Uvod
U članku objavljenom prije nekoliko mjeseci problematiziran je kontekst izostanka kvalitetnih javnih politika iz područja demografije. Jedno od mogućih objašnjenje za to leži u činjenici da su se demografija i srodna demogeografija tijekom prošlog stoljeća znanstveno i nastavno razvijale na dvama fakultetima (Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu)1. Kada je stasala nova generacija znanstvenika i nastavnika obrazovana na tim fakultetima, nastava i znanstveni rad u kojem se proučava stanovništvo postupno se širi na druga visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Zato kada govorimo o nerazumijevanju demografskih procesa u medijskom diskursu, odnosno o neprepoznavanju važnosti demografske revitalizacije u političkom diskursu, treba imati na umu i slabu zastupljenost nastave o stanovništvu u sustavu visokog obrazovanja Republike Hrvatske.
Javni diskurs
No krenimo najprije od pojma demografske revitalizacije koji je posljednjih godina populariziran u javnom diskursu2 (vidljivo i posljednjih tjedana). Prema Hrvatskom jezičnom portalu3, revitalizacija označava: „ponovno oživljavanje čega, oživljavanje djelovanja, ponovno davanje života čemu (nekom tijelu, organu, tjelesnim funkcijama, dijelu grada i sl.)“. Drugim riječima, možemo pretpostaviti da se tim pojmom označava oživljavanje demografskih trendova iz negativnih u pozitivne2. Stoga bi se demografska revitalizacija mogla objasniti kao demografsko oživljavanje nekog prostora.
To znači da demografska revitalizacija podrazumijeva težnju (npr. vlasti ili zajednice u nekom prostoru) k povećanju broja živorođenih naspram umrlih i broja useljenih naspram iseljenih. Pritom treba uzeti u obzir da je Hrvatska po svojim demografskim obilježjima heterogena pa nije isto govoriti o demografskoj revitalizaciji Hrvatske, Sisačko-moslavačke županije ili Grada Osijeka. Prema tome, demografska revitalizacija cijele Hrvatske nije moguća, pogotovo u pojedinim regijama (npr. Lika ili Gorski kotar). Zbog toga je potrebno definirati jasne i dugoročne javne politike kako bi se negativni demografski trendovi najprije ublažili.
Sada se možemo usmjeriti na zastupljenost pojma demografske revitalizacije u medijskom i političkom diskursu. S jedne strane, kada govorimo o demografskoj revitalizaciji u medijskom diskursu, tekstove o demografskim temama čitatelji će najčešće prepoznati po alarmantnosti tematike koja je prikazana naslovima katastrofe. Dok će urednička politika takvim pristupom nastojati povećati čitanost, čitatelj će zauzvrat iznova pročitati koliko su demografski trendovi negativni. Kao i kod svakog prethodnog teksta, demografska problematika za njega će biti zagonetka koju treba riješiti država. Stoga će se čitatelj s pravom pitati zašto država konačno nešto ne učini.
S druge strane, oni koji trebaju donositi i provoditi smislena rješenja gotovo da i ne govore o demografskoj revitalizaciji. Da su demografska pitanja doista na rubu ili izvan političnog interesa potvrđuju, između ostalog, inauguralne izjave predsjednika Republike Hrvatske i programi vlada Republike Hrvatske od 1990-ih do danas4. Iznimke su od toga vjerojatno trenutci kada se uvode i ukidaju pojedine mjere (pristupno zadnjih mjeseci), provode popisi stanovništva (u tijeku) i donose demografske strategije (uskoro slijedi).
Navedeno upućuje na to da je u akademskoj i političkoj zajednici potrebno povećati kvalitetu bavljenja demografskom problematikom. Tako će šira zajednica uvidjeti da to nije nerješiva zagonetka ako postoje smislena rješenja, odnosno da se stanje može poboljšati ako se u osmišljavanju mogućih rješenja uključe i uvaže relevantni dionici te ako se u provođenju istih pristupa dosljedno. To će nužno doprinijeti popularizaciji demografskih i srodnih studijskih programa u sustavu obrazovanja te prepoznavanju važnosti stanovništva u razvoju društva, gospodarstva i cjelokupne zemlje. Suprotno tome, periodično ponavljanje demografskih problema u javnom diskursu bez želje za pronalaskom smislenih rješenja, neće doprinijeti ublažavanju istih. Štoviše, povremenost u bavljenju temama demografske revitalizacije koja je od zajedničkog interesa svih građana rezultirat će daljnjim nerazumijevanjem njezine važnosti.
Pragmatičnost politike
Budući da je politika usmjerena na kratkoročne ciljeve, takvo što ne iznenađuje. Koji će političar u izvršnoj vlasti biti zainteresiran za ono što ne može dati brze rezultate i u kratkom roku postati sredstvo političke promocije? Iz tih razloga, primjerice, nije neobično da je na lokalnoj razini sveprisutna demografska mjera upravo naknada za novorođenu djecu. Takve naknade ističu se kao da ne postoji nijedna druga mjera pa bi se moglo reći da se jedinice lokalne samouprave natječu koja će izdvojiti više novaca u pokušaju da zadrži mlade na svom području. Kada se usporede ukupni iznos novčanih naknada u proračunima, ističu se gradovi Slavonski Brod (2,9 milijuna kuna), Rijeka i Zadar (1,8 milijuna kuna), Osijek (1,65 milijun kuna), Šibenik (1,38 milijuna kuna) i Opatija (1,3 milijun kuna)5. Upitno je imaju li ta izdvajanja uporišta u analizi stvarnih potreba ili se njima zadržava i osvaja vlast.
To je razumljiv politički pristup, ali je u demografskom smislu kratkoročan i parcijalan. Ako nema analize na kojoj je utemeljena opravdanosti tih naknada (stvarna potreba stanovništva za istima kod odluke o roditeljstvu ili ostanku u nekoj sredini), ako se ne prati učinkovitost istih, ako nisu usklađene s drugim mjerama javne politike, uzalud je potrošen novac. Kako će financijskoj sigurnosti mladih roditelja doprinijeti iznos koji je često niži od prosječne hrvatske plaće? Je li uopće dokazano da navedena naknada ljude potiče da postanu roditelji?
Treba li uzrok tomu tražiti u sustavu visokog obrazovanja u kojem demografija ne uživa status poput drugih društvenih znanosti? Je li za očekivati da neznatan broj izrazito stručnih znanstvenika i nastavnika smanji pojavu nerazumijevanja i neprepoznavanja važnosti demografskih tema (poput populacijskih politika)? Je li u takvim uvjetima za očekivati da političari nalaze odgovarajući pristup za demografske izazove? Zašto bi uopće imali volje kad vrijeme i novac koji su potrebni za demografske mjere jednostavno ne idu ruku pod ruku s kratkoročnom prirodom politike?
Pitanja su to na koja nema jednostavnog odgovora. Međutim, dok manjka političke volje, kvalitetnijih javnih politika i participativnog pristupa (npr. veće uloge mladih u kreiranju javnih politika), barem ne manjka periodičkog interesa javnosti za demografske teme.
Naznake bolje budućnosti
Počevši od onoga čega manjka, ovaj članak sam po sebi doprinosi jačanju posljednje manjkavosti. Zato ćemo u nastavku istaknuti da se, usprkos negativnim demografskim trendovima, stvari ipak mijenjaju na bolje. U najmanju ruku za još jednu od navedenih manjkavosti.
Poticaj za takvu tvrdnju je nedavno objavljeni osvrt Instituta za javne financije pod nazivom Pregled demografskih mjera na lokalnoj i županijskoj razini u Hrvatskoj6. Taj se osvrt bavi inicijativom Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade (dalje: SDUDM) koji drugu godinu za redom javno objavljuje pregled svih demografskih mjera i aktivnosti jedinica lokalne samouprave doprinoseći tako boljem uvidu javnosti u demografske mjere u Hrvatskoj, njihovoj popularizaciji te transparentnosti rada jedinica lokalne samouprave. Na tim temeljima otvara se prostor za bolju suradnju različitih dionika i poboljšanje demografskih mjera kako bi javni novac bio utrošen na učinkovite javne politike.
Istraživači s Instituta za javne financije u svom osvrtu navode da je takav pregled nužna polazišna točka za istraživanja i planiranje javnih politika na svim razinama vlasti. Samu bazu podataka ocjenjuju korisnom i informativnom te očekuju da bi ista u budućnosti mogla potaknuti sve jedinice lokalne samouprave za sudjelovanjem u izvještavanju. Osim toga, ističu da je pregled demografskih mjera vrijedan i za (buduće) roditelje u prikupljanju informacija.
Među podacima o demografskim mjerama kojima raspolaže SDUDM7 nalazimo one o naknadama za novorođenčad u 2020. i 2021.; drugim potporama vezanima uz začeće, trudnoću, novorođenčad i majčinstvo; sufinanciranju troškova u području zdravstva; cijenama koje plaćaju roditelji u dječjem vrtiću u 2021.; sufinanciranju učenika; sufinanciranju studenata; mjerama za stambeno zbrinjavanje, itd.
Tako, između ostalog, možemo saznati da gradovi Vrlika, Umag, Obrovac i Belišće, općine Zrinski Topolovac, Kukljica, Bale, Baška, Magadenovac, Galovac, Okrug, Draž, Saborsko, Smokvica, Gola, Primorski Dolac, Koška, Ivankovo i Donja Motičina nude besplatan vrtić za svu djecu, da Grad Šibenik dodjeljuje gradske stanove u najam obiteljima te da Općina Pašman za rođenje prvog djeteta isplaćuje 12.000,00 kn, za drugo 24.000,00 kn, za treće 36.000,00 kn, za četvrto 60.000,00 kn, a za peto dijete 100.000,00 kn5. Ipak, treba istaknuti da se pojedine mjere, odnosno njihova financijska izdašnost, značajno razlikuju zbog razlika u proračunima jedinica lokalne samouprave, ali i same politike lokalne vlasti.
U zaključku osvrta istaknuto je da je za uspješne javne politike na svih razinama vlasti potrebno provoditi analize o njihovoj učinkovitosti. Nakraju navode: „nije nužna ujednačenost svih politika na razini cijele države jer nemaju sve lokalne jedinice ista obilježja, potrebe, probleme i izazove, ali na razini cijele države moraju postojati jasni ciljevi i planovi provedbe te ostvarenje svih planiranih ciljeva državnih strategija ne bi smjelo izostati.“6 Ovo je vrlo važna konstatacija s obzirom na to da se u hrvatskoj javnosti često govori o definiranju državne politike prema pitanju demografije. Prema tome, možemo zaključiti da doprinos Instituta za javne financije po pitanju demografskih mjera, kao i bilo koje znanstvene institucije, može biti korak prema kvalitetnijim javnim politikama.
Zaključak
Godina na izmaku zaključena je objavom mjera aktivne politike zapošljavanja (među kojima se ističe ona koja je usmjerena k iseljenicima) te programom društvene i gospodarske revitalizacije Banovine. Nadolazeća 2022. godina donosi objavu prvih rezultata Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021., donošenje Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2031. godine te niz novih mjera javne politike (npr. delimitiranje porodiljnih naknada). Iako kritičari željno odbrojavaju do objave rezultata popisa stanovništva, a zainteresirana javnost skeptično iščekuje provedbu nove strategije, ipak se nadamo da će nova godina po pitanju demografske revitalizacije donijeti jasne ciljevi i planove provedbe kako bi se svi planirani ciljevi iz državnih strategija mogli i ostvariti. Tome će zasigurno doprinijeti i činjenica da je moderniziran sustav provođenja popisa stanovništva. Nakraju, možda se zaista približilo vrijeme kvalitetnih javnih politika za koje ima političke volje.
Bez obzira na neizvjesnosti koje nosi nova godina, pa i uspjeh javnih politika, za budući razvoj Hrvatske bit će ključan pristup “Biram Hrvatsku jer je želim učiniti boljom”.
1 Monografija Ekonomskog fakulteta – Zagreb, 100 godina Fakulteta, Katedra za demografiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, https://www.efzg.unizg.hr/o-nama-29714/100-godina-fakulteta/monografija-ekonomskog-fakulteta-zagreb/monografija-ekonomskog-fakulteta-zagreb-sadrzaj/44511
2 Čipin, I., 2019: Demografska revitalizacija u Hrvatskoj – je li moguća?, Centar za longitudinalne populacijske studije, https://clps.hr/demografska-revitalizacija-u-hrvatskoj-je-li-moguca/
3 Hrvatski jezični portal, https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=dlllXxc%25253D
4 Malnar, A., i Malnar, D., 2019: Demografska problematika u strateškim političkim dokumentima Republike Hrvatske, Forum za sigurnosne studije, 3(3), str. 49-70, https://hrcak.srce.hr/236097
5 Grad Zagreb drastično reže naknade za bebe, ostali povećavaju – evo gdje su naknade najviše i tko ih je najviše povećao u proteklom mandatu…, gradonačelnik.hr, https://gradonacelnik.hr/home-glavna-vijest/grad-zagreb-drasticno-reze-naknade-za-bebe-ostali-povecavaju-evo-gdje-su-naknade-najvise-i-tko-ih-je-najvise-povecao-u-proteklom-mandatu/
6 Pezer, M., Mustać, N., Bezeredi, S., 2021: Pregled demografskih mjera na lokalnoj i županijskoj razini u Hrvatskoj, Institut za javne financije, Zagreb, https://www.ijf.hr/upload/files/file/osvrti/122.pdf
7 Demografske mjere na lokalnoj i županijskoj razini, Središnji državni ured za demografiju i mlade, https://demografijaimladi.gov.hr/obitelj-i-mladi-u-sredistu/demografija-5636/demografske-mjere-na-lokalnoj-i-zupanijskoj-razini-5671/5671
