća mogu napredovati. Komisija želi povećati privatna i javna ulaganja u tehnologije umjetne inteligencije na 20 milijardi eura godišnje.
Prije predstavljanja prijedloga Komisije o umjetnoj inteligenciji, koji se očekuje početkom 2021. godine, Parlament je osnovao poseban odbor za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu koji se bavi analizom njezinog učinka na gospodarstvo EU-a. „Europa treba razviti pouzdanu umjetnu inteligenciju, kod koje nema pristranosti i diskriminacije i koja služi općem dobru, i u isto vrijeme osigurati mogućnosti za prosperitet poduzeća, industrije i gospodarstva”, izjavio je predsjednik odbora Dragoș Tudorache (Renew, Rumunjska).
Osim toga, Parlament je 20. listopada 2020. donio tri izvješća u kojima se opisuje kako EU može najbolje regulirati umjetnu inteligenciju radi poticanja inovacija, etičkih standarda i povjerenja u tehnologiju. Zastupnici su izjavili da pravila moraju biti antropocentrična. U izvješću se predlaže kako očuvati sigurnost, transparentnost i odgovornost, kako spriječiti pristranost i diskriminaciju, poticati društvenu i ekološku odgovornost te osigurati poštovanje temeljnih prava.
Osim navedenog, Parlament radi na nizu drugih pitanja povezanih s umjetnom inteligencijom:
JURI: civilna i vojna uporaba umjetne inteligencije;
CULT: umjetna inteligencija u obrazovnom, kulturnom i audiovizualnom sektoru;
LIBE: umjetna inteligencija u kaznenom pravu.
Drugih 6 vijesti donosimo sutra.
